Neovisni novinarski portal
5.12.2019.
EKOLOGIJA / OKOLIŠ - NEMA OKOLIŠANJA!
Unešić, Gornji Planjani: Iz bušotine nije p(r)otekla voda, a rafinerijski otpad?

Unešić, Gornji Planjani:
Iz bušotine nije p(r)otekla voda, a rafinerijski otpad?

Unešić - Planjane (Foto H. Pavić ) (10)

Prije nekoliko godina tvrtka Crosco d.o.o. Zagreb, članica INA grupe, javila se na natječaj Šibensko-kninske županije koja je, temeljem javne nabave, tražila najpovoljnijeg izvođača za istraživanje potencijalnih izvorišta vode na području Unešića. Istraživanje je, navodno, bilo motivirano namjeravanom investicijom jednog privatnog poduzetnika koji je na tom području planirao podići velike plantažne vinograde.  Voda, međutim, nije pronađena, bušotina je zatrpana, betonirana i to, navodno, tako da je u nju injektirano čak pet miksera betona(!?).

S obzirom da je ovaj dio Dalmatinske zagore poznat po svom razgranatom kraškom špiljskom sustavu, a špilje su posebno zakonom zaštićene kao staništa brojnih živih vrsta od kojih su neke veoma ugrožene, postavlja se pitanje tko je i zašto betonirao bušotinu i to, za ne falit’ s tolikom količinom betona? Naši sugovornici su decidirani: Jedini razlog za gotovo hermetično zatvaranje bušotine, može biti samo namjera da se sakrije deponirani sadržaj! A što je, eventualno završilo u suhoj unešićkoj bušotini, nitko ne želi govoriti javno, ali izravni i neizravni akteri ove suspektne priče , nagađaju kako je posrijedi opasan, rafinerijski otpad!

Unešić je općina u drniškoj zagori u kojoj samo formalno, prema registriranom prebivalištu, živi oko 1700 stanovnika. Stvarno, brojka je zasigurno znatno manja. Nema ovdje nikakvih gospodarskih pogona, tek Petrolova punionica plina u kojoj radi 12 ljudi, škola, ambulanta, i od ove godine po prvi put Vatrogasni dom. Nema tu čak ni bajkovitih planova, kako to kod nas obično biva. Ljudi se prilagođavaju trendovima, i počinju uređivati stare seoske kuće, grade i bazene, kako bi ih stavili u turistički promet! Nekoliko je takvih i u samom centru Unešića, pohvalio nam se načelnik Živko Bulat, koji ni sam ovdje ne živi, nego tek dolazi na posao. Pomalo se razvijaju i obiteljska poljoprivredna gospodarstva, a cilj je ovog kraja sačuvati prirodu i zdrav okoliš kao svoju najveću komparativnu prednost. Proračun općine je dva milijuna kuna, a ove godine su iz raznih ministarstava uspjeli izvući, kako veli Bulat, još tri milijuna kuna za općinske projekte.
Karta podzemnih voda

Karta podzemnih voda

Labirint suhozida i podzemnih voda…

– Drniška tvrtka Geomapa radi nam kartu za projekt Labirint suhozida, koji obuhvaća 150 kilometara puteva, suhozida, staza. Projekt radimo u suradnji sa zagrebačkom firmom Labirint, a planiramo napraviti pješačke i biciklističke staze s kojima bi povezali i obiteljska gospodarstva i kuće za najam. No, projekt je tek u začetku, ali to je naša perspektiva: čist, sačuvan okoliš, netaknuta priroda, zdrava autohtona hrana – objašnjava načelnik Bulat seoske planove i ambcije.
Zasad, Unešićani se mogu pohvaliti samo brojnim poznatim i slavnim imenima iz ovog kraja, poput, primjerice, Jakova i Vlade Gotovca, i NK Zagorom, s pridruženom navijačkom skupinom zvanom Pašajice. Svake godine u goste im dolazi zagrebački Dinamo i to je prava fešta, jer sportski rezultat ostaje u sjeni društvenog događaja. NK Zagora je i glavni kohezivni faktor sela. Nedavno su u rogozničkoj marini Frapa imali donatorsku večeru gdje su uspjeli jednu “pašajicu” (željezno ojačanje za betonske oplate “kašune”) prodati za čak 12 tisuća kuna, a kupio je Miljenko Baković iz Planjana, vlasnik Auto Hrvatske Split.
Pravi grijeh bi bio ovako slikovito mjesto rajske prirode i zdravog života, pretvoriti ljudskim egoizmom i nebrigom u žrtvu tehnološkog napretka, de facto njegov deponij. A već dugo se spekulira o tome da se opasni otpad zbrinjava negdje u zaleđu Šibenika, odnosno na području Šibensko-kninske županije. Ako je istina da se u Planjanskom gaju bušilo tek radi alibija za deponiranje rafinerijskog ili kakvog drugog opasnog otpada, bio bi to pravi zločin. Dakako, nitko tu priču nije spreman potvrditi, osim uz sva moguća jamstva anonimnosti, no, nekoliko elemenata u ovom “istraživačkom poslu” doista izaziva kontroverze. Podgrijava ih i strah mještana koji javno o tome ne žele govoriti. Pa je jedna susretljiva žena koja nas je dovela do bušotine, bojeći se da je ne snimimo na “mjestu zločina”, pobjegla odatle glavom bez obzira, natrag u selo, tvrdeći da kilometar-dva za nju nije neka udaljenost…

Unešić - Planjane (Foto H. Pavić ) (8)

Bušotina pod lokotom?

Prije svega, ako se teškom mehanizacijom Croscoa doista tražila voda, nije jasno zbog čega je bušotina, čiji je promjer relativno mali i ne zahtijeva nikakvo posebno zatvaranje, betonirana s golemom količinom cementa, obilježena plavo obojenom željeznom kolonom i zabravljena katancem, umjesto da je jednostavno zatrpana zemljom?
Drugo, nikad se, uvjeravaju nas neki od sudionika ovog posla, u istraživačkim radovima kojima je cilj otkriti eventualne podzemne izvore vode, ne radi samo jedna bušotina, nego u pravilu do osam, s razmakom između njih koji odgovara dubini svake bušotine. Ovdje je jedna jedina na temelju koje je trenutno zaključeno da vode nema!? Karta podzemnih vodotokova koja je napravljena negdje 2006. g. pokazuje, međutim, da je Unešić područje visoke produktivnosti podzemnih voda, pa je konstatacija da vode u tom kraju nema, u najmanju ruku dvojbena…
Treće, ako se prilikom bušenja naišlo na podzemne kraške špilje, svrdlo koje buši zemlju kad naiđe na zrak počinje vrludati lijevo-desno, i zato se u špilju injektira beton, kako bi svrdlo bilo fiksirano, i nastavlja bušenje kroz njega. Međutim, takva intervencija je apsolutno zabranjena u kraškim špiljama jer je to zaštićeno prirodno dobro. Ukoliko su radnici Croscoa naišli na špilju, morali su trenutno obustaviti radove i izvijestiti Ministarstvo kulture o svome otkriću, lokaciji, dubini na kojoj se špilja nalazi, o njezinoj eventualnoj flori i fauni koja se posebnim mikrokamerama uvučenim kroz bušotinu, može snimiti. A nipošto nisu u nju smjeli ubrizgavati beton, i to ni manje ni više nego čak pet miskera… tvrde naši sugovornici, jer se radi o predjelu koji je, prema postojećim kartama, premrežen podzemnim vodnim slivovima (???) i tu se ne smiju izvoditi nikakvi potencijalno zagađivački radovi. Betoniranje kraških špilja, navode, nesporno je kazneno djelo o kojem govori glava 19. KZ RH! Voda

Deseci kamiona a jedno bušenje…

– Da se zaista istraživalo moguće izvore vode za taj posao je bilo više nego dovoljno dva kamiona i pet radnika – uvjeravaju nas – a ne na desetine kamiona koji su prema svjedočenju mještana, prometovali selom uništavajući im put. – A ako su naišli na špilju, radove su trebali odmah obustaviti, o nalazu obavijestiti resorno Ministarstvo i nastaviti bušiti 300 – 400 metara dalje. U svakom slučaju, daleko bolje, sigurnije i primjerenije bi bilo da se istraživalo na području gdje nema podzemnog špiljskog sustava i sliva, jer je, ističu, kraško područje vrlo osjetljivo i zagađenje može začas nastupiti.
Iz Županije, koja je naručila i platila radove (po ugovoru vrijednost radova je bila 325 tisuća kuna, no zbog navodno brojnih neplaniranih zahvata, trošak se popeo na gotovo 700 tisuća kuna, a voda nije nađena!?), dobili smo tek djelomične odgovore na naša pitanja.
– U cilju istraživanja mogućnosti zahvaćanja podzemne vode za navodnjavanje, Šibensko-kninska županija, zajedno s Hrvatskim vodama, financirala je vodno-istraživačke radove na području općine Unešić, lokalitet Gornje Planjane, a koji su provedeni u dvije faze – stoji u očitovanju Županije. Prva faza je provedena 2008. – kaže se dalje – a istražni radovi su bili zastupljeni izradom hidrogeološke karte mjerila 1: 10 000, na površini od 10 kilometara kvadratnih, izvršena je fotogeološka, strukturno-tektonska, litološka i hidrogeološka analiza područja. Na užem perspektivnom području je izrađena detaljna hidrogeološka karta mjerila 1: 5000 na površini od jednog četvornog kilometra. Nakon toga su provedena geofizička istraživanja (10 geoelektričnih sondi) temeljem čega su predložene tri lokacije za istražno bušenje. Program radova su izradile Hrvatske vode, a naručitelj radova je Šibensko-kninska županija.
Druga faza je bila zastupljena izvedbom vodoistražne bušotine BU- 1 na lokaciji Gaj – konstatira se u odgovoru Županije te dodaje: Nakon što je bušenje izvedeno, bušotina je očišćena, a pošto nije bilo dotoka vode u bušotinu nije ugrađena planirana zaštitna PVC cijev do dna bušotine niti je provedeno probno crpljenje. Kanal bušotine je ostao otvoren, osim prvih 10 metara (gdje je ugrađena uvodna kolona), a ušće bušotine je stabilizirano betonskim blokom. Čelična cijev je zatvorena čeličnom kapom i lokotom. Program radova su izradile Hrvatske vode, a naručitelj je Šibensko-kninska županija.

Unešić - Planjane (Foto H. Pavić ) (6)

“Ako je netko  tamo deponirao opasni otpad, trebalo bi ga strijeljati!”

Župan Goran Pauk obnjašnjava kako je riječ o stručnom poslu, kako županija slične radove financira i na nekim drugim područjima, recimo u Jadrtovcu, gdje su također nikli mega-vinogradi, i da je to neka vrst poticaja poduzetničkim investicijama. O možebitnom deponiranju opasnog otpada, veli, i ne pomišlja: “Bože sačuvaj, ako je to netko radio trebalo bi ga strijeljati“! Ne vjeruje u teorije urote, kaže, a pogotovo da bi neka državna tvrtka kao što je Crosco takvo što činila i to incognito.
– Da je kakav manji privatnik u pitanju, još bi mogao i posumnjati ali tvrtka članica INA grupe, e to naprosto ne vjerujem!
No, činjenica je, kazat će, da županija u sanaciji bušotine nije bila ni na koji način uključena. Općina Unešić, pak, nije ni o vinogradima ni o istražnim radovima ni u jednoj fazi, čak ni formalno, obaviještena, kao da se to njih i ne tiče! – To je bilo 2009. kada nisam bio načelnik općine – distancira se odmah od svake odgovornosti aktualni načelnik Bulat. – Ali, konzultirao sam svoje prethodnike, Abramca i Dželaliju o tome, i ni oni ništa o bušotinama i vinogradima ne znaju – konstatira načelnik.
Pauk drži da je to moguće, pogotovo ako je bila samo jedna probna bušotina…(?!)
– Imamo problema i u Promini gdje smo otvorili 2-3 bušotine, ali nije pronađen izvor vode, nego se samo u jednu od špilja sliva voda. Eto, ni u Unešiću, izgleda, nema vode, što investicije u vinograde čini upitnim zbog problema navodnjavanja. Iskreno, za mene je tu isključivo riječ o radovima koji su potaknuti potragom za vodom i zato ne bi dramatizirao oko toga. Naravno, kada bi netko imao čvrste dokaze da se manipuliralo otpadom, još k tome rafinerijskim, prvi bih tražio najstrože sankcije, poručuje šibensko-kninski župan.

Tvrtka Crosco d.o.o. tvrdi: Sanacija bušotine u isključivoj je nadležnosti županije!

Iz tvrtke Crosco, odnosno Službe za odnose s javnošću Ininog Sektora za korporativne komunikacije, na sve naše navedene dvojbe oko radova koje su izvodili u Unešiću, kratko su nam odgovorili:
– Sukladno ugovoru s investitorom – Šibensko-kninskom županijom, Crosco je 2009. izradio istražnu bušotinu BU-1 na lokaciji Gaj u Gornjim Planjanima, općina Unešić, u skladu sa svim relevantnim propisima. Kako je bilo i ugovoreno s investitorom, izbušena je samo jedna istražna bušotina, a Šibensko-kninska županija je bila na dnevnoj osnovi upoznata s tijekom radova – navodi se u očitovanju Inine tvrtke.
Na kraju projekta, Crosco je kao izvođač radova, kako ističu, zaštitio ušće bušotine sukladno važećim propisima te sa Šibensko-kninskom županijom obavio primopredaju bušotine. Posebno se naglašava da u bušotinu, prije toga, nije utisnut nikakav otpad niti cementni materijal…
– Kompanija nije upoznata s daljnjom sanacijom spomenute bušotine – ograđuju se iz Croscoa – te je isto u potpunoj nadležnosti županije – navest će izvođač radova, posve suprotno tvrdnjama župana Pauka koji nam je izrijekom kazao da “županija u sanaciju bušotine ni na koji način nije bila uključena” !!!
Načelnik Općine Unešić Živko Bulat (Foto: H. Pavić)

Načelnik Općine Unešić Živko Bulat (Foto: H. Pavić)

Kažimo još samo jedno: Uzrok rujanskog zagađenja vodocrpilišta Jaruga s kojega se pitkom vodom opskrbljuje grad Šibenik, do danas nije objelodanjen. Prisjetimo se da je gotovo tjedan dana Šibenčanima bilo zabranjeno korištenje vode iz gradskog vodovoda, čak i za kuhanje i tuširanje, zbog naftne mrlje koja je u vodosrpilištu uočena. Na karti podzemnih vodotokova u Hrvatskoj, koja je izrađena 2006., vidljivo je da se Unešić sa svojim sustavom podzemnih kraških špilja i izvorišta nalazi relativno blizu Jaruge. Što implicira da bi nafta ubačena, recimo, u bušotinu u Planjanskom Gaju lako stigla do Jaruge… Moguće je da se očekivalo kako bi, u slučaju nekog akcidenta, nafta iz Unešića podzemnim slivom putovala ravno prema moru i izbila kod Planog, u Trogiru…
No, takva predviđanja i procjene nikog ne mogu ekskupirati u slučaju da je doista jednu “jalovu bušotinu” nakrcao rafinerijskim ili kojim drugim opasnim otpadom, a onda betonirao jamu i stavio je pod lokot. Koliko je takvih jama u Hrvatskoj? Hoćemo li ikad to otkriti…?

aem_baner

 

Tags: , , , , ,

VEZANE VIJESTI