Neovisni novinarski portal
27.10.2020.
GOSPODARSTVO
Tzv. kruzer turizam u svijetu jača, a u Hrvatskoj stagnira

Tzv. kruzer turizam u svijetu jača, a u Hrvatskoj stagnira

Iako se činilo da će ova godina u kruzer turizmu Hrvatske donijeti brojke u plusu, sada je već više nego očito da je kruzer sezona podbacila i to za pozamašne postotke. Naime, prema najnovijim analizama Državnog zavoda za statistiku, od siječnja do rujna 2014.g., u Hrvatskoj je ostvareno ostvareno je 587 kružnih putovanja stranih brodova. Na tim brodovima bilo je 843 406 putnika, koji su u Republici Hrvatskoj boravili ukupno 1 270 dana, što je u prosjeku 2 dana.


Podsjetimo- prošloj godini ostvareno je 661 putovanja i 996 842 putnika, a putnici su boravili ukupno 1324 dana. Ako se ovogodišnje brojke usporede sa onim prošlogodišnjim dolazimo do minusa od 11, 2 posto u broju putovanja i minusa od 15, 4 posto u broju putnika. Manji je i ukupan broj dana boravka tih putnika u istom razdoblju i to za 4,1%.
Dubrovnik i dalje neuhvatljiv
Posve očekivano, u strukturi kružnih putovanja najviše stranih brodova na kružnim putovanjima evidentiralo je svoj prvi ulazak u teritorijalno more Republike Hrvatske u Dubrovačko-neretvanskoj (66, 4 %) i Splitsko–dalmatinskoj županiji (20, 6 %), što je ukupno 87, 0 %. Ostalih 13, 0 % stranih brodova na kružnim putovanjima evidentiralo prvo uplovljavanje  imalo je u ostale četiri županije: Zadarskoj (4, 8 %), Šibensko-kninskoj (3, 4 %), Istarskoj (2, 8 %) i Primorsko–goranskoj (2, 0 %). Rezultati u ove tri županije su mizerni.
Nedostižne lanjske brojke-manje kruzera-manja zarada
Brojčani pokazatelji govore o lošijoj kruzer sezoni što su bolji proznavatelji prilika u ovom turističkom sektoru i najavljivali. Prošla godina bila je rekordna i teško ju je bilo ponoviti, posebice u situaciji kada je prestižna kruzer kompanija Carneval odustala od uplovljavanja u Hrvatsku i cijelu Europu. Ako se zna s kolikim postotkom u cjelokupnom kruzer prometu sudjeluje Dubrovnik, onda je jasno da se događanja u ovom gradu doslovno preslikavaju na ukupnu turističko-kruzersku scenu Hrvatske.
Dr. sc. Antun Asić, ravnatelj dubrovačke Lučke uprave podsjeća nas na prošlogodišnje ostvarenje luke Gruž koje je bilo u plusu od 27 posto u odnosu na prethodnu godinu, a takav rezultat bilo je nemoguće ponoviti i ove godine.

U Dubrovniku se ovog ljeta “lakše disalo”, ali je i zarada bila tanja
U svakom slučaju u Dubrovniku se ove godine „lakše disalo“ jer nije bilo enormnih gužvi kakve su bile one iz 2012. g. kada su u više navrata u Dubrovnik uplovljavali brodovi sa preko 8 tisuća putnika. U ovoj godini u Dubvrovnik je uplovio samo jedan brod sa preko 8000 putnika.
Manji posjet stranih brodova ujedno znači i manje prihode i to za sve koji su na bilo koji način vezani uz takve brodove i goste koji, inače dnevno troše oko 35 eura .
U svijetu se gradi dvadesetak mega-kruzera vrijednih preko 16 milijardi američkih dolara
Svjetska praksa govori o sve snažnijem kruzer bumu, a to potvrđuje i gradnja dvadesetak mega- novogradnji vrijednih preko 16 milijardi američkih dolara. Na njima će biti mjesta za oko 64 000 putnika. Kako nam reče ravnatelj Asić, novogradnje su sve duže, imaju sve veću tonažu, mogu primiti sve veći broj putnika i raspolažu sa sve više sadržaja.
Splistka luka velikim koracima grabi naprijed
Splitska luka nesumljivo postaje sve značajnija za kruzer sceni, a njezin se bum dogodio već na samom startu- 2002 .g. kada se tek zakoračilo u ovaj segment turizma koji je Splitu donio značajnu zaradu, ali i ne samo zaradu, već i promociju grada kao poželjne svjetske destinacije. Potvrđuje to za portal Tris Milan Blaževski, ravnatelje Državne lučke uprave Split od kojeg saznajemo da će ove godine preko splitske luke proći oko 4 milijuna putnika prema srednjedalmatinskim i južnim otocima Jadrana, Ankoni i kruzerskim rutama.

-Takav promet omogućile su investicije u lučku infrastrukturu „teške“ preko 200 milijuna kuna. Širimo se etapno prateći potrebe tržišta. Ne favoriziramo mega projekte, već osluškujemo “bilo” tržišta kojemu se postupno prilagođavamo. Takva praksa rezultirala je i ovogodišnjepovećanje dolazakakruzera sa lanjskih 230 na ovogodišnjih 270. Pri tomu valja imati na umu promjenjenu strukturu. Tako, primjerice 200 ticanja iz 2008. g. donijelo je 91 tisuću gostiju, a isti broj ticanja danas donosi 165 tisuća gostiju. Brodovi, naime raspolažu sa sve većim kapacitetima, ističe Blaževski.
Kruzer gosti traže doživljaj kojeg im nudi Dalmatinska zagora, Plitvice, Krka…
Za razliku od Dubrovnika u kojemu se kruzer gosti zadržavaju gotovo isključivo u samom gradu i to unutar starih zidina, gosti koji sa kruzerima dolaze u Split, u najvećem broju odlaze na izlete i to na Plitvice, Krku, Cetinu i Dalmatinsku zagoru, te u gradove Međugorje, Šibenik, Trogir i Solin. Kruzer gosti traže doživljaj, a upravo to im se nudi u Splitu i okolici. Naravno da se zadržavaju i u samom gradu Splitu u kojemu itekako imaju što razgledati i osjetiti puls ovog meditersnskog grada. Autocesta je omogućila brzi transfer putnika kojima se tako nudi raznolika ponuda po dolasku u kruzer destinaciju. Gosti traže doživljaj i to je upravo ono što im se nudi kada siđu sa „plovećih hotela“.
2017.g u Split će moći primiti i do 20 000 gostiju sa kruzera
-Najveći broj kruzer gostiju u jednom danu u Splitu se kretao između 7 i 8 tisuća. Stvorio se šušur, ali ne i prevelika gužva zahvaljujući položaju grada koji omogućuje prihvat znatno većeg broja gostiju. Kada se splitska turistička priča zaokruži 2017.g., kada će biti gotova dva nova veza, Split će moći prihvatiti i do 20 tisuća gostiju u jednom danu, govori ravnatelj Blaževski.
Kineski turisti čine polovicu ukupnih kruzer gostiju na svijetu
Zašto se Hrvatskoj ove godine dogodio manji posjet kruzera, dok se istovremeno na globalnoj sceni događa uzlet kruzerstva? Na ovo pitanje odgovor smo potražili od našeg sugovornika Blaževskog koji navodi da je tome razloga više.
-Na svjetskoj razini među kruzer putnicima danas je gotovo polovica turista iz Kine. Ova zemlja bilježi enormni rast stanovništva koji se odlučuju na ovakav vid odmora, ali se zasad drže Indokine i okolnog područja kojim krstare. Sve značajnija kruzer destinacija postaje i Brazil u kojemu je sve više stanovnika srednje klase koji si mogu priuštiti ovakav vid putovanja, te Australija. Kruzeri idu za kapitalom, međutim, dugoročno gledano, Mediteran će u kruzer turizmu stabilno rasti, utješno će naš sugovornik.
Globalnim trendovima porasta kruzerskih putovanja mnoge se luke prilagođavaju na razne načine, a trenutačno je trend otvaranja dijelova teretnih luka kruzerima. Takvih primjera ima u obližnjoj Raveni, potom u Kopru, te u Hrvatskoj ,u luci Rijeka koja je, kako kaže Blaževski, ambiciozno krenula u novu priču nastojeći privući dio kolača za sebe.

Najveći broj kruzera u Hrvatsku uplovio pod zastavom Bahama
Najveći broj kruzera koji su uplovili u Hrvatsku plovio je pod zastavom Bahama. Riječ je o 127 putovanja s kojima je došlo 843 408 putnika. Po brojnosti zatim slijede ploveći hoteli koji su vijorili zastavu Belgije. Sa njima je u Hrvatsku došlo 3819 putnika. Znatno manje uplovljavanja imali su kruzeri pod zastavom Bermuda, Francuske, Grčke, Malte, Maršalovih otoka, Nizozemske…
Tags: , , , ,

VEZANE VIJESTI