Neovisni novinarski portal
24.10.2020.
EKOLOGIJA
Potvrđeno! U Hrvatsku uvezena GM sojina sačma prskana otrovnim glifosatom koji izaziva pobačaje, neplodnost…

Potvrđeno! U Hrvatsku uvezena GM sojina sačma prskana otrovnim glifosatom koji izaziva pobačaje, neplodnost…

Potvrđeno! U Hrvatsku je nedavno uvezena GM (genetski modicifirana ) sojina sačma podrijetlom iz Argentine. Priznali su nam to iz Ministarstva poljoprivrede uz pojašnjenje kako su uvoz GM sojine sačme u Europsku uniju, pa tako i u Hrvatsku, pratili svi propisani dokumenti, te je bila ispravno deklarirana kao genetski modificirana sojina sačma, a genetski modificirani soj je, inače od Europske komisije odobren za stavljanje na tržište Europske unije.

1zv8iae

Gospodarski subjekt koji je stavio genetski modificiranu sačmu na tržište Hrvatske obavijestio je o tome Ministarstvo zdravlja koje mu je izdalo Potvrdu za stavljanje genetski modificirane hrane na tržište. Stoji to u odgovoru kojeg smo dobili od Ministarstva poljoprivrede. Sada je , dakle nesporno je da je sojina sačma uvezena iz Argentine. Iz Ministarstva, pak nisu željeli precizirati o kojem se uvozniku radi, već se „on“ u pisanom odgovoru naziva „gospodarskim subjektom“.
snimila. J. Klisović

snimila. J. Klisović

U nastavku odgovora iz Ministarstva poljoprivrede pojasnili su nam da je granična veterinarska inspekcija ta koja je nadležna za obavljanje službenih kontrola pri uvozu iz trećih zemalja genetski modificirane hrane životinjskog podrijetla, te genetski modificirane hrane za životinje, bez obzira na podrijetlo. Prilikom uvoza granična veterinarska inspekcija pregledava dokumentaciju koja prati pošiljku (GMO certifikat i ostale komercijalne dokumente), obavlja identifikacijski i fizički , te ukoliko je to predviđeno „Planom uzorkovanja i analiza pošiljaka iz uvoza“ obavlja i službeno uzorkovanje pošiljke kako bi se utvrdilo da li pošiljka udovoljava uvjetima za uvoz u skladu s EU zakonodavstvom. Bitno je napomenuti da genetski modificirana hrana pri uvozu mora biti deklarirana kao genetski modificirana, a genetski modificirani soj sadržan u hrani mora biti odobren od strane Europske komisije.

Praksa pokazala da sojina sačma nije bila pravilno deklarirana

Tako nam poručuju iz resornog Ministarstva, međutim ostaje činjenica da uvezena sojina sačma nije deklarirana u prodaji kao prizvod koji je GM, a to ujedno znači da nije označeno koliki je prag genetski modificiranih organizama u samom proizvodu, tj. je li postotak iznad dozvoljenih 0, 9 posto.
-„Gospodarski subjekt“ koji je uvezao genetski modificiranu hranu obavezan je obavijestiti Ministarstvo zdravlja o stavljanu na tržište GMO hrane, o čemu Ministarstvo zdravlja izdaje Potvrdu. Postupak obavještavanja Ministarstva zdravlja prilikom stavljanja na tržište Republike Hrvatske genetski modificirane hrane i genetski modificirane hrane za životinje odobrene od Europske unije, opisan je u Naputku o stavljanju na tržište Republike Hrvatske genetski modificirane hrane i genetski modificirane hrane za životinje odobrene na tržištu Europske unije (NN 83/13)-pojasnili su nam postupak uvoza soje iz nadležnog Ministartsva poljoprivrede.

Teorija u „kupe“- praksa u „špade“

Je li i u slučaju uvoza sojine sačme u teoriji sve bilo uredno obavljeno, ali je u praksi „zaštekalo“ kako to već obično biva. Stručnjaci su nas upozorili kako je za spomenuti uvoz soje iz Argentine navedena samo zemlja podrijetla, ali ne i obavijest o tome radi li se o GM soji ili ne.
Jedno je sigurno- u Hrvatskoj se prodaje GM sojina sačma, odnosno poljoprivrednici koriste ovakvu soju za hranidbu životinja.

sojA

WTO stalno pritišće EU da uvozi više GM soje i sojine sačme

Što je to sojina sačma, za što se koristi? Sojina sačma je jedan od osnovnih komponenti u proizvodnji stočne hrane, a dobiva se kao nus proizvod pri ekstrakciji sojina zrna. U Hrvatsku se uglavnom uvozi preko luka Kopar i Rijeke, a zemlje iz kojih se ona uvozi u najvećim količinama su Brazil i Argentina. Dakle, riječ je o GM soji/sačmi koja dospjeva i na hrvatsko tržište posredstvom EU koju WTO konstantno pritišče da poveća uvoz GM sojine sačme i ne samo uvoz, već i postotak GM-a u proizvodu.

Soja se u Argentini prska herbicidom koji sadrži otrovni glifosat

GM soja (RR) koja u dalekoj Argentini zauzima preko 56 posto ukupnih površina, odnosno zasijana je na oko 18,65 milijuna hektara oranica, prska se uglavnom sa herbicidom Ruandup (i jošnekima) kojeg proizvodi ozloglašena tvrtka Monsanto, a ovaj herbicid u sebi sadrži otrovni glifosat koji je njezina aktivna komponenta. Sijanje GM soje u Argentini se reklamira porukama da će GM soja spasiti  svijet od gladi.
Hrvatske , na žalost, ne propisuju rezidue glifosata u herbicidu, a EU je čak morala povisiti maksimalne dozvoljene količine rezidua tog herbicida kako bi se GM soja/sačma mogla uvoziti u EU.

EU godišnje uveze oko 38 milijuna tona jeftine GM soje s kojom u organizam unosimo i otrovni glifosat

Ako se zna da Europska unija godišnje uveze oko 38 milijuna tona RR soje bez uvoznih carina, onda je jasno o koliko se teškom i opasnom problemu radi. Ovakva soja koja je u odnosu na drugu jeftinija koristi se na industrijskim farmama što je za posljedicu imalo pojeftinjenje više proizvoda, od mesa, mlijeka, jaja… Dakle, osim što u organizam unosimo GMO istodobno unosimo i otrovni glifosat jer se soja prska s herbicidima koji ga sadrže u nepoznatim količinama. Stručnjaci navode kako se polja sa RR sojom prskaju s najmanje 200 do 300 milijuna litara herbicida. Najviše se korisiti „roundup“ što i ne čudi ako se zna tko je njegov proizvođač-Monsanto.

GMO-free

Strašne posljedice glifosata po ljudsko zdravlje- izaziva neplodnost, pobačaje, deformira i oštećuje organe...

Stručnjaci sve glasnije govore o posljedicama GM-a i glifosata kako po zdravlje životinja, ljudi i okoliša, a posljedice su strašne. Dosadašnja istraživanja ukazuju na veliku učestalost pobačaja kod žena, neplodnost, rađanje djece s teškoćama, veću smrtnost stanica koje sudjeluju u formiranju skeleta, oštećenje više organa-bubrega, očiju… Nepobitna je činjenica da se glifosat ne razgrađuje u organizmu već se u njemu nakuplja. Kad je riječo okolišu poznato je da se ova otrovna supstanca zadržava u vodi i tlu i tamo ostaje godinama. Isto tako, istraživanja su pokazala da se s godinama na GM usjevima pojavljuju nove bolesti. Zasad je otkriveno njih četrdesetak. Poljoprivrednike zabrinjava i pojava super korova koji se uništava upotrebom herbicida.

images

Pokret „Protiv prskanja“ širi se svijetom

Zbog sve vidljivijih posljedica genetičkog inženjeringa kao i sve veće upotrebe herbicida u Argentini se razvio pokret koji zagovara prestanak prskanja. Aktivisti traže potpunu zabranu prskanja iz zraka te kontroliranu i ograničeno prskanje s tla.
I u Hrvatskoj su sve glasniji protivnici GMO-a i prskanja otrovnim glifosatom, ali o zabrani ni riječi. Recimo glasno NE glifosatu!
Neke su zemlje već uvele potpunu zabranu upotrebe glifosata, a među njima nema Hrvatske. Tek u posljednje vrijeme u Hrvatskoj raste svijest o posljedicama upotrebe glifosata i uopće o posljedicama genetskog inženjeringa za kojeg se vjerovalo da se događa „tamo negdje drugdje, ne i ovdje“.
Zato, recimo glasno NE otrovnom glifosatu kojeg ima u herbicidu Ruandop i drugima.
Tags: , , ,

VEZANE VIJESTI