Neovisni novinarski portal
27.10.2020.
GOSPODARSTVO
Ilustracija

Planira se vađenje nafte i plina iz Jadrana, a podmorske granice još nisu uređene

Ilustracija

Jadranom svakodnevno plovi tristotinjak različitih brodova, od putničkih, teretnih, vojnih, malih i grdosija, starih i onih ‘ispod čekića’…Uspije li Hrvatska realizirati upravo započeti ‘posao stoljeća’ – istraživanja i možebitnog ekspoatiranja ugljikovodika iz Jadrana, broj teretnjaka će se drastično povećati, a s brojčanom ugrozom Jadran će biti u latentnoj opasnosti od mogućeg onečišćenja.

Ilustracija

Ilustracija

Za istraživanje i eksploataciju nafte i plina na Jadranu prijavilo se 6 kompanija koje su se zainteresirale za ukupno 15 istražnih prostora. Ministar gspodarstva Ivan Vrdoljak poručioje kako su zadovoljni pristiglim ponudama jer je riječ o ozbiljnim kompanijama s velikim iskustvom koje koriste najsuvremeniju tehnologiju i udovoljavaju najzahtjevnijim ekološkim standardima“.
Konačna odluka Vlade Republike Hrvatske o odabranim ponuditeljima očekuje se do kraja ove godine, a potpisivanje ugovora o podjeli eksploatacije u prvom kvartalu 2015. godine. Eksploatacija će uslijediti nakon pripremne faze koja može trajati od 3 do 6 godina.Nakon što seu određenom istražnom prostoru dokaže nalazište nafte ili plina, te utvrdi komercijalnost ležišta, uslijedit će eksploatacija.
Hrvatska će postati lider vođenja energetske politike u regiji!?
-Ovo je jedan od ključnih projekata koji će Hrvatsku učvrstiti kao energetsko čvorište europskog jugoistoka i učiniti značajnim faktorom u oblikovanju ukupne europske energetske sigurnosti i stabilnosti, izjavio je nedavno ministar Vrdoljak pojašnjavajući kako su u ovaj projekt krenuli prije godinu i pol dana kada je Hrvatska bila potpuno nevidljiva kao potencijal u istraživanju i eksploataciji ugljikovodika. U tom se razdoblju bitno promijenio status Hrvatske. Pristigle ponude govore o tome da je formalno-pravni okvir, koji je odrađen na profesionalan i transparentan način, pokazao kako Hrvatska može i treba biti jedan od lidera vođenja energetske politike ove regije, što nam je bio i osnovni zadatak“, zaključio je ministar Vrdoljak.
Vrdoljakova priča lijepo zvuči, međutim „svoju“ još nisu rekle brojne udruge sa zelenim predznakom, a osim toga, još je uvijek prisutna nepoznanica koliko je uopće nafte i plina u podmorju hrvatskog dijela Jadrana, kao i dilema treba li se ići u posao koji može biti riskantan po okoliš.
Ilustracija

Ilustracija

Hoće li Hrvatska ostati „lijepa i siromašna“?
Akademik Mirko Zelić zalaže se za nastavak posla na istraživanjun i vađenju podmorskog blaga navodeći kako oni „s druge strane“, očito žele „da Hrvatska ostane lijepa, a siromašna“.
ORAH-ova čelnica Mirela Holy prigovara zbog nedostaka Strateške studije koja će se, kako su najavili iz resornog Ministartsva tek početi raditi. Zaključila je tek da je vađenje ugljikovodika rizičan posao.
Hoće li se neriješena granična pitanja Hrvatskoj obiti o glavu?
I dok se u javnosti još „lome koplja“ o tome treba li bušiti Jadran ili ne, a rasprave na ovu temu tek će se zahuktati, ostaje nam konstatirati kako se u posao krenulo, a da neki od osnovnih preduvjeta za to nisu do kraja razriješeni. Prije svega to se odnosi na neriješene odnose Hrvatske sa susjednim državama Slovenijom i Crnom Gorom oko granica na kopnu i u moru. Na adresu Hrvatske već su stigli prigovori koji su tako pokrenuli „tihi diplomatski rat“ koji je za sada tek u povojima s obzirom na moguće reperkusije koje bi nam se mogle dogoditi. Još po objavi javnog natječaja kojim je Hrvatska pozvala zainteresirane korporacije koje bi htjele istraživati i crpiti ugljikovodike, reagirale su Slovenija i Crna Gora navodeći kako je riječ o prostoru koji je predmet graničnih prijepora. Prigovorile su, naime zbog objave karata koje su bile sastavni dio natječajne dokumentacije. Slovenija se pozivala na čl. 10 arbitražnog sporazuma, a Crna Gora na Protokol o pravnom režimu iz 2002. g. koji obvezuje dvije države da se suzdržavaju od jednostranih postupaka kojim bi se prejudiciralo rješenje međunarodne granice na moru i kopnu. Po mišljenju dvaju susjeda, objava karata je u suprotnosti s Protokolom.
Hrvatska je strana prontno reagirala tvrdeći ne krši ni Sporazume ni Protokole. Iz Ministarstva vanjskih poslova i eurospkih integracija naveli su kako je u dokumentaciji navedeno o kakvom se Sporazumu i Protokolu radi. Unatoč tomu, po objavi rezultata prvog javnog nadmetanja početkom studenog ove godine, ponovo se protestno oglasila Crna Gora.
Jednostrani akti Slovenije o proglašenju epikontinentalnog pojasa su pravno neutemeljeni
Izdvajamo mišljenje dr.sc. Marine Vokić Žužul iz Jadranskog zavoda HAZU i magistrice Valerije Filipović iz Hidrografskog instituta Split. U sažecima njihovog predavanja o granicama podmorskih prostora Jadranskih država koje se nedavno održalo u organizaciji HAZU-a, između ostalog, navele su:
-Uz Hrvatsku i Italiju koje dijele najveći dio morskog dna i podzemlja u Jadranu, pravo na epikontinentalni pojas imaju i Crna Gora i Albanija. Dvije Jadranske države- BH i Slovenija- države su u nepovoljnome geografskom položaju koje ne mogu imati epikontinentalni pojas kao prirodni produžetak svoga kopnenog područja. Podmorski prostori tih država završavaju stoga na vanjskoj granici njihovih teritorijalnih mora.
Ove stručnjakinje smatraju kako su jednostrani akti Slovenije o proglašenju njezina epikontinentalnog pojasa – pravno neutemeljeni akti.
Jedinstvena podmorska granica s Italijom-najbolje rješenje
U središtu njihove pozornosti bilo je razmatranje granice koja dijeli podmorske prostore Hrvatske i Italije kao buduće granice dvoju država i nad morskim dnom. Ta bi granična crta, u skladu s Konvencijom UN-a o pravu mora, trebala postati jedinstvena morska granica njihovih epikontinentalnih i gospodarskih pojaseva, odnosno ekološke zone Italije i zaštićenog ekološko-ribolovnog pojasa RH. Takva jedinstvena granica u najboljem je interesu pravne sighurnosti u svim načinima korištenja mora, a u međunarodnoj sudskoj i arbitražnoj praksi posljednjih desetljeća u potpunosti je zamijenila povlačenje različitih crta razgraničenja za više pojaseva u istome morskom prostoru.

Nužnost povlačenja crte bočnog razgraničenja Hrvatske i Crne Gore
S obzirom na rezultate nedavno provedenih istraživanja potencijalnih nalazišta nafte iplina u južnom Jadranu, ove stručnjakinje upozoravaju na potrebu što skorijeg povlačenja crte bočnog razgraničenja epikontinentalnih pojaseva Hrvatske i Crne Gore.
Analizirale su i nove moguće pravce, te nove granice uzimajući u obzir znatno odstupanje od ekvidistance privremene crte razgraničenja određene Protokolom o privremenom režimu uz južnu granicu dviju država iz 2002 .g.
Tags: , , , , ,

VEZANE VIJESTI