Neovisni novinarski portal
29.10.2020.
GOSPODARSTVO / POLITIKA
Hrvatska je gospodarski vezana uz tržište EU na koje izvozi 63 % ukupnog izvoza

Hrvatska je gospodarski vezana uz tržište EU na koje izvozi 63 % ukupnog izvoza

Europska unija bila je i ostala vrlo bitno izvozno tržište za Hrvatsku što potvrđuju i najnoviji podaci Državnog zavoda za statistiku. U devet mjeseci ove godine izvoz je porastao za 9, 6 posto, odnosno dosegnuo je razinu od 57, 6 milijardi kuna. Istovremeno, uvoz je porastao za 4, 5 posto, tj. iznosio je 98, 2 milijarde kuna.


Hrvatska i dalje glavninu robne razmjene ostvaruje s članicama EU. Čak 63 posto ukupnog izvoza odlazi na to područje sa kojeg nam dolazi i 74 posto uvoza.
Komentirajući i analizirajući najnovije stanje robne razmjene Zvonimir Savić, direktor Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK smatra kako je upravo otvaranje tržišta članica EU utjecalo na rast izvoza hrvatskih proizvoda, a posljedično se stvorio pritisak i na rast proizvodnje.  Europska Unija bila je i ostala bitno izvozno tržište Hrvatske. Prije pristupanja Hrvatske EU, udio izvoza na to područje iznosio je oko 60 % ukupnog izvoza, a nakon pristupanja taj je udio, ističe Savić, povećan i iznosi oko 65 %.
Najviše izvozimo odjeću, energiju, strojeve, proizvode od drva i prehrambene proizvode
Savić navodi kako je učinak pristupanja EU na kretanje izvoza bio dvojak te pojašnjava: S jedne strane, potpuno otvaranje tržišta članica EU utjecalo je na rast izvoza hrvatskih proizvoda, što je, posljedično utjecalo na rast proizvodnje, dok je, s druge strane, to utjecalo na povećani izvoz uvoznih proizvoda, bilo da se radi o izvozu roba iz EU-a na tržišta trećih zemalja ili izvozu njihovih proizvoda na tržište EU-a. Nažalost, raspoloživi statistički podaci u tom kontekstu ne otkrivaju detaljniju strukturu izvoza. No, iz analize podataka ipak se vidi da je najveći rast izvoza zabilježen kod odjeće, električne energije, strojeva i uređaja, proizvoda od drva (ne uključujući namještaj), te proizvoda prehrambene industrije. Pritom je kod odjeće, strojeva i uređaja, te u manjoj mjeri kod drvne industrije, ujedno zabilježen i značajan rast industrijske proizvodnje. Kod prehrambenih proizvoda, kao i kod proizvodnje električne energije, istodobno je zabilježen pad proizvodnje pa se dio njihova izvoza može povezati s povećanom razinom uvoza.
Najveći rast izvoza u zemlje članice EU i CEFTA-e
S obzirom na sva ta kretanja nakon pristupanja EU, Savića ne čudi podatak da se najveći rast vrijednosti izvoza bilježi upravo prema članicama EU-a (13, 9 %), ali i prema članicama CEFTA-e (13, 5 %). Istodobno je izvoz prema svim ostalim zemljama smanjen za 4, 4 %.
– Negativan utjecaj na kretanja izvoza u ovoj godini i dalje ima izvoz brodova, naftnih derivata, te izvoz farmaceutske i duhanske industrije. Dok su brodogradnju i naftnu industriju pratili problemi oko restrukturiranja i smanjene proizvodnje, farmaceutska je industrija najviše pogođena kretanjem cijena na pojedinim tržištima, posebno na ruskom tržištu na kojem je izvoz lijekova u 2013. godini činio gotovo 40 % ukupnog hrvatskog izvoza. Smanjeni izvoz duhanske industrije istodobno se u velikoj mjeri može pripisati gubitku preferencijalnog tretmana na tržištima članica CEFTA-e.

Povećan uvoz naftnih derivata, odjeće, prehrambenih proizvoda i motornih vozila
– Najviše je povećan uvoz naftnih derivata, odjeće i prehrambenih proizvoda, a zbog povećanih javnih nabava znatno je povećan i uvoz motornih vozila. S druge strane, pod utjecajem smanjene proizvodnje u naftnoj industriji te pada cijena energenata (nafta i plin), ali i pojedinih sirovina na globalnom tržištu (posebno metala), daleko je najviše smanjena vrijednost uvoza rudarstva i vađenja, i to čak za 30%, odnosno 3,5 milijardi kuna. Navedena kretnja izvoza i uvoza, naglašava Savić, rezultirala su u prvih osam mjeseci nastavkom opadajućeg trenda robnog deficita na godišnjoj razini, te je on bio 4, 5 % manji u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

 

Tags: , , , ,

VEZANE VIJESTI