Neovisni novinarski portal
18.1.2020.
EKOLOGIJA
soja

GMO ili – kako se trebamo bojati glifosata iz herbicida Roundupa i insekticida Bt toksina

soja

Genetski inženjering, unatoč sve glasnijem protivljenju, ubrzanim koracima preuzima poljoprivrednu proizvodnju, posebice na američkom, afričkom i europskom kontinentu. Argentina zasad prednjači sa preko 65,86 posto površina pod ovakvim kulturama, a u stopu je slijedi Paragvaj sa 65,35 % površina pod GMO. Na ljestvici potom slijede: SAD, Brazil i Kanada. Na europskom tlu prednjače Španjolska i Portugal. Genetski inženjering sve je prisutniji i u više zemalja „Crnog kontinenta“ kojem moćne korporacije nameću GMO proizvode i sjemenje pod izlikom kako ovakva hrana može spasiti ljude od gladi.

soja

Soja (izvor: Wikipedia)

Hrvatska je samo na papiru slobodna od GMO, a kako stvari stoje u praksi ovisi o tome koga se pita za mišljenje. Mi smo, primjerice, tjednima pokušavali saznati sa mjerodavnih adresa jesu li u ovoj godini u Hrvatsku uvezene veće količine GMO soje iz Argentine. Na ovo pitanje odgovor nismo uspjeli dobiti unatoč silnom naporu, a kontaktirali smo desetak mjerodavnih adresa sa kojih smo, u pravilu, bivali usmjeravani na neke druge adrese i, tako, umjesto suvislog odgovora vrtili smo se u začaranom krugu, što je dodatno isprovociralo našu znatiželju za pravim odgovorima.

Je li soja koja je u Hrvatsku uvezena iz Argentine GM?

Na deklaraciji soje koja je u Hrvatsku u ovoj godini uvezena kao hrana za stoku stoji ispisana samo zemlja podrijetla, ali ne i što u sebi sadrži pa se bolji poznavatelji prilika s pravom pitaju o kakvom je proizvodu riječ. U zadnje se vrijeme pojavila i sumnja kako Hrvatska, ne samo da uvozi genetički modificirane proizvode, već i da se GM kulture nalaze na našim poljama. Sumnji i previše da bi se zatvarale oči.
Prof. dr. sc. Marijan Jošt, priznati hrvatski stručnjak za GMO upozorava na novu opasnost koja nam prijeti od uporabe herbicida Roundup kojim se prska soja. Po njegovim riječima, prisustvio GMO u soji ili u stočnim smjesama je jedno, dok je drugi problem sadržan u nivou rezidua glifosata koji je, inače aktivna tvar spomenutog herbicida.  Zašto se trebamo bojati ovog herbicida i tko ga upotrebljava?
– Poznato je, naime da se u GM soji pojavio super-korov koji se prska puno češće i s višim koncentracijama herbicida što znači da je i postotak rezidua u soji znatno viši, a time i opasniji za čovjeka i okoliš. Glavna kemijska tvar Roundupa je glifosat kojeg, inače proizvodi moćna kemijsko-tehnološka korporacija Monsanto. EU je zbog pritiska WTO-a morala povisiti dozvoljene maksimalne količine rezidua u soji kako bi se ona mogla uvoziti iz daleke Argentine. U ovom trenutku najveći je problem, dakle glifosat jer djeluje brže (aktualno djelovanje) dok se posljedice GM-a pojavljuju tek kroz neko dulje vrijeme izlaganja – ističe dr. sc. Marijan Jošt.
– U svijetu je, u zadnje vrijeme, prisutan veliki pritisak na proglašenje zabrane glifosata. I Hrvatska bi se trebala pridružiti tom pokretu jer bi to automatski značilo i zabranu sjetve i uvoza RR soje –  smatra naš sugovornik dr. sc. Marijan Jošt.
Istraživanja su ukazala na štetnost glifosata Roundopa i to ponajprije na reproduktivne organe sisavaca, a utvrđeno je i da izaziva poremećaje u probavnom traktu, srčane probleme, pretilost, depresiju, autizam…
snimila. J. K.

Natpis nedaleko od šibenske tržnice (foto  J. K.)

Američka agencija za zaštitu okoliša, saznajemo, provodi stručnu reviziju glifosata, a rok za završetak revizije je 2015.g. U EU tek moraju odlučiti hoće li smanjiti primjenu glifosata u poljopprivredi. Uvođenjem komercijalnog uzgoja GM kultura otpornih na glifosat to će, zapravo biti nemoguće pa će sudbinu EU, htjela ne htjela, preuzeti i mala Hrvatska.

Insekticid Bt toksin prodire u ljudski krvotok i oštećuje stanice tijela!

Osim problematičnog herbicida, u komercijalnom uzgoju GM kultura upotrebljava se i insekticid Bt toksin. Poznato je kako je u kukuruz i pamuk ubačen gen iz bakterije koja proizvodi ovaj toksin koji stvara rupe u želucu kukaca i ubija ih. Istraživanja iz 2012.g. pokazala su da BT toksin prodire i u ljudski krvotok i oštećuje stanice tijela!

prirodna soja

Vratimo se ponovo soji koja je u ovoj godini uvezena iz Argentine. Iz velike hrvatske tvrtke koja je bila njezin uvoznik odgovor nismo dobili što, zapravo i ne čudi, posebice ukoliko se pokaže istinitom tvrdnja da je riječ o GM soji.
Iz Hrvatske agencije za hranu uputili su nas na Ministarstvo zdravlja, točnije njihovoj Upravi za sanitarnu inspekciju i javno zdravstvo, odnosno Sektoru državne i granične sanitarne inspekcije. Rečeno učinjeno, međutim odgovora do pisanja ovog teksta nije bilo.
 Na upit o pravilima označavanja proizvoda koji u sebi sadrže genetski modificirane organizme iz Hrvatske agencije za hranu odgovoreno nam je slijedeće:
-Što se tiče označavanja GMO, ono je propisano Uredbom Europskog parlamenta i vijeća iz 2003.g. o sljedljivosti i označavanju GMO, te sljedljivosti hrane i hrane za životinje proizvedene od GMO-a. Uredba je u RH preuzeta Zakonom o provedbi Uredbe, a prema njoj potrebno je označiti samo onu hranu ili hranu za životinje gdje udio prelazi 0, 9 posto. Službene kontrole nad provedbom Uredbe u dijelu označavanja GMO-a provodi inspekcija za kakvoću hrane Ministarstva poljoprivrede. Propisi za hranu i hranu za životinje su isti samo su nadležnosti različite, odnosno za hranu je nadležno središnje tijelo državne uprave Ministarstva zdravlja, a za hranu za životinje nadležno je središnje tijelo državne uprave Ministarstva poljoprivrede.

Muk iz ministarstava, agencija…

Kontaktirali smo i Ministarstvo poljoprivrede iz kojeg nam je stigao odgovor u kojem nas usmjeravaju na Ministarstvo zdravlja.
Od Saborskog odbora za zaštitu okoliša i prirode dobili smo dogovor u kojem stoji preporuka da se obratimo drugom Odboru i to onom za poljoprivredu što smo ponovo i učinili, ali i ovoga puta smo naišli na – muk.
Ništa bolje sreće nismo bili ni pri kontaktiranju Hrvatske udruge za zaštitu potrošača čiji nam je tajnik Tomislav Lončar odgovorio kako je najbolje da se obratimo Hrvatskoj agenciji za hranu. Dodao je tek da „što se tiče označavanja proizvoda ono se ne mora navesti na deklaraciji ukoliko je GMO-a u hrani manje od 1 posto“.
Pitanja o uvozu GMO-a (posebice soje, ali i drugih proizvoda), te koliko ih je na trgovačkim policama, poslali smo i Hrvatskoj gospodarskoj komori iz čije smo Službe za komunikacije i izdavaštvo dobili odgovor:
– Od stupanja na snagu Zakona redovito se provode službene kontrole ispitivanja prisutnosti GMO-a u hrani biljnog i životinjskog podrijetla koja potencijalno može biti GMO, odnosno sastojati se ili sadržavati GMO, u maloprodaji na tržištu RH te na granici.  Sukladno Zakonu, za kontrolu GM hrane pri uvozu nadležne su Veterinarska inspekcija Ministarstva poljoprivrede za GM hranu životinjskog podrijetla, te granična sanitarna inspekcija Ministarstva zdravlja za GM hranu neživotinjskog podrijetla i GM hranu koja sadrži sastojke životinjskog i neživotinjskog podrijetla. Ovlašteni laboratorij za ispitivanje GMO-a koji sadrže, sastoje se ili potječu od GMO, djeluje pri Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo.
Iz dostavljenih podataka o uvozu soje u prvih šest mjeseci ove nismo uočili Argentinu kao zemlju podrijetla pa možemo samo zaključiti da se uvoz dogodio nakon lipnja ove godine. Inače, soja (u zrnu ili lomljena) u prvom polugodištu uvozila se iz: Austrije, Francuske, Mađarske, SAD-a, Češčke, Nizozemske, Njemačke, Slovenije i Srbije.
Za informaciju o broju uzetih uzoraka i rezultatima analiza uputili su nas na Ministarstvo zdravlja.
I tako umjesto relevantnih odgovora vrtili su nas u krug stvarajući još veći misterij oko GMO-a.
Inače, u  organizaciji Zbora agrarnih novinara u četvrtak (13. studenog) u HND-u  održat će se Okrugli stol na temu : “GMO u Hrvatskoj- tko i zašto skriva podatke od hrvatske javnosti”. O ovoj nadasve intrigantnoj temi raspravljat će pozvani uvaženi stručnjaci, odnosno oni koji se odazovu pozivu, a pozvani su:
Tihomir Jakovina, ministar poljoprivrede, Siniša Varga, ministar zdravlja, Andrea Gross-Bošković, ravnateljica Hrvatske agencije za hranu, dr. sc. Aleksandra Sudarić, Poljoprivredni institut Osijek, prof. dr. sc. Marijan Jošt, Križevci, prof. dr. sc. Valerije Vrček, Farmaceutsko-biokemijski fakultet u Zagrebu i Ivo Delonga, direktor Croatiakontrole Zagreb. Za pretpostaviti je kako će sudionici ovog skupa imati konkretnije odgovore na neka od pitanja koje smo u tekstu postavili raznim institucijama o GMO-u u Hrvatskoj.
Tags: , , , ,

VEZANE VIJESTI