Neovisni novinarski portal
22.10.2020.
GOSPODARSTVO / POLITIKA
Branko Grčić o kreditu za spas TLM-a: Ništa još nije odlučeno!

Branko Grčić o kreditu za spas TLM-a:
Ništa još nije odlučeno!

Potpredsjednik Vlade RH i Ministar regionalnog razvoja i fondova Europske unije Branko Grčić danas je u Šibeniku sudjelovao na 6. godišnjem susretu gradonačelnika i poduzetnika, gdje je odgovarao na pitanja novinara o proračunu za 2015. godinu, financiranju lokalne samuprave sa smanjenim porezom na dohodak, ali i optužbama da je zaustavio kredit HBOR-a koji je trebao spasiti šibenski TLM.

Potpredsjednik Vlade RH i Ministar regionalnog razvoja i fondova Europske unije Branko Grčić danas je u Šibeniku sudjelovao na 6. godišnjem susretu gradonačelnika i poduzetnika, gdje je odgovarao na pitanja novinara o proračunu za 2015. godinu, financiranju lokalne samuprave sa smanjenim porezom na dohodak, ali i optužbama da je zaustavio kredit HBOR-a koji je trebao spasiti šibenski TLM.Potpredsjednik Vlade Branko Grčić u Šibeniku (Foto H. Pavić) (3)

 Novinari su ga pitali o prijedlogu  Tomislava Karamarka za smanjenje PDV-a na 19 posto, koji je predsjednik HDZ-a iznio na savjetovanju Hrvatskog društva ekonomista u Opatiji. – Da bi smanjili poreze morali bi najprije skresati plaće, mirovine i socijalna davanja. Prema tome, stvar je vrlo jednostavna kad je visina poreza u pitanju: Smanjiti poreze znači kresati neke stavke koje su za sada u ovom vremenu ove vlade i ovog mandata ostale nedirnute – rekao je Grčić.

Na pitanje o planiranom proračunu, izlasku HZZO-a s 22 milijarde kuna i monetizaciji, koja nije ni unesena u plan proračuna, potpredsjednik Vlade rekao je da se radi samo o računovodstvenom knjiženju, odnosno da uvijek ima vremena da se monetizacija uvrsti u proračun.

– Ovdje je prije svega riječ o računovodstvenom knjiženju određenih stavki i zato je to ove godine malo drugačije sa izlaskom HZZO-a. Što se tiče monetizacije, uvijek ima vremena za knjiženje efekta monetizacije, s tim da je prihod monetizacije nešto što prije svega utječe na keš lovu i mogućnost da se otplate neke obveze. Dakle, to nije nešto što direktno ima utjecaj na proračun, osim eventualno na smanjenje izdvajanja za kamate – rekao je Grčić.

Pitali su ga i da komentira primjedbe analitičara i oporbe o tome da je proračun nečitak i neusporediv sa proračunima od prošlih godina, odnosno da je takav napravljen samo zato da se prikrije stvarno stanje.

– Vidite, ključna poruka za javnost je razina deficita koja se planira za iduću godinu. To je ono što je za vas bit, a to je ove godine bitno manje,  skoro jedan posto BDP-a. Kad bi to ostvarili, to bi bio zbilja uspjeh Vlade, posebno u izbornoj godini. Vi se sjećate ranijih izbora, uvijek su vlade poprilično napumpavale rashode u izbornoj godini. Mi ne želimo na to pristati, mi želimo nastaviti fiskalnu konsolidaciju i koliko-toliko zadovoljiti kriterije koje smo dogovorili sa Europskom
komisijom – rekao je Grčić.Potpredsjednik Vlade Branko Grčić u Šibeniku (Foto H. Pavić) (4)
Na pitanje  je li realno očekivati da će se povući milijardu eura iz EU fondova, kao što je najavio, Grčić je priznao da je najava poprilično ambiciozna.
– Mi smo vrlo precizno prošli čitav EU proračun ili dio koji se tiče EU projekata i utvrdili da je ovo nešto što može biti veliki potencijal u idućoj godini za financiranje kapitalnih ulaganja. Dosta je ambiciozan plan, priznajem. Međutim, taj dio proračuna ne utječe na deficit, osim u dijelu koji se odnosi na nacionalno sufinanciranje. Kad pogledate nacionalno sufinanciranje u odnosu na ukupan proračun, onda je to deset posto. Dosta konzervativno planirano, pa mislim da se tu možemo naći – rekao je potpredsjednik Vlade.
Grčić je u Šibenik došao kako bi sudjelovao na 6. godišnjem susretu gradonačelnika i poduzenika, pa su ga novinari pitali i o najavljenim kompenzacijskim mjerama, koji bi trebali nadomjestiti manjak u lokanim proračunima uzrokovan smanjenjem poreza na dohodak. 

– Promjenama s porezom na dohodak smo povećali plaće više od milijun hrvatskih građana i to je nešto što je odmah odredilo činjenicu i da će jedinice lokalne samouprave ostati bez taman toliko sredstava. Radi se o negdje od 1,6 do 1,8 milijardi. Ja sam osobno o tome razgovarao i udrugama gradova i županija i općina i mislim da je tu stvar posve jasna. Mi smo se kao država obvezali da ćemo dio tih izgubljenih prihoda nadoknaditi. Ja ću danas pred gradonačelnicima vrlo precizno o tome govoriti, budući da smo jučer na Vladi izglasali i zakon koji to regulira. Dakle, kompenzacija će biti ali ne u stopostotnom iznosu, s obzirom da se taj trošak, koji u stvari ide prema prema građanima u smislu većih plaća, dijeli između države i jedinica lokalne samuprave.

Lokalni mediji su u Šibeniku prenijeli informaciju s konferencije za novinare Hrvatske stranke umirovljenika na kojoj je ministar Branko Grčić označen kao krivac što Tvornica lakih metala u Šibeniku neće dobiti kredit HBOR-a u iznosu od deset milijuna eura, koji je ključan za ponovno pokretanje proizvodnje i opstanak tvornice.
– Očigledno je da naši političari, pa tako i lokalni, ne mogu shvatiti jednu stvar, a to je da ova vlada i ministri u vladi ne izdaju naređenja niti jednoj javnoj tvrtci, pa tako ni HBOR-u koji će kredit odobriti a koji ne. Ono što sam se jutros informirao oko toga je da je zahtjev zaista podnesen, da je bilo već nekoliko razgovora između TLM-a i HBOR-a, i da je pšostupak u tijeku. Dakle, nikakva odluka, pa ni negativna, nije donesena. No, očigledno je da ćete precizniji odgovor na to morati potražiti kod ministra koji je direktno nadležan, kod Ivana Vrdoljaka – rekao je Grčić, koji je za tvrdnje da je Vrdoljak bio za kredit, a on osobno protiv, rekao da se radi o čistom podmetanju.Potpredsjednik Vlade Branko Grčić u Šibeniku (Foto H. Pavić) (5)

Tags: , , ,

VEZANE VIJESTI