Neovisni novinarski portal
22.10.2020.
GOSPODARSTVO
Solaris, snimila : J. Klisović

U projektima zdravstvenog turizma “zamrznuto” čak 320 milijuna eura

Solaris, snimila : J. Klisović

Perspektiva hrvatskog medicinskog turizma je velika, a njegov ogromni potencijal, unatoč pojedinačnim nastojanjima, nije dovoljno iskorišten zbog čega krajnji rezultat nije u skladu s mogućnostima. Ocjena je to aktualnog trenutka medicinskog turizma u Hrvatskoj koju je za portal Tris iznio Marcel Medak, predsjednik Zajednice zdravstvenog turizma HGK uz napomenu kako bez rješavanja pravnog okvira i usklađivanja pravne legislative neće biti bitnijih pomaka u ovom segmentu turizma.

Solaris, snimila : J. Klisović

Solaris, snimila : J. Klisović

 

-Teško je reći koliko je noćenja ostvareno u ovom sektoru jer se ne vode kumulativni podaci u javnom i privatnom sektoru što znači da nije moguće govoriti ni o ostvarenim prihodima. Međutim, kroz pokazatelje finacijskog poslovanja specijalnih bolnica može se vidjeti značajan pomak u povećanju prihoda s osnove tržišnog poslovanja. Usporedimo li, primjerice strukturu prihoda u Daruvarskim toplicama iz 2012.g., vidi se da je po osnovi ugovora s HZZO-om ostvareno 71 posto prihoda, a ostatak od 29 posto se odnosio na tržišno poslovanje. Naredne, 2013.g., situacija se drastično promijenila u korist tržišnog poslovanja, odnosno 40 posto prihoda ostvareno je po osnovi ugovora s HZZO, a čak 52 posto na tržištu, analizirao je Medak.
Čak 320 milijuna eura „zamrznuto“ u projektima zdravstvenog turizma
U ovom trenutku u zdravstvenom turizmu postoji više projekata ukupne vrijednosti preko 320 milijuna eura. Riječ je o projektima koji se odnose na rekonstrukcije postojećih objekata i izgradnju novih. Svi su spremni za natječaje koji bi im omogućili povlačenje sredstava iz EU fondova. Sad se s pravom svi pitamo zašto nema natječaja, točnije zašto ih ne raspisuje Ministartsvo turizma. Odgovor leži u problemu s kojim se susrelo resorno ministarstvo koje se još uvijek nije izborilo za mandat za provedbu natječaja za EU fondove, upoznaje nas Medak.
Ukoliko Ministarstvo turizma ne dobije mandat za provedbu natječaja projekti će se kandidirati na natječaje Ministarstva regionalnog razvoja i EU fondova. Što to znači? To znači da će se naći u konkurenciji s velikim brojem drugih projekata izvan turizma što će otežati njihovu poziciju. Zato odgovorni u HUP-u i HGK podržavaju nastojanja Ministsrtva turizma da se izbori za ovaj posao i ujedno apeliraju na nužnost jednakosti na tržištu kako bi svi imali iste uvjete bez obzira na tip vlasništva.
Medicinski turizam u svijetu raste po godišnjoj stopi od 15 do 20 posto
Da stručnjaci nadležni za medicinski turizam ne sjede skrštenih ruku svjedoče i njihovi prijedlozi za unapređenje ovog sektora, a potpisali su ih Leila Krešić Jurić, direktorica HKG Sektora za turizam, dr. Nevenka Kovač, predsjednica HUP-ove Udruge privatnih poliklinika, bolnica, lječilišta i ustanova zdravstvene skrbi, te Marcel Medak. Konstatirali su kako je zdravstveni turizam, (prema UNWTO) najbrže rastuća grana turizma s godišnjom stopom rasta od 15 do 20 posto na svjetskoj razini. U Hrvatskoj se bilježe skromni pomaci iako se medicinski turizam ističe kao važan segment turizma s velikim potencijalom. Kao njegove prednosti navode se: kvalitetna medicinska usluga, visokoobrazovani zdravstveni kadar, konkurentne cijene, dobro opremljen i ekipiran privatni zdravstveni sektor, zatim tradicija, očuvani okoliš, ljekovišni potencijali… Uz orijentaciju na održivi razvoj Hrvatka bi, po svemu, mogla osigurati svoje mjesto na svjetskom tržištu, mišljenja su ovi stručnjaci.
Solaris, snimila : J. Klisović

Solaris, snimila : J. Klisović

U javnim i privatnim ustanovama djeluje 800 subjekata koji ostvaruju oko 210 milijuna eura prihoda
Kad se govori o potencijalu medicinskog turizma misli se na: javne zdravstvene ustanove (kliničke, opće i specijalne bolnice) i na privatne zdravstvene ustanove. U njima je ukupno 800 subjekata koji zajedno ostvaruju oko 210 milijuna eura prihoda. Od toga na trgovačka društva za zdravstvenu djelatnost otpada 320 subjekata u kojima radi 650 zaposlenika, a njihov ukupni prihod iznosi 25, 5 milijuna eura.
Sektor lječilišnog turizma zapošljava 3400 radnika
O snazi lječilišnog turizma govori podatak da broji 18 subjekata u kojima je zaposleno 3400 zaposlenih među kojima je 1800 medicinskog kadra. Izračunato je da godišnje zajedno ostvaruju oko 60 milijuna eura prihoda od čega na tržištu oko 15 milijuna eura.
U sve zastupljenijem sektoru-wellnesa i medicinskog wellnessa nalazi se preko 90 hotela s wellness centrima. Analizirajući njihov rad došlo se do spoznaja kako hoteli koji imaju ovakve dodatke ostvaruju po sobi prosječno 100 eura, a hoteli bez ovakvih sadržaja manje- 72 eura. Za sve one koji žele brzorastući turizam dovoljno da krenu s ovakvim sadržajima koji nim donose veće prihode i veći broj gostiju.
Nije teško zaključiti zašto medicinski turizam u Hrvatskoj ne prati svjetske trendove. Potrebno je samo baciti pogled u dvorište susjedne Mađarske ili pak nešto udaljenije Turske pa vidjeti da te zemlje imaju snažnu financijsku i institucionalnu podršku svojih zemalja i to u području promocije, istraživanja tržišta, subvencioniranja zračnog prijevoza… Upravo zbog toga domaći stručnjaci apeliraju na državu da snažnije podupre ovaj vid turizma koji to itekako zaslužuje.
Medak upozorava na problematiku kadrova te kaže kako može očekivati, u slučaju da se domaći zdravstveni turizam ne osnaži, daljnji odljev kadrova kojima će razvijenije zemlje EU ponuditi bolje uvjete rada i bolje plaće.. Ako se zna da je Europska unija deficitarna u medicinskom kadru, a odlijevanje je već započelo, upozorenju stručnjaka treba pridati odgovarajući tretman i spriječiti daljnji odljev stručnih kadrova.
HZZO stimulira pacijente da novac troše u inozemstvu
Stručnjaci medicinskog turizma navode brojne probleme koji se u ovom sektoru godinama uporno ne rješavaju. Kao poseban problem ističu neravnopravan položaj privatnih zdravstvenih ustanova koje nisu ugovorne ustanove HZZO-a.
„ Radi se, zapravo o tome da hrvatski pacijenti imaju pravo na povrat sredstava za zdravstvene usluge prema cijenama HZZO-a ukoliko su pomoć zatražili u zemljama članicama EU. Ukoliko su uslugu obavili u privatnoj zdravstvenoj ustanovi u Hrvatskoj, pacijenti nemju pravo povrata sredstava ukoliko ta ustanova nema ugovor s HZZO-om, a velika većina, poznato je, nema. To znači da je HZZO spreman istu uslugu platiti inozemnim javnim i privatnim ustanovama ali ne i domaćim privatnim ustanovama. Na ovaj se način pacijente stimulira da novac troše izvan granica Hrvatske što im, s druge strane, stvara dodatne troškove putovanja koje HZZO ne „pokriva“. U tome vidimo diskriminaciju privatnog sektora, a u gospodarskom smislu neopravdani potez koji je višestruko štetan. Rezultat toga je odljev deviza i odlazak medicinskog kadra“, upozoravaju Krešić-Jurić, Medak i Kovač koji se zalažu za iste uvjete poslovanja privatnim i javnim ustanovama u zemlji.
Kao jedan od većih problema koji tišti sektor zdravstvenog turizma navodi se manjkavost zakonodavne regulative što se može riješiti, naglašavaju, donošenjem novog Zakona o pružanju usluga u turizmu. Nadalje, jedan od gorućih problema je nelojalna konkurencija, a kako bi se ona eliminirala nužno je odrediti kriterije osnovnih standardnih usluga.
Solaris, snimila: J. Klisović

Solaris, snimila: J. Klisović

Tags: , , , , ,

VEZANE VIJESTI