Struka upozorava:
Stečajevi i predstečajne nagodbe su nova legalizacija protuzakonito stečenog u pretvorbi i privatizaciji

Sudionici okruglog stola o štetnim posljedicama stečajnih postupaka i predstečajnih nagodbi zaključili su danas u Zagrebu da država treba odgovarati za kriminal počinjen u stečajnim postupcima jer ga je, smatraju, tolerirala i oglušavala  se na apele vjerovnika.

Okrugli stol ‘Kaznite stečajnu mafiju’ održan je danas u Novinarskom domu u Zagrebu (Foto: Udruga ‘Korektiv’)

Okrugli stol o posljedicama stečaja i predstečajnih nagodbi organizirali su Udruga za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda ‘Korektiv’, Pokret za modernu Hrvatsku, Udruga – Vratite opljačkano i Pokret otpora, a u raspravi su uz predstavnike udruga sudjelovali stečajni upravitelji i predstavnici tvrtki koje su oštećene stečajnim postupcima: Ivan Rude, dipl. jur. (Predsjednik Udruge stečajnih upravitelja), Prof. Damir Gašparović (Pokret za modernu Hrvatsku), Mr. sci. Karino Hromin Sturm (Pokret Zajedno), Dragan Tomaševski , dip. oec. (Poslovni konzultant i stečajni upravitelj), Antun Ožanić (Sudac – porotnik), Antun Bačoka (Udruga ‘Korektiv’), Radovan Smokvina (Pokret otpora), Mirko Kozina , dipl. jur., Prof. Vladimir Čavrak (Gavrilović), Ivica Mariani (Salonit, Vranjic), Ivica Lukić (Torpedo, Rijeka, vjerovnik), Višnja Škreblin (Enikon, vjerovnik), Sulejman Tabaković dipl. iur., Darko Petričić (Moderator).

Udruga ‘Korketiv’ javnosti je odaslala zaključke rasprave:

1. Kriminal kroz stečajne postupke jednak je kriminali iz razdoblja pretvorbe i privatizacije.

2. U stečajnim postupcima nema transparentnosti niti kontrole. Nitko ne kontrolira rad stečajnih upravitelja i stečajnih sudaca.

3. Ne postoji nikakav kontrolni mehanizam niti nadležna revizija koja bi ispitala ispravnost vođenja stečajnih postupaka.

4. Ne postoji mogućnost kontrole financijskih tokova i odljeva sredstava s računa stečajnih dužnika.

5. Država treba biti odgovorna za nepravilnosti u stečajnim postupcima kao na primjer: dugotrajnost postupaka; jednom stečajnom upravitelju, ili sucu, dodjeljuje se velik broj stečajnih dužnika; jedan sudac vodi većinu stečajeva istog vlasnika.

6. Nakon pokretanja stečaja, vrlo rijetko se razmatra mogućnost preustroja i očuvanja proizvodnje – primarni cilj je naplata vjerovnika i banaka.

7. Država treba odgovarati za kriminal počinjen u stečajnim postupcima jer ga je tolerirala i oglušivala se nakon apela vjerovnika.

8. Protiv RH i odgovornih u vladama RH treba pokrenuti postupak za naknadu štete, koja je počinjena u stečajnim postupcima, pred hrvatskim sudovima ili pred Sudom za ljudska prava u Strasbourgu.

9. Suce koji vode stečajne postupke potrebno je educirati u najkraćem mogućem roku kako bi razumjeli temeljne ekonomske i financijske pojmove i kategorije.

10. Prema dosadašnjoj praksi, stečajevi su model nove legalizacije imovine koja je protuzakonito stečena u pretvorbi i privatizaciji.

11. Treba kazniti odgovorne u državnim institucijama koji su svojim autoritetom ili pasivnošću tolerirali i omogućavali stečajnu pljačku.