Neovisni novinarski portal
18.9.2019.
POLITIKA
Imortela - besmrtnica kojoj prijeti smrt (Wikipedia)

Spas u kasni čas:
Ministarstvo odlučilo djelomično (u)skratiti branje smilja

Imortela - besmrtnica kojoj prijeti smrt (Wikipedia)
Imortela - besmrtnica kojoj prijeti smrt (Wikipedia)

Smilje ili Imortela – besmrtnica kojoj prijeti smrt (Wikipedia)

Stigla je jedna relativno dobra vijest iz Ministarstva zaštite okoliša i prirode: konačno se odlučilo nešto poduzeti, te je donešena mjera kojom bi se moglo tek djelomično spriječiti buduće štete kakve su ove godine nanešene okolišu stihijskim branjem samoniklog bilja smilja. Naime, kao tzv. hitna mjera je prije nekoliko dana, na početku jeseni, donešena odredba da se berba tog bilja skrati za 45 dana u jesenskom razdoblju, te da se u to vrijeme potpuno zabrani na otocima. Premda je i takva za pohvalu, je li ta odluka došla prekasno?

Podsjetimo, nakon što su inozemne farmaceutske korporacije krenule otkupljivati to ljekovito bilje u Hrvatskoj, krenula je prava pošast na priobalne i otočne livade, s kojih su mjestimično potpuno počupani grmovi tog bilja. O tome smo u više navrata upozoravali i na TRIS-u, kontaktirajući s Ministarstvom i Državnim zavodom za zaštitu prirode, primjerice u tesktu Smilje – čudovišno bilje: hoće li pomama za ‘biljkom besmrtnosti’ za nju biti – smrtonosna? 
Primjerice, do spoznaja o štetnosti takvog sakupljanja već su prije više godina došle vlasti u susjednoj BiH, no u naprednoj i europskoj Hrvatskoj je takvo što i dalje tek djelomično zapriječeno, a onda u potpunosti nekontrolirano, budući da nismo došli do podatka kako je netko kažnjen ubog prekomjernog branja, čupanja ili drukčijeg uiništavanja tog bilja.
– Obratili su nam se predstavnici lokalnih vlasti, udruga pčelara a temeljem napisa u tisku, obratili su nam se i predstavnici akademske zajednice, profesori sa Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu – vele u Ministarstvu objašnjavajući zašto su se odlučili za djelomičnu zabranu, a čije cjelovito priopćenje možete pročitati OVDJE ili u nastavku teksta.
– Mogli su tako zabraniti branje banana u Slavoniji u siječnju i veljači – moglo bi se našaliti, no nadajmo se kako će i ovakva mjera imati smisla za očuvanje smilja.
A prije tog službenog priopćenja kao svojevrstan svijetao primjer koji bi mogao spriječiti daljnja uništavanja i omogućiti održivo privređivanje uz pomoć tog ljekovitog bilja pročitajte o zamisli mladog agronoma za uzgoj smilja u tekstu Marine Kelave Drugačiji put je moguć – smilje na portalu H-Alter. 

 

Ministarstvo donosi mjere zaštite pri skupljanju smilja i samoniklog bilja na otocima radi zaštite staništa i interesa otočana. Ovo ljeto svjedočili smo neprimjerenom načinu skupljanja smilja i samoniklog bilja po obali i posebice po otocima koji nisu bili sukladni uvjetima propisanim rješenjima ministarstva. Smilje se sakupljalo čupanjem cijelih biljaka iz korijena, a ne rezanjem vršnih dijelova biljaka čime se devastirala ne samo vrsta već i njeno stanište. Veliki je pritisak bio upravo na otocima gdje su se uočene veće grupe sakupljača koje su dolazile na jedno mjesto, berući sve na što naiđu. Dodatni problem je bio što skupljači nisu tražili suglasnosti vlasnika zemljišta na kojem su sakupljali, što su rješenjem Ministarstva nositelji dopuštenja bili obvezni. Sakupljači su tako ulazili u maslinike, vrtove, rušili su suhozide puštajući stada ovaca van, nanoseći tako goleme štete vlasnicima zemljišta.
Takvim postupanjem nanesena je šteta stanovnicima posebice otoka. U njihovo ime obratili su nam se predstavnici lokalnih vlasti, udruga pčelara a temeljem napisa u tisku, obratili su nam se i predstavnici akademske zajednice, profesori sa Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Upravo iz njihovih dopisa jasno proizlazi da je nekontroliranim i nestručnim branjem smilja na području otoka učinjena šteta. Pored toga, rezultati preliminarnog istraživanja Botaničkog vrta Prirodoslovno-matematičkog fakulteta ukazali su na relativno slabu klijavost sjemena smilja u prirodi. Stoga Ministarstvo nakon konzultacija s Državnim zavodom za zaštitu prirode, donosi mjere čiji je cilj očuvanje smilja i drugog samoniklog bilja na otocima i zaštita specifičnih otočnih kamenjarskih pašnjaka – mijenjaju se uvjeti sakupljanja u drugom dijelu sezone na način da se jesenski dio sakupljanja skrati za 45 dana te da se u cijelosti zabrani sakupljanje na otocima.
Upravo su ovi pašnjaci po otocima na kojima između ostalog samoniklog bilja raste i smilje specifični i važni za stočarstvo, ali su jednako tako važni i pčelarima za ispašu.
Dio kamenjarskih travnjaka na kojima raste smilje spada u stanišni tip ‘Istočno submediteranski suhi travnjaci – Scorzoneretalia villasae’ koji je naveden na Dodatku I Direktive o zaštiti prirodnih staništa i divlje faune i flore (Direktiva Vijeća 92/43/EEC), a obveza svake države članice EU je očuvati staništa s Dodatka I koja su prisutna na njenom teritoriju u povoljnom stanju očuvanosti. Kvarnerski otoci Krk, Rab, Cres, Lošinj i Pag, na kojima se pojavila posebno problematična situacija sa sakupljanjem smilja, dio su područja ekološke mreže Natura 2000 gdje je jedan od ciljeva očuvanja upravo ovaj stanišni tip. S obzirom na uočenu slabu klijavost smilja, bilo je nužno hitno promijeniti uvjete sakupljanja za ovu godinu na način da se zabrani sakupljanje na otocima u drugom, jesenskom dijelu sezone te da se ta sezona skrati za 45 dana na cijelom teritoriju rasprostranjenosti smilja.
Navedene uvjete propisati ćemo rješenjima kojima se djelomično ukidaju prethodno izdana rješenja za sakupljanje smilja. Rješenje o djelomičnom ukidanju biti će dostavljeno svakoj fizičkoj i pravnoj osobi koja je dobila rješenje za sakupljanje smilja u ovoj godini.
Ovakav postupak ublažiti će pritisak na populaciju smilja, te se u tom smislu radi o zaštiti ekosustave otoka koji su zbog svoje izoliranosti posebno osjetljivi. Od toga će korist imati lokalne zajednice na otocima, jer im nesavjesni sakupljači smilja više neće ulaziti na privatne posjede.
Izmijenjena rješenja će dobiti svi koji su tražili i dobili dopuštenje za sakupljanje smilja u 2014. godini, a radi se o ukupno 29 pravnih i fizičkih osoba.

 

Tags: , , ,

VEZANE VIJESTI