Neovisni novinarski portal
27.10.2020.
GOSPODARSTVO / POLITIKA
Referendum autoceste: Četrdeset godina smo ih gradili, a sad ih poklanjamo nekome da 40 godina zarađuje?

Referendum autoceste:
Četrdeset godina smo ih gradili, a sad ih poklanjamo nekome da 40 godina zarađuje?

Ne dajmo naše autoceste web

Netom nakon što je pokrenuta stranica na društvenoj mreži nazvana Ne damo naše autoceste!, na kojoj je u kratko vrijeme zabilježen vrlo gust promet (vidi tekst), iz inicijative koja se protivi tzv. monetizaciji hrvatskih autocesta su postavili i web stranicu nazvanu Referendum-autoceste, a na kojoj pozivaju na potpisivanje i volontiranje oko predstojećeg referendumskog zbivanja.

– Dajte svoj potpis za referendum! Ne damo naše autoceste! Inicijativa Ne damo naše autoceste! poziva sve građanke i građane da se uključe u akciju prikupljanja potpisa za referendum protiv davanja autocesta u koncesiju koja će se odvijati od 11. do 25. listopada na području cijele Hrvatske. Odradite smjenu, volontirajte tri sata na štandu inicijative Ne damo naše autoceste! u vašem dijelu grada ili u blizini vašeg radnog mjesta. Nakon što ispunite obrazac, kontaktirat će vas netko iz najbližeg volonterskog centra. Vaši podaci se neće širiti dalje niti će se koristiti u druge svrhe. Besplatni broj telefona za volontere: 0800 4229 – obavještavaju s Referendum-autoceste stranice na internetu.
Za one koji se još nisu informirali o njihovim stajalištima i argumentima zbog kojih žele da građani Hrvatske potegnu kočnicu i zaustave namjeru Vlade RH u davanju tog strateškog infrastrukturnog objekta na 40-ak godina u najam, ponovno navode zašto se tome protive, kako slijedi:
Površina Republike Hrvatske koju ovime prepuštamo privatnom koncesionaru iznosi oko 45 četvornih kilometara, što je više od površine Rijeke ili Zadra. Koncesionar će u predviđenih četrdeset godina na autocestama zaraditi oko 80 milijardi kuna. Za taj bi se novac moglo izgraditi 300 bolnica, 2000 škola ili 4000 vrtića. Preko 40 godina smo gradili autoceste, generacijama smo izdvajali svoj novac, a sada ih Vlada poklanja privatnom koncesionaru da na njima 40 godina zarađuje?!
Autoceste su naš veliki razvojni projekt i nikad u povijesti Republike Hrvatske tako vrijedna imovina nije dana u koncesiju. Koncesija autocesta je prometno, ekonomski i društveno štetna, a evo i zašto:
1. Privatnom koncesionaru poklanjamo 80 milijardi kuna
Koncesionar će u četrdeset godina na autocestama zaraditi oko 80 milijardi kuna, a predviđa se da će zarada biti i veća s obzirom na buduću izgradnju Jadransko-jonske autoceste – ključnog razvojnog projekta za povezivanje juga i zapada Europe. Taj bi se novac mogao uplaćivati u državni proračun za plaće, mirovine i zdravstveni sustav te ulagati u brojne razvojne projekte, a ovako će biti prepušten privatnim korporacijama kao čisti profit. Ako se njima isplati upravljati autocestama, zašto se ne bi nama isplatilo?!
2. Prihod od koncesije neće namiriti dug autocesta
Predviđeni prihod od koncesije iznosi oko tri milijarde eura, što je nedovoljno za pokrivanje duga autocesta – i povrh tog iznosa preostaje dug od skoro milijardu eura. Osim toga, koncesijom se odričemo prihoda od cestarina, odnosno mogućnosti da tim prihodom vraćamo dug. Postoji realna mogućnost da se novac od koncesije ne iskoristi za vraćanje duga autocesta nego posluži za trenutno krpanje proračunskih rupa nesposobne vlasti. Na taj će se način sva dobit prenamijeniti u druge svrhe, dug autocesta će i dalje ostati, a izgubit ćemo zaradu od autocesta kojom taj dug možemo otplaćivati!
3. Mi preuzimamo rizik, privatni koncesionar ubire profit
Država se obvezuje privatnom koncesionaru osigurati količinu prometa na autocestama koja jamči zaradu. Ako prometa ne bude dovoljno, morat ćemo koncesionaru nadoknaditi razliku. Time na sebe preuzimamo rizik poslovanja, i to na 40 godina, dok koncesionar neometano ubire profit. Da to nisu samo neutemeljeni strahovi govori i činjenica kojoj upravo svjedočimo: zbog nedovoljne količine prometa na Istarskom ipsilonu, koncesionarima ove dionice već je isplaćeno preko milijardu kuna.
4. Cestarine će poskupjeti
Davanje autocesta u koncesiju u SAD-u, Velikoj Britaniji, Španjolskoj i mnogim drugim zemljama rezultiralo je povišenjem cestarina. Isto se dogodilo i u Hrvatskoj s onim dionicama autocesta koje su već pod koncesijom.
5. Povećat će se troškovi održavanja lokalnih cesta i smanjiti sigurnost u prometu
Primjeri iz drugih zemalja pokazuju da koncesionari često podižu cestarine za kamione kako bi kamionski promet s autocesta prebacili na lokalne ceste i tako uštedjeli na troškovima održavanja autocesta. Više kamiona na lokalnim autocestama znači i više pretjecanja te time i više prometnih nesreća, a trošak održavanja prometne infrastrukture prebacuje se s koncesionara na nas jer se lokalne ceste održavaju iz javnog proračuna.
6. Izgubit ćemo stratešku polugu ekonomskog razvoja
Autoceste nisu samo dio sustava prijevoza nego su i važna poluga za ekonomski razvoj. Određivanjem visine cestarina država može utjecati na izvoz, turizam, ukupnu cijenu roba i usluga, ruralni razvoj i druge ekonomske faktore. Ako se odreknemo upravljanja autocestama, odričemo se i bitne poluge za kreiranje vlastite ekonomske budućnosti.
Nije istina da ne postoje druga rješenja!
Koncesija je samo jedan od mogućih modela monetizacije duga, i to najlošiji: radi kratkoročnog krpanja proračunskih rupa daje se imovina koja dugoročno stvara dobit. Unatoč tome, Vlada dosad nije razmotrila NITI JEDAN DRUGI model monetizacije kao što je, primjerice, izdavanje obveznica. Nije pristupila reprogramiranju duga niti je ukinula političko kadroviranje u upravljanju autocestama, čime bi se ostvarile velike uštede i u isto vrijeme zadržala dobit od autocesta.
Mnogi se od nas sjećaju kako su tisuće građana poklanjale svoj novac, a neki i cijele ušteđevine, za izgradnju autocesta. Preko četrdeset godina smo gradili autoceste, a sada ih Vlada poklanja privatnom koncesionaru da na njima četrdeset godina zarađuje?!
Inače, inicijativu Ne damo naše autoceste! pokrenula su dva cestarska sindikata (Nezavisni cestarski sindikat i Sindikat radnika Hrvatskih autocesta i cesta), sedam organizacija civilnog društva (Mreža mladih Hrvatske, Pravo na grad, Zelena akcija, GONG, Centar za mirovne studije, Savez udruga Klubtura, Baza za radničku inicijativu i demokratizaciju) i pet sindikalnih središnjica (NHS, SSSH, MHS, HURS, URSH). Ovih 14 organizacija osnovalo je Organizacijski odbor za izjašnjavanje birača o potrebi da se zatraži raspisivanje referenduma o uređenju pitanja davanja hrvatskih autocesta u koncesiju, a inicijativi su se priključile i brojne druge organizacije (sindikati, udruge) i građani iz svih krajeva Hrvatske.
Inicijativa se, kako ističu, okupila sa sljedećim ciljevima: spriječiti predloženo davanje hrvatskih autocesta u koncesiju koje je prometno, ekonomski i društveno štetno; aktivno uključiti građane u odlučivanje o ovoj važnoj društvenoj temi i stvoriti temelj za dugoročnu suradnju organiziranog civilnog društva, sindikata i građana oko pitanja upravljanja zajedničkim dobrima.

 

Tags: , , ,

VEZANE VIJESTI