Neovisni novinarski portal
27.10.2020.
IZDVOJENO
Kad će izlaz iz tunela?

Potpis za asfalt:
Sedamnaest pitanja i sedamnaest odgovora o referendumu

Kad će izlaz iz tunela?
Kad će izlaz iz tunela?

Kad će izlaz iz tunela?

Uoči početka referenduma koji započinje za par sati, točno u ponoć, najprije u Zagrebu i Splitu, a onda posvuda u Hrvatskoj, inicijatori iz inicijative Ne damo naše autoceste su na svojoj internetskoj i facebook stranici objavili sedamnaest najčešćih pitanja koja su im postavljali građani i, dakako, jednaki broj odgovora. Zbirku pitanja i odgovora među kojima su i ‘tko ste vi koji to organizirate’,  možete vidjeti klikom OVDJE, ili pak u nastavku teksta.

1. Tko organizira inicijativu Ne damo naše autoceste?

Inicijativu Ne damo naše autoceste! pokrenula su dva cestarska sindikata (Nezavisni cestarski sindikat i Sindikat radnika Hrvatskih autocesta i cesta), sedam udruga civilnog društva (Mreža mladih Hrvatske, Pravo na grad, GONG, Baza za radničku inicijativu i demokratizaciju, Zelena akcija, Centar za mirovne studije i Klubtura) i pet sindikalnih središnjica (Nezavisni hrvatski sindikati, Hrvatska udruga radničkih sindikata, Matica hrvatskih sindikata, Savez samostalnih sindikata Hrvatske, Udruga radničkih sindikata Hrvatske).

2. Zašto je inicijativa pokrenuta?

Nakon prošlogodišnje najave Vlade da autoceste koje vode državni operateri HAC i ARZ namjerava dati u koncesiju na 40 godina da kako bi otplatila njihove njihove dugove, članovi sindikata i nevladinih udruga su se okupili su se s ciljem sprječavanja te gospodarski, društveno i ekološki štetne nakane. Budući da je Vlada godinu dana osporavala legitimne zahtjeve sindikata i nevladinih udruga za obustavom svih procedura vezanih za donošenje odluke o koncesioniranju ovih autocesta i razmatranjem ostalih, dugoročno povoljnijih rješenja otplate duga, osnovana je incijativa Ne damo naše autoceste!

3. Koji je cilj ove inicijative?

Cilj ove inicijative je prvenstveno spriječiti davanje autocesta u koncesiju i uključiti građane i građanke u bitne odluke koje se tiču naše zajedničke imovine. Težimo ujediniti građane i građanke bez obzira na svjetonazorske podjele i različite društvene pozicije jer se radi o obrani strateških i gospodarski važnih resursa za državu. Želimo natjerati Vladu Republike Hrvatske da odgovorno postupa prema upravljanju javnim dobrima i spriječiti je da u budućnosti donosi kratkoročne vatrogasne mjere koje štete sadašnjim i budućim generacijama građana i građanki. Mjere poput koncesije autocesta stvaraju dugoročno neodržive perspektive za ekonomske, društvene i ekološki održive politike upravljanja strateškim resursima i javnim dobrima. To je jedan od pokazatelja da Vlada u dogledno vrijeme stremi privatizirati i preostala javna dobra u Hrvatskoj – vode, šume i energetsku infrastrukturu koje će tretirati kao vlastitu blagajnu za krpanje proračunskih rupa.

4. Zašto su autoceste “naše”?

U 44 godine, koliko se u manjem ili većem intezitetu grade autoceste u Hrvatskoj, građani i građanke su na nekoliko načina plaćali izgradnju autocesta. Od narodnih zajmova sedamdesetih preko poreza, cestarina, naknada u cijeni benzina do davanja iz državnog proračuna za izgradnju.

4. Koje autoceste Vlada namjerava dati u koncesiju?

Vlada RH namjerava dati 1024 km autocesta u koncesiju. Tim autocestama trenutno upravljaju javne tvrtke Autocesta Rijeka – Zagreb (ARZ) i Hrvatske autoceste (HAC). Uz već izgrađenu mrežu autocesta HAC-a i ARZ-a, Vlada RH kani dati u koncesiju i autoceste u izgradnji. Izgradnja tih autocesta će se u potpunosti financirati iz državnog proračuna, a koncesionarima neće biti nametnute nikakve financijske obveze!

5. Koliko godina Vlada namjerava dati autoceste u koncesiju?

Prema najavama, Vlada namjerava dati autoceste u koncesiju na period između 30 i 50 godina.

6. Kolika je koncesijska naknada?

Prema najavama, Vlada bi za koncesiju autocesta primila naknadu od 22 milijarde kuna.

7. Koliko će koncesionar zaraditi na našim autocestama u periodu od 40 godina?

Ukoliko se odbije koncesijska naknada koju koncesionar odmah plaća, koncesionar će u 40 godina zaraditi 80 milijardi kuna.

8. Kako znamo da će koncesionar zaraditi?

Nijedan koncesionar ne bi ulazio u ovakav dogovor da ne planira zaraditi. Pritom, koncesijski ugovori na autoceste u pravilu garantiraju koncesionaru zaradu. Naime, ukoliko koncesionar ne ostvari dovoljno prometa na autocestama da zaradi od njih, država plaća penale koncesionaru, tj. osigurava zaradu koncesionaru iz državnog proračuna. To se već i sad događa. Naime, dosad smo na taj način tvrtki BINA – Istra koja upravlja Istarskim ipsilonom isplatili više o milijardu kuna penala.

9. Koliki dug imamo od izgradnje autocesta?

Dio duga od izgradnje autocesta već smo isplatili, ostalo nam je 30 milijardi kuna koje još moramo isplatiti.

10. Hoće li se koncesijom pokriti dug od izgradnje autocesta?

Ne! I dalje nam ostaje dug od 8 milijardi kuna. Dakle, dat ćemo autoceste u koncesiju, a dug nećemo pokriti. U isto vrijeme ćemo izgubiti prihod od cestarina s kojim možemo isplaćivati dugove.

11. Kakve su nam alternative ako ne damo autoceste u koncesiju?

Jedna od mogućnosti je reprogramiranje dugova s povoljnijim kreditima na duži period. Ovako se u cijelosti može servisirati dug izgradnje autocesta. Druga mogućnost je prodaja državnih obveznica građanima Hrvatske, na taj način mogu zaraditi i građani, a i dug se dugoročno može u potpunosti isplatiti. Isto tako, velike uštede mogu se ostvariti ukidanjem političkog kadroviranja u tvrtkama ARZ i HAC. Svaka od ovih alternativa povoljnija je od koncesije jer koncesijom ne pokrivamo dug, a gubimo zaradu.

12. Nije li istina da su javne tvrtke ARZ i HAC korumpirane i nesposobne?

U ARZ-u i HAC-u postoje problemi izazvani političkim kadroviranjem. Mi se zalažemo da se takvo političko kadroviranje ukine kako bi na ključna mjesta došli sposobni ljudi koji poznaju stvarnu situaciju na terenu i nisu uvjetovani političkom i stranačkom klimom. Na taj način bi se značajno moglo i uštedjeti i unaprijediti transparentnost poslovanja ovih tvrtki. Probleme izazvane političkim kadroviranjem potrebno je riješiti, no to ne može biti argument za štetnu odluku davanja autocesta u koncesiju. Koncesionar teži smanjiti rashode otpuštajući radnike ne mareći jesu li oni došli po političkoj, odnosno stranačkoj liniji.

13. Postoje li u Hrvatskoj autoceste koje su već koncesionirane?

Autocesta Zagreb – Macelj i Istarski Ipsilon su pod koncesijom u kojoj strane tvrtke imaju većinski udio, no koncesionari ovih autocesta su djelomično te ceste i izgradili, za razliku od cesta kojima upravlja HAC i ARZ koje smo izgradili javnim sredstvima, dakle sredstvima svih građana.

14. Možemo li očekivati poskupljenje cestarina u slučaju koncesije?

Koncesije u stranim zemljama poput Italije, Španjolske ili SAD-a pokazuju da cijene cestarina rastu kad su autoceste pod koncesijom. Autoceste koje su u Hrvatskoj pod koncesijom imaju najskuplju cijenu cestarine po dužnom kilometru.

15. Kakvo je referendumsko pitanje i što postižemo time?

Referendumsko pitanje formulirano je na način da spriječi sadašnju i buduću mogućnost davanja autocesta koje smo izgradili javnim novcima u koncesiju. Tim pravnih i ustavnih stručnjaka zaključio je da je najbolji put za formulaciju referendumskog pitanja i zaustavljanje koncesije autocesta izmjena postojećeg zakona o cestama. Uspjehom referenduma u taj zakon bi se ubacila odredba kojom bi koncesionarenje izgrađenih autocesta postalo nemoguće.

16. Što ako Vlada odluči dati autoceste u koncesiju prije nego se skupe potpisi za referendum?

Onda će se naći u novim problemima. Naime, Vlada ima demokratska obavezu zaustaviti sve odluke vezane uz koncesiju autocesta dok traje prikupljanje potpisa za raspisivanje referenduma.

17. Koliko potpisa treba prikupiti kako bi Sabor bio dužan raspisati referendum?

U Ustavu RH stoji da «Hrvatski sabor raspisuje referendum ako to zatraži 10 posto od ukupnog broja birača u Republici Hrvatskoj». Ako uzmemo u obzir zadnji potvrđeni popis birača (izbori za Europski parlament), onda je za referendum potrebno prikupiti 376.734 potpisa. Ipak, ministar uprave Arsen Bauk i neki bivši suci Ustavnog suda i dalje barataju brojkom prije pročišćavanja registra od 450 000. Jedino na što zasada možemo pouzdano računati jest što prikupljanje što većeg broja potpisa kako bi se mogao raspisati referendum.

Tags: ,

VEZANE VIJESTI