Neovisni novinarski portal
27.10.2020.
KULTURA
Riton danilske kulture s nalazišta Bitinj kod Danila (Muzej grada Šibenika, foto Tomislav Šmider)

Braća po neolitiku:
Velika zajednička izložba Italije, Slovenije i Hrvatske u Udinama

Riton danilske kulture s nalazišta Bitinj kod Danila (Muzej grada Šibenika, foto Tomislav Šmider)

U izložbenom prostoru Gradskih muzeja Udine (Civici Musei di Udine) danas će (7. listopada), biti otvorena izložba ‘Adriatico senza confini’.

Riton danilske kulture s nalazišta Bitinj kod Danila (Muzej grada Šibenika, foto Tomislav Šmider)

Riton danilske kulture s nalazišta Bitinj kod Danila (Muzej grada Šibenika, foto Tomislav Šmider)

Tema izložbe je razdoblje neolitika (mlađeg kamenog doba, oko 6000.-4000. godine prije Krista) na prostoru istočne obale Jadrana, od talijanske provincije Friuli Venezia Giulia do juga Dalmacije. Koordinator hrvatskog dijela izložbe je Emil Podrug, viši kustos Muzeja grada Šibenika.
Neolitik na prostoru hrvatske obale bit će predstavljen izborom od oko 160 karakterističnih predmeta (lončarije, kamenog oruđa, nakita od školjaka i dr.) iz nekoliko muzejskih institucija: Muzej grada Šibenika, Arheološki muzej Split, Arheološki muzej Zadar, Arheološki muzej Istre (Pula), Dubrovački muzeji, Gradski muzej Drniš. Od poznatih neolitičkih nalazišta, svoje mjesto u vitrinama naći će Danilo, Pokrovnik, Krivače, Velištak, Crno vrilo, Smilčić, Gudnja, Kargadur, Pupićina Peč i mnogi drugi.
Neolitik na Jadranu počinje oko 6000. godina prije Krista. Tada prestaje nomadski i prelazi se na sjedilački način života. Ljudi počinju osnivati trajna naselja i intenzivno se baviti poljodjelstvom i stoćarstvom. Najviše se uzgaja pšenica, ječam, zob, raži lan, a od domaćih životinja ovce, koze, goveda i svinje. Lov i sakupljenje divljih plodova, koji su do tada bili osnovni način pribavljajnja hrane, u neolitiku su svedeni na minimum. Još uvijek nije riješeno pitanje jesu li novosti u privređivanju i načinu života koje je donio neolitik na ovo područje pritigli migracijom novog stanovništva s jugoistoka (gdje je neolitik počeo ranije) ili su lokalne zajednice nomada samoinicijativno postupno prihvatile tekovine te tzv. neolitičke revolucije. U svakom slučaju, neolitik predstavlja jednu od najznačajnijih prekretnica u ljudskoj prošlosti.
Zdjela danilske kulture s nalazišta Krivače kod Bribira (Muzej grada Šibenika, foto Tomislav Šmider)

Zdjela danilske kulture s nalazišta Krivače kod Bribira (Muzej grada Šibenika, foto Tomislav Šmider)

Neolitik je i vrijeme kada počinje proizvodnja lončarije, tj. posuđa od pečene gline koje je u različitim fazama neolitika bilo ukrašavano na različite načine: najprije utiskivanjem jednostavnih motiva u ranom neolitiku, a potom nizanjem složenih geometrijskih urezanih ukrasa tijekom srednjeg i kasnog neolitika. Najprepoznatljivija je lončarija iz srednje faze neolitika, tzv. danilske kulture (5500.-4900. prije Krista) koja je otkrivena 1951. godine u selu Danilu, 15 km istočno od Šibenika. Tijekom srednjeg neolitika na čitavom području istočnog Jadrana posuđe je ukrašavano karakterističnim urezanim motivima danilske kulture: spiralama, trokutima, meandrima, rombovima, te različitim slikanim ornamentima. Istraživanja u posljednjih 60-ak godina su, dakle, pokazala da je danilski ukrasni stil, sa svojim lokalnim varijantama, bio rasprostranjen od okolice Trsta do sjevera Albanije.
Jednako tako, i poznate danilske kultne posude – ritoni (keramičke zoomorfne posude na četiri noge) su nađene od Italije do Grčke, najviše u Dalmaciji. Sve to, kao i brojni drugi nalazi, pokazuje određenu uniformnost u ukrašavanju, kao i određene zajedničke religijske fenomene, kao i intenzivne kontakte među, za to vrijeme, poprilično udaljenim zajednicama istočne obale Jadrana tijekom 6. i 5. tisućljeća prije Krista.
„Cilj izložbe ‘Adriatico senza confini’ (‘Jadran bez granica’) je upravo pokazati veliku povezanost ovog područja i intenzivnu razmjenu ideja vezanih uz tadašnji ukus, modu, te religijske i druge ideje koje se u arheološkim kontekstima mogu pratiti još otprije 8000 godina. Treba naglasiti da će to biti prvi put da će na jednom mjestu biti izložena neolitička građa s čitavog područja istočne obale Jadrana, koja je rezultat više desetljeća istraživanja neolitičkih lokaliteta triju susjednih država – Italije, Slovenije i Hrvatske“, kaže koordinator Emil Podrug.
Izložba će u Udinama biti otvorena u okviru znanstvenog kongresa Talijanskog instituta za prapovijest i protopovijest, a trajat će do kraja veljače 2015. godine.

 

Tags: , ,

VEZANE VIJESTI