Neovisni novinarski portal
18.11.2019.
GOSPODARSTVO
Znanost i industrija “pod ruku”do 80 milijuna eura!

Znanost i industrija “pod ruku”do 80 milijuna eura!

Na Institutu „Ruđer Bošković“ nalazi se sofisticirana istraživačka oprema vrijedna preko 100 milijuna kuna pa se njegovi znanstvenici s pravom javno pitaju kako industrija može iskoristiti njihovu opremu. Ujedno podjsećaju na mogućnost sudjelovanju na natječajima koji se odnose na izgradnju prvog termonuklearnog fuzijskog reaktora- ITER vrijednog 13 milijardi eura. Suradnja je moguća i kroz kapitalne strukturne projekte iz kojih se može povući preko 80 milijuna eura iz EU fondova. O ovim zanimljivim i intrigantnim temama bit će riječi u sklopu Poslovnog sumita ‘GRADOVI I REGIJE – generatori razvoja koji će se održati na Zagrebačkom velesajmu od 17. do 20 rujna, a odgovore će dati znanstvenici s ovog Instituta.

Pozitivan trend rasta suradnje ‘Ruđera’ s gospodarstvom

 

Ravnatelj IRB-a dr. sc. Tome Antčić zainteresiranim poduzetnicima poručuje kako upravo Institut „Ruđer Bošković“ može postati njihov partner. Pojašanjava kako je Institut primarno osnovan za fundamentalna istraživanja, a posljednjih godina znanstvenici sve intenzivnije rade i na jačanju suradnje s gospodarstvom. Činjenica je da je u posljednjih nekoliko godina broj istraživačkih partnerstva između industrije i IRB-a značajno porastao i ima pozitivan trend rasta. Porastu suradnje doprinjelo je sudjelovanje znanstvenika IRB-a na europskim projektima koji potiču suradnju s malim i srednjim poduzetnicima.
Navodi se kako su od početka implementacije FP7 programa (2007. godine) znanstvenici IRB-a sudjelovali u 33 projekta ukupne ugovorene vrijednosti preko 11 milijuna eura. Ako se zna da je u Hrvatskoj do sada ostvareno nešto više od 250 projekta onda je očigledno da Institut Ruđer Bošković zauzima zavidno- vodeće mjesto u Hrvatskoj.

Ruđerovci povećali izvanproračunsko financiranje za čak 7 puta

Samo u 2013. godini ugovorena vrijednost komercijalnih projekata iznosila je preko 7 milijuna kuna i to s domaćim tvrtkama poput Podravke, HEP-a, Hrvatskih voda, INA-e, Plive ili HS Produkta, te dodatnih 4,6 milijuna kuna od komercijalnih ugovora s inozemstvom. U dosadašnjem tijeku ove godine ugovorena su 22 komercijalna projekta ugovorne vrijednosti preko 4 milijuna kuna.
Iz Instituta podsjećaju kako su u prošloj godini ostvarili rast prihoda od izvanproračunskog financiranja od projekta, taj je prihod čak 7 puta veći u odnosu na prosjek iz proteklih nekoliko godina. Najveći priljev sredstava izvanproračunskog financiranja ostvaren je zahvaljujući međunarodnim projektima i suradnji. Na međunarodne projekte otpada preko 80% posto, odnosno u 2013. godini ugovoreno je oko 50 milijuna kuna iz EU projekata.
Kako potaknuti ‘kemiju’ između znanosti i industrije?
Znanstvenici navode kako se najveća prilika za suradnju s industrijom otvara kroz strukturne fondove EU, a oni su upravo aktivni na četiri projekta koja su ušla u prioritetne liste RH. Međutim, da bi mogli iskoristiti sredstva iz fondova potrebno je, napominje se, donošenje jasnih strategija nositelja politika kao što je, primjerice, inovacijska strategija.
Valja podsjetiti da je i prije devedesetih godina postojala razvijena suradnja znanosti i industrije kada su znanstvenici „Ruđera Boškovića“ svoja znanja prenosili u prehrambenu i farmaceutsku industriju. Ekonomska kriza učinila je svoje, a s vremenom se pokazala potreba za drugačijim vidom suradnje. Često se neopravdano smatra, kažu u Institutu, kako znanstveni instituti ili sveučilišta nisu prilagođena kako bi obavila ona istraživanja koja su industriji neophodna u roku- odmah. Znanstvenici ističu da je snaga istraživačkih institucija upravo u ranoj fazi inovacije, te u dokazivanju koncepta jer je tu puno posla koji se treba obaviti kako bi proizvod uopće dospio na tržište. Upravo u početnoj fazi znanstvenici imaju potrebna znanja, ekspertize i opremu nužnu za istraživački proces.
Hrvatska industrija treba znanost
Da bi ostala konkurentna u globalnom gospodarstvu, hrvatska industrija, nesumljivo treba znanost. Tu je računica jednostavna – industrija dobiva potrebna istraživanja, znanstvenici sredstva, a društvo dobiva nove proizvode i tehnologije. To je balans u kojem svatko dobiva. Međutim, to se ne događa ukoliko ne postoji zdravi kontekst, a taj kontekst kroje nositelji politike.
Hrvatska je Vlada, poručuju iz Instituta, preuzela i ostvarila brojne inicijative, između ostalog, formiranje klastera konkurentnosti kroz Ministarstvo gospodarstva. Institut Ruđer Bošković član je većine tih klastera i na njima temelji svoje kapitalne strukturne projekte. Međutim, usvajanje i donošenje ključnih strateških dokumenata kao što su inovacijska ili industrijska strategija, neophodnih za realizaciju projekata.

Uskoro- Strategija pametne specijalizacije

Usvajanje tih dviju strategija važno je i iz perspektive nadolazeće Strategije pametne specijalizacije koja je osnovni preduvjet za povlačenje sredstava iz EU fondova po pitanju istraživanja, razvoja i inovacija. Svako daljnje odgađanje donošenja ovako važnih strateških dokumenata predstavlja realnu opasnost da namijenjena sredstva rebalansom budu dodijeljena drugim državama, te da na kraju članstvo u EU jako skupo platimo, poručuju iz Instituta „Ruđer Bošković“.
Hrvatska Vlada je na zadnjoj sjednici usvojila Inustrijsku strategiju koja predviđa rast proizvodnje po stopi od 3 posto do 20120.g., rast izvoza za 30 posto, zapošljavanje 85 tisuća novih radnika… Jedan od preduvjeta tako je već ostvaren, a sada slijedi čekanje na donošenje inovacijske strategije.
Tags: , , , ,

VEZANE VIJESTI