Neovisni novinarski portal
24.10.2020.
GOSPODARSTVO
Trenutno se u svijetu gradi dvadesetak kruzera vrijednih oko 16 milijardi US dolara. Hrvatski “kolač” od kruzer turizma sve manji

Trenutno se u svijetu gradi dvadesetak kruzera vrijednih oko 16 milijardi US dolara. Hrvatski “kolač” od kruzer turizma sve manji

Dok se na svjetskoj razini u kruzer industriji bilježe značajne stope rasta, u Hrvatskoj se još dvoji o tome koliko uopće trebamo razvijati ovakav vid turizma. Većina zemalja svijeta nastoji privući kruzer kompanije u svoje luke dok se u Hrvatskoj mnogi tome opiru upirući prstom u masovnost koju sa sobom donosi kruzer industrija. Hrvatska se kroz Strategiju odredila za održivi razvoj kruzer turizma, a njome se broj gostiju u jednom danu nastoji ograničiti na 8 tisuća.


Bilo kako bilo, u prvih sedam mjeseci ove godine, u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje, zabilježen je manji broj kruzera i to za 13, 7 posto, dok je broj putnika manji za čak 17, 2 posto. U hrvatskim lukama u tom je razdoblju evidentirano 360 kružnih putovanja, a na brodovima je bilo 510 606 putnika. Ukupno su ostvarili 814 dana boravka, dok je prosječno vrijeme boravka iznosilo svega 2 dana što je minus od 6,7 posto. Najveći broj kruzera koji su nam došli ovoga ljeta plovio je pod zastavama: Malte, Bahama, Paname, Bermuda, Belgije, Grčke, Nizozemske, Portugala…
Udjel šibenskog porta u ukupnim ostvarenjima je i dalje mizeran i iznosio je 3, 6 posto. Nešto veći udjel od 4, 5 posto ima Zadar, a manji Istra sa 3, 3 postotnim udjelom i Primorsko-goranska županija sa skromnih 1, 7 posto udjela. Prema analizi Državnog zavoda za statistiku, Dubrovačko-neretvanska županija i dalje prednjači sa visokim udjelom od skoro 69 posto, a slijedi je Splitsko-dalmatinska županija s udjelom od respektabilnih 18, 3 posto.

Iako su dubrovačka ostvarenja kudikamo najbolja, u dosadašnjem tijeku godine zabilježen je manji broj dolazaka kruzera i to u luci Gruž za petnaestak posto, a u gradu Dubrovniku za 17 posto. Govori to za portal Tris dr. sc. Antun Asić, ravnatelj dubrovačke Lučke uprave koji jedan od razloga za „uplovljavanje u minus“ vidi u prošlogodišnjem, kako je rekao, neprirodnom rastu od visokih 27 posto koliko je zabilježeno u luci Gruž. Takav porast nije bio održiv pa je ove godine došlo do stabilizacije na tržištu. Drugi razlog sadržan je u odluci kruzer kompanije Carneval da iz svog itinerera izbaci cijelo područje Europe pa je tako otpao i Dubrovnik. Neke kompanije naprosto traže nove destinacije koje pronalaze na dalekom Pacifiku, Australiji, u Žutom moru…To je, također utjecalo na ovogodišnji rezultat, kako po pitanju brojki tako i u prihodima. Poznato je, naime kako prihod od kruzer turizma generira, direktno i indirektno, cjelokupne prihode. Svi koji su na bilo koji način vezani uz kruzer turizam, od Lučkih uprava, turističkih agencija, pilota, trgovaca, ugostitelja, taksista, autobusijera i drugih, osjatit će posljedice smanjenog ovogodišnjeg obima kruzer turizma.
Poznato je kako kruzer- gost prosječno po danu potroši 35 eura pa je lako izračunati koliki će biti pad prihoda u odnosu na prošlu godinu. U ovoj je godini na području Dubrovnika, u samo jednom danu posjet bio iznad tolerantnih 8000 ljudi, dok je lanjske godine takvih dana s velikim prekoračenjem bilo više.
Kapetana Asića pitamo je li rujanski buking sličan prošlogodišnjem.
-Lani smo u rujnu imali 162 tisuće putnika, a ove godine bit će ih znatno više. Samo u luci Gruž očekujemo preko 140 tisuća putnika. Zadnji veliki kruzer uplovit će u Dubrovnik 31. studenog, a manji će dolaziti kroz cijelu godinu.
Na kraju glavne kruzer sezone nameće se pitanje o problematici masovnosti koju sa sobom donosi ovaj vid industrije. Trisov sugovornik, kapetan Asić, odgovara da je rješenje u promjeni načina upravljanja koji se može promijeniti kada svi zainteresirani u ovom procesu zajedno sjednu za stol.
– Svi akteri moraju bolje surađivati, a među njima mora postojati više korodinacije. Kad se to ostvari, problema neće biti, kategoričan je Asić koji zagovara unapređenje kruzer turizma na širem području Jadrana, ne samo u Dubrovniku.
U tom pravcu najavljuje skorašnje osnivanje Udruge koja će okupljati zainteresirane luke iz Jadransko-jonske oblasti. Cilj je razvijanje novih luka i omogućavanje cjelogodišnjeg turizma. Pravilnijom raspodjelom kruzera kroz tjedan i godinu, također bi se postigli bolji rezultati. Kruzer sezona već je duža nego ranijih godina, a mjesta za jači razvoj luka još ima u Šibeniku, Splitu, Zadru, Hvaru i Puli. Veći broj luka ujedno znači više mogućnosti za mjenjanje itinirera, navodi Asić.
snimila : J. Klisović
Dok Hrvatska u kruzer industriji bilježi minuse, svijet velikim koracima grabi naprijed o čemu svjedoči i najnovija gradnja kruzer brodova.
Prema riječima kapetana Asića, trenutačno se u svijetu gradi dvadesetak mega brodova ukupne vrijednosti oko 16 milijardi američkih dolara, a moći će primiti 64 tisuće putnika. Prosječno po brodu moći će prihvatiti oko 3000 putnika, a prosječna cijena broda je 691 milijun dolara.
Zanimljivo, novogradnje se grade u zemljama Europe, najviše u Njemačkoj (Hamburg), zatim u zemljama Skandinavije, te u Italiji koja je u tehnološkom smislu danas najjača. Hrvatska brodogradilišta u svojim knjigama narudžbi još uvijek nemaju kruzer brod.
Usporedba cijene gradnje jednog ležaja u hotelskom i kruzer kapacitetu govori o znatno većem ulaganju u gradnju kruzer postelja. Prosječna cijena jedne postelje na brodu iznosi 225 tisuća dolara, a jedne kabine čak 450 tisuća dolara, dok prosječna cijena jedne sobe u hotelu s pet zvjezdica iznosi oko 150 tisuća dolara.

Unatoč godinama krize i recesije turisti su sve zainteresiraniji za odmor na kruzerima što i ne čudi ako se zna da su cijene sve fleksibilnije i niže, a ponuda koja se nudi na „plovećim hotelima“ je sve bogatija. Primjerice, popunjenost brodova koji su uplovljavali u luku Gruž iznosila je 101 posto.
– Visoka popunjenost i dodatni sadržaji mamac su za putnike, a sadržaji su ti koji generiraju prihode. Ne treba stoga čuditi gradnji novih mega brodova koji su iz godine u godinu sve duži, sve su veće tonaže i mogu primiti sve veći broj putnika, na kraju će dr. sc. Antun Asić.

Tags: , , ,

VEZANE VIJESTI