ORaH, novoosnovana hrvatska politička stranka, još jedna koja ima drveno ime, u medijima se ipak pojavila sa svojim jasnijim stajalištem o namjeri crpljenja nafte i plina iz jadranskog podmorja. Naime, Mirela Holy, čelnica Održivog razvoja Hrvatske, u odgovoru-reakciji na tekst u Novom listu o njezinu nedavnom posjetu otoku Krku, gdje je bila u društvu s predsjednikom RH dr. Ivom Josipovićem, je ustvrdila sljedeće:
– Stav ORaH-a o eksploataciji nafte u Jadranu je poznat i jasan. ORaH je protiv eksploatacije nafte u Jadranu jer bi to bilo iznimno rizično za iznimno osjetljiv ekosustav Jadranskog mora, koje je plitko i zatvoreno more. ORaH se među prvima suprotstavio istraživanju podmorja, koje je vlada mimo javnog natječaja početkom godine povjerila norveškoj tvrtki Spectrum – očitovala se Mirela Holy prema pisanju Novog lista, a što ORaH prenosi na svojim Facebook stranicama.
– O eksploataciji nafte iz Jadrana tijekom posjeta Krku s predsjednikom Josipovićem nisam govorila jer me nitko nije pitao, ali tom sumnjivom poslu davno sam se javno usprotivila – kazala je Holy, bivša ministrica zadužena za zaštitu okoliša u SDP-ovoj Vladi, a danas šefica stranke koja strelovito dobija na popularnosti na hrvatskom političkom tržištu.
Dubrovnik i bušotine – foto montaža Zelena akcija
Inače, ORaH se u svojemu programu snažno oslanja na ekologiju i sintagmu održivog razvoja, a koju imaju i u svom nazivu, pa je za očekivati kako bi njihovo stajalište o crpljenju nafte moglo biti i jasnije nego što je to bilo do sada, s obzirom da povijesna iskustva u svijetu govore kako je posvemašnja i stihijska eksploatacija tih sirovina posve suprotna pojmu održivi razvoj.
Najava bušenja i crpljenje nafte i plina uzduž i potprijeko hrvatskog Jadrana, a onda i Dinarida, Like, Slavonije i drugdje, kako je to nedavno slavodobitno i samozadovoljno najavljivao aktualni ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak, šokiralo je mnoge, budući da se zna kakve je to posljedice znalo donijeti zemljama gdje se odvijao sličan scenarij, a koje su od toga imale najmanje koristi, za razliku od nekih multinacionalnih kompanija i tzv. svjetskih sila. Mnogi upozoravaju na činjenicu kako bi takvo što posve uništilo mogućnosti za turizam, koji je trenutačno gospodarski najvažnija grana u državi, a o potencijalnim ekološkim katastrofama i zagađenjima mora, vodotokova i tla ne treba posebno niti govoriti.
Više o temi potencijalnog crpljenja nafte i plina pogledajte u tekstovima na TRIS-u.
Naftno-nautički turizam (fotomontaža Zelena akcija)
