Neovisni novinarski portal
29.10.2020.
GOSPODARSTVO
I dalje smo među najstarijim nacijama Europe

I dalje smo među najstarijim nacijama Europe

Da je stanovništvo Hrvatske i dalje među najstarijim nacijama Europe potvrđuju najnovije analize Državnog zavoda za statistiku, a ono što posebice treba zabrinuti mjerodavne svakako je činjenica da se na državnoj razini broj stanovnika kontinuirano smanjuje. Iako su stručnjaci odavno počeli upozoravati na demografski slom koji nam prijeti, vladajuće garniture zasad ništa nisu poduzele po tom pitanju. Teško se, naime sjetiti izmjene zakona ili uredbe koja bi, primjerice majkama olakšale odgoj djeteta ili ih stavile u iole povoljniji položaj na tržištu rada ili privređivanja. Na području Zagreba tek se svako drugo dijete ove godine uspjelo upisati u dječje vrtiće, a sličnih problema je u gotovo svim sredinama. O besplatnim udžbenicima, sa rijetkim iznimkama, da se i ne govori.

snimila : J. Klisović

Demografska depopulacija nastavlja se tako iz godine u godinu zbog čega svjedočimo stalnom padu ukupnog broja stanovnika. Trenutačno nas je 4 255 689. Prevaga u odnosu muško-žensko već je duže vrijeme na strani žena kojih je u ukupnoj brojci 2 201 901 sa udjelom od 51, 7 posto.
Samo u prošloj godini Hrvatska je ostala bez skoro 12 tisuća stanovnika, a do ove brojke se došlo procjenom prirodnog kretanja i migracijskog salda.
Zadar sve privlačnije mjesto za život
Najveći relativni pad zabilježen je u Sisačko-moslavačkoj županiji koja je samo u prošloj godini ostala bez 2343 stanovnika, dok je najveći relativni porast zabilježen u Zadarskoj županiji koja ima 639 stanovnika više, što je svojevrsni raritet. Zadarsko područje, očito postaje sve poželjnije mjesto za življenje. S druge strane, Ličko-senjska županija koja se ubraja među najsiromašnije i najmanje nasljeno područje u državi, još je na jednom polju na samom vrhu, ovaj put po najmanjem udjelu žena u ukupnom stanovništva, a na ljestvici je slijedi Grad Zagreb.
Statističke brojke su neumoljive i svjedoče o cijelom nizu nepopularnih demografskih zbivanja u zemlji, a posljedice nečinjenja uskoro bi nam se mogle dobrano osvetiti, ponajprije na mirovinskom sustavu, a kasnije i u drugim sferama života.
Procesu starenja stanovništva, kažu analitičari, najviše doprinosi višegodišnje opadanje udjela mladog stanovništva, tj. onog u dobi do 19 godina. Gledajući na razini države lani je taj pad iznosio 20, 6 posto, a na razini županija najmanji je u Primorsko-goranskoj-17 posto, a najveći u Brodsko-posavskoj- 23, 3 posto.
Udio fertilnog (reproduktivnog) stanovništva u ukupnom ženskom stanovništvu, također kontinuirano opada i danas iznosi 43 posto.
Prof. dr. sc. Božo Skoko nedavno je u javnosti iznio podatak koji govori da je Hrvatsku zbog ekonomske krize samo u zadnje tri godine napustilo između 60 i 70 tisuća stanovnika koji su se tako pridružili visokoj brojci od oko 3,5 milijuna ljudi koji su se kroz prošla desetljeća odlučili na emigraciju. Dr. Rebeka Mesarić Žabčić i dr. Anđelko Akrap, također su se nedavno osvrnuli na alarmantno demografsko stanje u zemlji navodeći kako je Hrvatsku samo u zadnjih 5 godina napustilo 150 tisuća ljudi i to onih vitalnih. Samo u zadnjih godinu dana, točnije od ulaska Hrvatske u ER Hrvatsku je, po riječima dr. Trpimira Goluže, predsjednika Hrvatske udruge bolničkih liječnika poželjelo napusti 600 liječnika specijalista koji su zatražili podizanje svoje dokumentaciju zbog planiranog odlaska u inozemstvo. Najveći broj njih bolju budućnost planira pronaći u Njemačkoj i zemljama Skandinavije koje našim stručnjacima nude odlične uvjete rada i dobru zaradu. Dok Hrvatska potražuje 4500 specijalista, mladi obrazovani stručnjaci odlaze i svojim odlaskom Hrvatsku čine starijom i kao takvom nepopularnijom zemljom za ulaganja, življenje…
Govoreći o starosti stanovništva na prvom mjestu je Sisačko-moslavačka županija u kojoj je čak 24, 8 posto stanovnika starije od 65 godina. Najmanji broj starijih osoba je u Međimurskoj županiji-15, 9 posto, te u Zagrebačkoj županiji-16, 5 posto.

snimila: J. Klisović

Hrvatska je neravnomjerno naseljena, a većina stanovnika živi u velikim gradovima i njihovoj blizini. Čak 50 posto stanovništva živi u svega pet županija. Najveći broj stanovnika, dakako broji Grad Zagreb- 795 505 stanovnika ili 18,7 posto. Po brojnosti slijedi Splitsko-dalmatinska županija sa 454 711 stanovnika što čini udjel od 10,7 posto. Najmanje stanovnika imaju Požeško-slavonska županija- 75 800 i Ličko-senjska- 49 364 (udjel 1,2 posto).
Na primjeru Šibensko-kninske županije zorno se oslikava kontinuirani pad broja stanovnika. Primjerice, 2009.g. u njoj je živjelo 111 122 stanovnika, slijedeće 112 927, 2011. g. imali smo pa 109 072, a 2012.g.- 107 595 da bi se i ova brojka smanjila u prošloj godini i iznosila -106 540. Sa tendencijom daljnjeg opadanja, naravno.
Tags: , , , , , ,

VEZANE VIJESTI