Neovisni novinarski portal
15.9.2019.
EKOLOGIJA / IZDVOJENO
Duga i pučko vjerovanje kako donosi sreću.  M. Posavec: Neki ih i danas povezuju s nadnaravnim iako ju je znanost odavno definirala

Duga i pučko vjerovanje kako donosi sreću. M. Posavec:
Neki ih i danas povezuju s nadnaravnim iako ju je znanost odavno definirala

Zašto nakon kiše volimo na nebu ugledati dugu? Prvo što mi nakon kratkotrajne zanesenosti nesvakidašnjim prizorom padne na pamet je- želja. Poželim nešto što mi se tog trenutka učini najvažnijim u životu, a potom, uživajući u čudesnom spektru duginih boja, dodajem želje i željice. Ukorijenilo se, naime u našem narodu pučko vjerovanje kako duga donosi sreću, ispunjava želje…

duga, snimio: M. Posavec
Uz nju su vezana razna vjerovanja, mitovi, tajanstvenost, brojne legende…O njoj se govori i u Bibliji, vezuje se uz potop, ali se spominje i na brojnim drugim mjestima u Bibliji.
„ I, reče Bog:- A, ovo znamenje je Savez koji stavljam između sebe i vas, svih živih bića što su s vama, za naraštaje buduće. Dugu svoju u oblak stavljam da zalog bude savezu između mene i zemlje…“.
U nju su vjerovala brojna Indijanska plemena koja su u šarenoj nebeskoj pojavi vidjela poveznicu-most između života i smrti. Indijanci brojnih plemena koji danas žive u Južnoj Americi dugu su stavili na svoju zastavu koju zadnjih godina sve češće ističu na svojim kućama kao prepoznatljivi znak pripadnosti. Rimljani su joj, također poklanjali veliku pažnju. Za njih je predstavljala pozitivni znak Boga Sunca. Do danas se u narodu zadržala priča-legenda iz Irske čiji su stanovnici u dugi vidjeli vilenjake i vjerovali da ih na njezinom kraju očekuje vrč prepun raznih materijalnih bogatstava.
Kako je ovogodišnje ljeto u svom dosadašnjem izdanju imalo nestabilni karakter sa čestim izmjenama sunčanog, oblačnog, kišnog, grmljavinskog, olujnog nevremena i drugih nepogoda, duge su bile vrlo česta pojava. Facinirale su nas svojim izgledom, moćnom veličinom, zaokupljale našu maštu…

Marko Posavec, predsjednik Astronomskog društva Koprivnice veliki je zaljubljenik i poznavatelj duge. Za portal Tris pojašnjava što je duga predstavljala ljudima kroz povijest, kako su je pojedini narodi tumačili, kako su znanstvenici definirali njezin nastanak…

-Kroz ljudsku povijest, duga je bila jedan od simbola nepoznatog, pojava tako česta i tako neobjašnjiva da joj se redovito pripisivalo nadnaravno podrijetlo. Spominje se i u mitologijama brojnih kultura, najčešće kao božanski znak. Već su stari Grci i Rimljani počeli znanstveno pristupati toj pojavi . Aristotel i Seneka uvidjeli su njenu povezanost sa Sunčevom svjetlošću i kapljicama vode, kao i njene druge temeljne osobine. Europljani- Roger Bacon i Rene Descartes nastavili su tradiciju perzijskih prirodoslovaca s početka drugog tisućljeća pa izračunali kutnu veličinu duge te prepoznali mehanizam loma svjetlosti unutar kišnih kapi, dok je Newton svojim pokusima s prizmama uspio objasniti i boje. Suvremena znanstvena objašnjenja nastanka duge postavili su Thomas Young, George Airy i Gustav Mie.

snimio: M. Posavec

Posavec nas upućuje kada dugu treba potražiti na nebu.
-Svi znamo da dugu treba potražiti kada pada kiša i istovremeno sja Sunce. Uvijek će se vidjeti na suprotnoj strani neba od Sunca. Ako se pojavi usred dana, kada je Sunce visoko na nebu, njezin će luk biti nisko nad obzorom, a ako se ukaže u predvečerje, bit će visoka polovica kružnice. Duga, zapravo nastaje kada zrake Sunčeve svjetlosti ulaze u kapljice vode i lome se dvaput: prvi put pri ulasku u kapljicu, zatim se odražavaju od unutarnje stijenke kapljice te se još jednom lome pri izlasku. Duga zato nastaje i refrakcijom i refleksijom svjetlosti, a polumjer njenog luka uvijek je 42 stupnja, pojašnjava Posavec.
halo i druge optičke pojave, snimio. M. Posavec

halo i druge optičke pojave, snimio. M. Posavec

Duge i ostali optički fenomeni na nebu

Promatrajući nebo nakon kiše često ostajemo zbunjeni jer umjesto poznatog oblika ugledamo nešto slično dugi. O čemu je riječ, pitamo našeg sugovornika?
-Ponekad se na nebu vidi i dvostruka duga, odnosno drugi luk opisan koncentrično oko glavnoga. Taj luk stvaraju zrake svjetlosti koje se u kapljici vode odražavaju dvaput, umjesto samo jednom. Redoslijed boja je obrnut, tako da crveni rub glavne duge (primarnog luka) gleda prema crvenom, tj. unutarnjem rubu sekundarnog luka. Sekundarni luk je i veći, polumjera 51°, te nešto manje sjajan.
Osim toga, svjetlost koja čini dugu malo osvjetljava nebo unutar glavnog i izvan sekundarnog luka pa stoga komad neba između njih izgleda malo tamniji.
Za pojavu crvenih duga zaslužan je zalazak (ili izlazak) Sunca. Duge koje se pojave u to doba dana stvara svjetlost koja prolazi kroz mnogo više atmosfere i jače je raspršena, ostavljajući pretežno crvene valne duljine – iz istog razloga zašto su izlasci i zalasci Sunca crveni.
Duge se, osim toga, mogu pojaviti na vodopadima, vodoskocima, jutarnjoj rosi, magli, oblacima itd., a osim Sunca, može ih uzrokovati i sjajna mjesečina.
cirkumzenitalni luk ili obrnuta duga, snimio: M-Posavec

cirkumzenitalni luk ili obrnuta duga, snimio: M-Posavec

Znanstvenici su odavno otkrili pojave slične dugi. O čemu se točno radi?
-Visoki oblaci ponekad mogu imati rubove u duginim bojama ili mogu biti prošarani šarenim mrljama. To su iridescentni oblaci. Ponekad se na oblacima oko Sunca ili Mjeseca vidi raznobojni krug – korona. Ove pojave nastaju zbog difrakcije svjetlosti na kapljicama vode i boje u njima nisu tako čiste kao kod duge.
Druga vrsta nebeskih optičkih fenomena su haloi. To su oni poznati tanki prstenovi oko Sunca ili Mjeseca, najčešće polumjera 22°, ali i brojni rjeđi fenomeni. Za razliku od duge, ove pojave nastaju lomom i refleksijom svjetlosti na sitnim kristalićima leda visoko u atmosferi.
Tako nastaju i pasunca ili lažna Sunca, sjajne i ponekad raznobojne mrlje svjetlosti koje se mogu vidjeti lijevo i desno od Sunca, obično kada na nebu ima visokih oblaka. Najlakše ih je vidjeti kada je Sunce nisko na nebu.
Uz duge se vezuje pojam- znamenje. Zašto i kakve su procese predstavljale, predskazivale?
-Ove su optičke pojave fascinantni i još uvijek nedovoljno istraženi prirodni fenomeni. Njihovo su rijetko pojavljivanje i neobičan izgled često smatrani znamenjem – što donekle i ima temelja u stvarnosti, naime za haloe oko Sunca i Mjeseca govorilo se da su znamen predstojeće promjene vremena, a nastaju na visokim cirusima koji su i sami ponekad znak nadolazeće promjene vremena. S napretkom znanosti počeli smo prodirati u njihove tajne i danas prilično dobro razumijemo kako nastaju i što ih uzrokuje. Ti su procesi, međutim, ponekad teško shvatljivi, neintuintivni i potpuno izvan uobičajenog ljudskog iskustva, pa ih mnogi još uvijek povezuju s nadnaravnim ili barem umjetnim uzrocima. Prirodni svijet je prekrasan, očaravajući i nije uvijek lako shvatljiv, a ove su pojave savršeno prikladan primjer toga. Naša je atmosfera prevrtljiva, puna svakakvih sitnih čestica koje jedva čekaju da se poigraju sa Sunčevom svjetlosti.
"Plavi neboder" u Šibeniku "uhvaćen" u dugu, snimila : J. Klisović

“Plavi neboder” u Šibeniku “uhvaćen” u dugu, snimila : J. Klisović

U narodu se ukorijenilo vjerovanje kako su ove pojave češće u suvremenom dobu nego što je to bio slučaj ranije.
Posavec, međutim kaže kako za takvo što nema nema nikakvih znanstvenih dokaza.
-Eksplozivan razvoj tehnologije, pa tako i digitalne fotografije, uzrokovao je poplavu fotografija koje kruže internetskim prostorom i kod nepažljivog primatelja stvaraju dojam da svijet najednom vrvi dugama, haloima i pasuncima. Tako je oduvijek bilo, samo ljudi nisu nosili digitalne kamere sa sobom kuda god krenuli, 24 sata na dan.

 

Tags: , , ,

VEZANE VIJESTI