Neovisni novinarski portal
25.10.2020.
IZDVOJENO / KULTURA / OKOLIŠ - NEMA OKOLIŠANJA!
Ante Šupuk i suradnici pred u postrojenju hidrocentrale (foto: Wikipedia)

‘Svjetlost nije zakasnila’:
Šibenik je prvi grad na svijetu s rasvjetom na izmjeničnu struju

Ante Šupuk i suradnici pred u postrojenju hidrocentrale (foto: Wikipedia)
Ante Šupuk i suradnici pred u postrojenju hidrocentrale (foto: Wikipedia)

Ante Šupuk i suradnici pred u postrojenju hidrocentrale (foto: Wikipedia)

Jeste li znali kako je Šibenik prvi grad na svijetu koji je dobio javnu rasvjetu na izmjeničnu električnu struju? Jeste li znali kako je hidroelektrana na slapovima Krke proradila svega dva dana nakon one čuvene na slapovima Nijagare? Jeste li znali da su London, New York, Pariz, Tokyo i druge metropole takvu gradsku rasvjetu dobili – nakon Šibenika? Ako nekim slučajem niste, to je zato što se iz nerazumljivih razloga ta činjenica malo ili nikako spominje u udžbencima povijesti, fizike, elektrotehnike ili nekim drugim knjigama.

Naime, na važne povijesne činjenice o Anti Šupuku, ondašnjem gradonačelniku Šibenika i vizionaru, te o njegovom suradniku Vjekoslavu Meischneru i tom, gotovo pionirskom pothvatu u svijetu, i dan danas prije ćete naći na engleskom, njemačkom i talijanskom jeziku, nego na hrvatskom, uz neke časne iznimke. No to je već neka druga priča, takvo stanje se i pomalo mijenja nabolje, a potvrda tome su današnje i večerašnje manifestacije u Nacionalnom parku Krka te na Trgu Republike Hrvatske kod šibenske katedrale: obilježavanje svojevrsnog rođendana električne rasvjete u Šibeniku.

Ante Šupuk (preslik iz knjige Šibensko munjivo)

Ante Šupuk (preslik iz knjige Šibensko munjivo)

Za rođendan inteligentna rasvjeta i dijeljenje majica

– Nacionalni park „Krka“ pridružuje se obilježavanju 119. godišnjice električne rasvjete na šibenskim ulicama. U četvrtak, 28. kolovoza 2014., točno nakon 119 godina što je struja proizvedena na Skradinskom buku osvijetlila ulice Šibenika, posjetiteljima Nacionalnog parka „Krka“ kod HE Krka dijelit će se majice s prigodnom porukom: 119. Šibenik je prvi na svijetu dobio električnu rasvjetu – Bio sam tamo. – Električne žarulje na izmjeničnu struju zasvijetlile su na šibenskim ulicama 28.08.1895. Nacionalni park „Krka“ u suradnji s Gradom Šibenikom i Turističkom zajednicom grada Šibenika sudjeluje u obilježavanju programa na trgu Republike Hrvatske u Šibeniku u četvrtak, 28. kolovoza. Prigodni program sastoji se od glazbenog dijela i iluminacija projiciranima na fasadama građevina koje se nalaze na trgu Republike Hrvatske putem inteligentne rasvjete – obavještavaju iz NP Krka.
Inače, majice za turiste će se dijeliti s natpisom na engleskom jeziku, a ne bi bilo loše da su za domaće potrebe tiskane i one s hrvatskim natpisom. Dakle, hidroelektrana Krka (Jaruga I), smještena u današnjem Nacionalnom parku „Krka”, najstarija je hidroelektrana na izmjeničnu struju u Republici Hrvatskoj, ali i u Europi.
– U rad je puštena 1895. godine, samo dva dana nakon puštanja u pogon hidroelektrane na izmjeničnu struju na Nijagarinim slapovima u SAD-u. HE Krka električnom energijom napajala je grad Šibenik, na udaljenosti od 11 km. Izgrađena je na inicijativu gradonačelnika Šibenika Ante Šupuka i inženjera Vjekoslava Meichsnera koji je izradio projekte za izgradnju hidroelektrane, dalekovoda za prijenos električne energije i gradske mreže za rasvjetu. Ona je ujedno bila i prva elektrana u svijetu sa cjelovitim zatvorenim sustavom proizvodnje, prijenosa i distribucije izmjenične struje. 2013. na Skradinskom buku svečano je otkrivena spomen-ploča na hidroelektrani Krka. Postavljanjem spomen-ploča pod nazivom IEEE Milestone, Institut inženjera elektrotehnike i računarstva obilježava lokacije u svijetu koje su važne za razvoj elektrotehnike i računarstva. S obzirom da se ostatci HE Jaruga I nalaze u Nacionalnom parku “Krka”, postavljanje te spomen-ploče doprinijet će dodatnoj turističkoj prepoznatljivosti Parka – ističe Tonči Restović iz NP Krka.
Šibenčani gledaju novi feral iz knjige Šibensko munjivo)

Šibenčani gledaju novi feral iz knjige Šibensko munjivo)

Šibensko munjivo

Inače, među rijetkima koji su prepoznali značaj te nepravedno zapostavljene povijesne činjenice je Josip Moser, inžinjer elektrotehnike, dugogodišnji član Uprave HEP-a i voditelj Elektrotehničkog društva Zagreb, a koji je o ovom događaju napisao knjigu naslovljenu Šibensko munjivo. Iz te knjige evo odlomka u kojem se prenosi izvještaj iz ondašnjih novina.
– Na večer toga dana izvršen je prvi pokus električne rasvjete i rezultat je nadmašio sva očekivanja. Za malo više od pola sata radile su lučne svjetiljke. Vidjelo se kako s obronaka kamenog brežuljka koji nadvisuje Šibenik širi čudesno svjetlo, osvjetljavajući ostatke stare utvrde Barone i, šireći se, postupno preplavljuje ulice trgove i luku. Stari petrolejski ferali izgledali su kao ugašeni: unutrašnjost dućana u Kalelargi tužna i mračna, čak se činilo da se i mjesec negdje izgubio u poredbi s bijelom intezivnom svjetlosti lučnih svjetiljaka. Trg ispred Katedrale, Kalelarga, luka i grad bili su pretprpani razdraganim mnoštvom svijeta. Dvije glazne obilazile su ulice. Na svim licima moglo se čitati zadovoljstvo zbog uspjeha. Novi perivoj činio se kao izdvojen i začaran. Trg ispred katedrale imponira strogom veličajnošću, osvijetljem bijelom svjetlošću… – pisao je u ondašnjem dvojezičnom dnevnmiku Smotra Dalmatinska (La Rasegna Dalmata) nepotpisani novinar u poduljem izvještaju, ne krijući oduševljenje događajem, zbog čega se, kako je naglasio, pribojavao kako neće uspjeti napisati dovoljno dobar izvještaj koji će čitateljima zorno približiti veličanstvenost tog događaja.
Srećom, kroz povijest je bilo još ljudi koji su bili oduševljeni tom povijesnom činjenicom, kojom bi se trebali dičiti Šibenik i Hrvatska, a među njima je i inženjer Moser.

Šupuk i Meischner, očevi struje

Vjekoslav Meischner iz knjige Šibensko munjivo)

Vjekoslav Meischner (iz knjige Šibensko munjivo)

– Naglasimo da je u Šibeniku prvi put zakucalo srce modernog hrvatskog elektroenergetskog sustava. To je dokaz da su u Hrvatsku prodirale i kultura i tehnika i da je bila napredni dio Europe i svijeta. Ostvarena su dostignuca u elektrotehnici koja su svugdje u svijetu u to doba bila potpuno nova. Stoga je važno znati gdje su naši poceci u kontekstu povijesti svjetske elektroprivrede. Naime, hrvatski i šibenski sustav na rijeci Krki proradio je samo dva dana nakon najpoznatije i prve hidroelektrane velike snage Niagara Falls. Međutim, prvi manji prijenos iz te Hidroelektrane do 43 kilometra udaljenog grada Buffala dogodio se tek u studenom 1896., a veci prijenos u Kanadu tek 1910. godine. Ali, to je Amerika… Važno je podsjetiti da su graditelji izmjeničnog dvofaznog sustava Krka-Šibenik, prvog cjelovitog elektroprivrednog sustava u Hrvatskoj bili šibenski gradonačelnik i dalmatinski zastupnik u carevinskom vijeću u Beču Ante vitez Šupuk (1838.- 1904.), njegov sin Marko (1864.-1903.) – pomorski kapetan, i Vjekoslav plemeniti Meichsner (1847.-1916.), šibenski gradski namjernik i gradski vijećnik. Oni su za svoje doba bili vrlo napredni i utjecajni ljudi – ističe Josip Moser.

Svjetlost nije zakasnila

Kao simpatična zanimljivost se prepričava telefonski dijalog koji se desio navečer ‘oko dvadesete ure i dvadeset časaka’ između upravitelja hidrocentrale na Krki Ettorea Zorzena i V. Meischnera koji je u trenutku ‘puštanja’ rasvjete bio u svojoj vili u Šibeniku.
– Strojevi rade odlično… Kako je s rasvjetom u gradu? – upitao je Zorzeno.
– Fantastično – nije zakasnila! – odgovorio je Meichsner.
A za kraj evo i nekoliko tehničkih i drugih zanimljivih podataka vezanih uz taj slavan događaj.
– Za prijenos električne energije od HE Krka do grada Šibenika, duž puta Lozovac-Šibenik, duljine 11 kilometara, bilo je  postavljeno cak 360 stupova i to stoga što su se morali zaobići pojedini posjedi zbog straha vlasnika da će stupovlje smanjiti vrijednost njihova zemljišta. Stupovi su bili drveni s čelicnim konzolama od U-profi la, koji su nosili staklene izolatore. Za prijenos električne energije na naponskoj razini 3 000 V, na svakom su stupu bile tri konzole. Najniža je nosila telefonsku žicu za telefonsku vezu između Hidroelektrane do vile V. Meichsnera. Naime, iz vile su upravitelj stroja Ettore Zorzenoni i V. Meichsner razgovarali o radu elektrane i upravljali rasvjetom u gradu. Vila je poslužila kao dispečerski centar – ističe Josip Moser.

Povijesna energetska učinkovitost

U današnjim se vremenima stalno priča o tzv. energetskoj učinkovitosti, stara rasvjeta mijenja se skupocjenom novom štedljivijom rasvjetom i tome slično. Uvođenje novih elkektričnih žarulja u Šibeniku također je bilo izrazito energetski i ekonomski učinkovito: prepolovilo je dotadašnje troškove grada za javnu rasvjetu.
Novopostavljeni stupovi za prijenos struje od Krke do Šibenika iz knjige Šibensko munjivo)

Novopostavljeni stupovi za prijenos struje od Krke do Šibenika (iz knjige Šibensko munjivo)

– U gradu je bila izgrađena razdjelna mreža 3 000/110 V, koja je imala dvije rasklopne i šest transformatorskih stanica, postavljenih na krovovima kuca. Prva gradska električna rasvjeta sa 216 žarulja s bambusovim vlaknom od 16 HS (Hefnerovih svijeća) izrađenih prema Edisonovu patentu, bilo je postavljeno pretežito na mjestima gdje su bili klasični petrolejski ferali, tako da su svjetlile skoro sve ondašnje gradske ulice. Zapravo, na svakih 45 metara bila je postavljena jedna žarulja, istina male snage, ali rasvijetljenost je bila puno bolja u odnosu na petrolejsku rasvjetu. Na 11 najprometnijih i najelitnijih mjesta u gradu, bile su postavljene elektrolučne svjetiljke, zbog jakog i koncentriranog njihova svjetla. Grad Šibenik je uvođenjem električne rasvjete financijski dobro prošao, jer je godišnji trošak od 5 000 forinta bio za polovicu manji od ponude najsuvremenije i najekonomičnije petrolejske rasvjete – ističe Josip Moser.
A onaj kojega zanima više zanimljivih pojedinosti o tim značajnim događajima iz šibenske povijesti može u knjižnici posuditi poučnu Moserovu knjigu Šibensko munjivo, a koja ne govori o ‘munjenim’ ljudima, nego poput munje rasvjetljava događaje koji su zbog nemara za vlastitu baštinu dugo bili u mraku, nedovoljno predstavljeni široj javnosti.

aem_baner

Tags: , , , , , , , ,

VEZANE VIJESTI