Neovisni novinarski portal
11.7.2020.
EKOLOGIJA / GOSPODARSTVO
Kornati, snimila: J. Klisović

Nova promidžba Kornata – šišanje ovaca, brendiranje maslinova ulja, sira, janjetine, bunja, suhozida, meda…

Kornati, snimila: J. Klisović

Blic prebrojavanje ulazaka plovila u područje Nacionalnog parka Kornati koncem srpnja pokazalo je gotovo identično stanje lanjskom nautičkom posjetu. Porast nautičkih dolazaka zapravo se i nije mogao očekivati s obzirom na vremenske (ne)prilike koje su obilježile ovogogišnji srpanj koji je, inače u ukupnim turističkim dolascima i noćenjima, po svemu sudeći, obilato podbacio, ali ne samo zbog nedostatka sunčanih dana.

Kornati, snimila: J. Klisović

Kornati, snimila: J. Klisović

-Nautički sektor najviše je ovisan o vremenskim prilikama, a nautičari itekako pozorno osluškuju vremenske prognoze i upute koje dobijaju tako da u slučaju iole nepovoljnije vremenske prognoze odustaju od dolaska na more ili, pak, ukoliko su došli, skraćuju vrijeme ljetovanja. Unatoč svemu, očekujemo blagi porast financijskog učinka, a naša je intencija da sezonu razvučemo od travnja pa sve do studenog, a ne da traje smo dva-tri tri ljetna mjeseca. Upravo na tom segmentu produljenja nautičke sezone naporno radimo. Osmislili smo nekoliko vrlo atraktivnih projekata od kojih očekujemo veliku promociju cijelih Kornata i privlačenje gostiju koji do sada ovdje nisu bili i povratak, naravno onih koji su krstarili ovim jedinstvenim otočjem, kazuje za portal Tris ravnatelj NP „Kronati“ Robert Bobinac.
Ravnatelj Robert Bobinac

Ravnatelj Robert Bobinac

Još prošle godine Bobinac je sa svojim timom popularizirao starinjski običaj branja maslina u kornatskim poljima i po kamenjaru, te proizvodnju djevičanskog maslinovog ulja u uljari instaliranoj na brodu. Cijeli je projekt osmišljen u suradnji sa stručnjacima Agronomskog fakulteta Zagreb, a projekt, čiji su važan dio i studenti spomenutog fakulteta, nastavlja se već ove jeseni.

Na Kornatima – 19 000 stabala maslina

-Sručnjaci su uzorkovalio kornatsku maslinu i utvrdili njezin genotip, a mi, kao daljnji korak na ovom projektu, idemo s bredniranjem kornatskog maslinovog ulja. Na Kornatima se, inače nalazi  čak 19 tisuća stabala maslina. Stvaramo jedinstveni brend malsinova ulja dobijenog sa maslina na zaštićenom području, a našim stopama kreću i drugi vodeni hrvatski Nacionalni parkovi i Parkovi prirode – Brijuni, Mljet, Lastovo i Telaščica, što znači da ćemo u konačnici imati poseban proizvod proizveden na hrvatskim zaštićenim područjima, najavljuje Bobinac.

Šišanje ovčjeg runa u turističkoj promidžbi

-Drugi projekt odnosi se na oživljavanje starog običaja šišanja kornatskih ovaca. Ovog proljeća javnosti smo prikazali  stare običaje proljetnog šišanja ovčjeg runa za što su se zainteresirale televizijske ekipe iz dalekog Japana, zatim iz Njemačke, iz više zemalja Skandinavije te iz nama susjedne Italije.

bunja-2

Brendiranje kornatske  ovčje janjetine, bunja, sira, suhozida…

Započelo je i osmišljavanje projekta brendiranja poznate kornatske janjetine, zatim proizvodnje ovčjeg sira, Robinzonskog turizma, suhozida… Kad je riječ o suhozidima njihova obnova je već započela. Na otoku Smokvici uspješno su rekonstruirane tri stare kamene bunje, a projekt uređenja ide dalje kao i projekt obnove suhozida, tog spomenika ljudskim rukama.

Kornatski suhozidi vrijedni 5 milijardi eura

Zasad se uređuju suhozidi koji su izloženiji pogledu nautičara, a kasnije će se krenuti i na druge strane otoka koja su nedostupnije pogledu posjetitelja. Ograde na Smokvici već su sanirane.  Inače, na Kornatima postoje 23 vrste gradnje suhozida koji su se gradili prvenstveno kako bi označili međe, tj. granice među posjedima, ali i da bi spirječili eroziju tla… Kada bi se danas krenulo od nule u gradnju suhozida na Kornatima, a navodi se da ih je tamo preko 330 kilometara, projekt  bi, izračunali su stručnjaci, koštao 5 milijardi eura.
Kornati, snimila: J. Klisović

Kornati, snimila: J. Klisović

Robinzonski turizam, poljske kućice, autentični suveniri…

Na ovim projektima ravnatelj Bobinac neće stati. Aktivirat će se svi kurnatari koji se bave ili se žele baviti tzv. Robinzonskim turizmom ali ne na dosadašnji način već osmišljenije, onako kako to diktira održivi razvoj. Robinzonski turizam kakav je danas po svemu se odvija stihijski, a to nije dobro za park. Treba ga definirati i kvalitetnije osmisliti, napominje ravnatelj Bobinac koji poziva  zainteresirane  pčelare koji su nekada imali jaku proizvodnju da se angažiraju, te druge kurnatare koji se bave različitim segmentima poljoprivredne proizvodnje, ali i obrtništva, ponajviše u dijelu proizvodnje autentičnih suvenira. Interakcija domicila i turista je dobrodošla i na njoj će se graditi nova kornatska turistička priča. Pozivaju se, dakle svi koji se žele baviti poljoprivredom, stočarstvom i  obrtništvom da se jave.

Strukturni fondovi blagonakloni prema zaštićenim područjima

Radi se i na projektu uređenja edukativnih staza i poljskih kućica koje bi bile u službi posjetitelja. Svi se nadaju pomoći strukturnih fondova koji blagonaklono gledaju na zaštićena područja i interakcije u njima.
Nautičari koji dolaze na ovo jedinstveno otočje, osim uživanja u ljepotama prirode, kornatskih otoka, uvala, plivanja u kristalno bistrom moru žele i interakciju sa domaćim čovjekom, ambijentalnost, originalnost, a upravo u tom  spoju vidi se šansa za novu razvojnu komponentu koja bi trebala rezultirati osmišljenijom ponudom u barem pola godine, a ne samo u ljetnim mjesecima.

Nema sumnje da je riječ o atraktivim sadržajima kakvi su u parku trebali postojati od kada je kornatsko područje proglašeno Nacionalnim parkom. Dosta se vremena izgubilo na lutanjima, nepoimanju što to uistinu jedno zaštićeno područje treba predstavljati u interakciji sa čovjekom koji tamo živi stalno ili povremeno. A na Kornatima je zadnjih goodina sve više stalnih stanovnika. Onih sa osobnim iskaznicama na kojima su adrese kornatskih uvala i otoka trenutačno je 28 s tendencijom stalnog povećavanja. Sa svakim stalnim stanovnikom-kurnatarom obnavlja se proizvodnja u svim njezinim tradicionalnim segmentima. To je upravo ono čemu se teži- spoju tradicije i običaja s jedne i turista željnih autentičnosti s druge strane. Nadogradnja u nautičkom turizmu zapravo je prijeka potreba, ono što će diktirati tempo održivog razvitka. Šteta što se do ovakvog razmišljanja nije došlo ranije, ali ni sada nije kasno.
Tags: , ,

VEZANE VIJESTI