Neovisni novinarski portal
25.10.2020.
GOSPODARSTVO / UKRATKO
Najnovije- BDP u drugom tromjesečju pao za visokih 0, 8 posto, makroekonomisti predviđali pad od 0, 6 %

Najnovije- BDP u drugom tromjesečju pao za visokih 0, 8 posto, makroekonomisti predviđali pad od 0, 6 %

Prva procjena hrvatskog bruto domaćeg proizvoda-BDP za drugo ovogodišnje tromjesečje, prema analizi Državnog zavoda za statistiku, govori o padu BDP-a o 0,8 posto u odnosu na prošlu godinu.

Prema rashodovnoj strani, najveći doprinos ostvarenju BDP-a ostvaren je većim izvozom roba, a najveći doprinos smanjenju dao je pad investicija u fiskalni kapital.

snimila : J. K.
Prema prizvodnoj metodi, najveći doprinos rastu ostvaren je u djelatnosti metaloprerađivačke industrije, a najveći doprinos smanjenju dala je građevinska djelatnost.

Kakav su razvoj situacije prognozirala osmorica uglednih makroekonomista koje je u svoj anketi uključila HINA?
Podsjećamo, procjene osmorice uglednih makorekonomista u anketi HINA-e govorile su o prosječnom padu za oko 0, 6 posto na godišnjoj razini. Inače, sva osmorica su se izjasnila kako očekuju pad od najmanje 0, 2 do najviše 1 posto, odnosno prosječni pad od spomenutih 0, 6 posto. Ako se zna da je u prvom tromjesečju pad iznosio 0, 4 posto onda je najnoviji razvoj događaja upozoravajući za nacionalno gospodarstvo koje i dalje opasno klizi odavno utabanim putem nizbrdice, samo ovaj put u jačoj brzini od očekivane. Gospodarski pad u drugom tromjesečju prognozirala nam je i Europska komisija i Međunarodni monetarni fond koji je blagi oporavak najavio za iduću godinu, ukoliko do tada, naravno ne promijeni svoje prognoze. Ove su institucije, inače prognozirale pad od 0, 6 posto koliko i spomenuti hrvatski makroekonomisti.
Što je tomu razlog?
Javna je stvar da se priča oko velikih i pompozno najavljivanih investicija pretvorila u „prazni balon“ kojeg više nitko i ne spominje, pa ni sama Vlada, ali je investicijsko nečinjenje opasno odredilo strmoglavljujuću gospodarsku politiku koja pad bilježi sve od 2009.g. Investicijska aktivnost u prvom polugodištu gotovo je nezamjetna. Nepoduzimanje odlučnih-reformskih koraka „debelo“ nam se osvetilo i sada je samo pitanje na kojoj će se razini strmoglavi pad zaustaviti. Statistički podaci o osobnoj potrošnji još su jedan od elemenata koji je zaslužan za pad BDP-a, a prognoze govore da će osobna potrošnja i dalje padati, turističkoj sezoni unatoč. Treba vidjeti hoće li najnovija mjera porezne politike koju je nedavno najavio ministar financija Boris Lalovac o poreznom rasterećenju, tj. povećanju neoporezive osnovice na dohodak koje bi trebalo donijeti nešto veće iznose mjesečnih primanja, polučiti očekivane rezultate.

Po nekima baš i neće jer će oni koji imaju najniža primanja dobiti tridesetak kuna veći iznos plaće što je nedovoljno za iole ozbiljniju kupnju, dok će oni sa višim primanjima dobiti više, ali će njihova potrošnja, predviđaju neki analitičari, ostati na dosadašnjoj razini. Stručnjaci procjenjuju da će zbog ove mjere, ukoliko se ona potvrdi, lokalna zajednica ostati bez znatnih prihoda. Tako bi, primjerice Grad Šibenik, prema riječima pročelnice za financije Senke Ramljak oni mogli ostati bez najmanje 15 milijuna kuna. Šibenik neće,kao protumjeru, uvesti prirez, ali mnogi gradovi i općine hoće. Ministar Lalovac je, u međuvremenu, najavio ukidanje i smanjenje nekih od ukupno 367 dodataka na plaće čime bi se uštedjelo do milijardu kuna protiv čega su već ustali, liječnici, učitelji… Mini-reformama, očito se ne može polučiti pravi efekt.

snimila : J.K.
Građevinski sektor i u ovoj je godini zabilježio jaki pad od čak 8 posto. Pad je ostvaren u pet ovogodišnjih mjeseci i kao takav govori o nezavidnom položaju ovog sektora koji od proljeća pogled upire u poplavljeno područje Slavonije na kojem, međutim obnova stradalih kuća i drugih objekata zapravo još nije ni započela. Radi se tek na desetak javnih objeketa, uglavnom školskih zgrada kako bi djeca imala gdje nastaviti školovanje. Vjerovatno će se na jesen obnova obiteljskih kuća zahuktati što će barem donekle ublažiti građevinski „salto mortale“.

Podi-Sibenik-27
U prvom dijelu godine industrijska proizvodnja je ojačala, međutim u drugom dijelu je stagnirala, dok je u lipnju zabilježen pad od neočekivanih 1, 7 posto. Ono što veseli svakako je rast izvoza iako je riječ o malim ukupnim brojkama. Prema podacima DZS, u prvom polugodištu ostvaren je rast izvoza za 13, 3 posto, ali je istodobno porastao i uvoz za 3, 7 posto. Izvezli smo robe vrijedne 37, 4 milijarde kuna, a vrijednost uvoza iznosila je 63, 6 milijardin kuna što znači da gotovo dvostruko više uvozimo nego izvozimo. Posebno poražavajućim drži se činjenica o prevelikom uvozu hrane dok domaća proizvodnja stagnira ili propada.

U evidenciji Zavoda za zapošljavanje je 290 698 nezaposlenih osoba

Poseban problem na kojeg većina ekonomskih stručnjaka uporno upozorava svakako je tržište rada koje je i dalje opterećeno niskom stopom zaposlenosti. Broj zaposlenih se ne povećava, a broj nezaposlenih će nakon sezone početi ponovo rasti. Broj nezaposlenih danas iznosi 290 698. Stopa anketne nezaposlenosti u tri mjeseca ove godine iznosila je enormno visokih 18, 8 posto, dok je u Europskoj uniji daleko niža- 10,5 posto. Stopa registrirane nezaposlenosti je 17,8 posto.

Tags: , , ,

VEZANE VIJESTI