Neovisni novinarski portal
19.9.2019.
POLITIKA
Sastanak u Cavtatu (izvor Vlada RH)

Jadransko-jonsko vozikanje i bespuća tzv. monetizacije:
‘Nas ima samo 4,3 milijuna…’

Sastanak u Cavtatu (izvor Vlada RH)
Sastanak u Cavtatu (izvor Vlada RH)

Sastanak u Cavtatu (izvor Vlada RH)

Eto nam ponovno malo priče o Jadransko-jonskoj autocesti, prometnici predviđene dužine 1100 kilometara, a po kojoj bi se kroz sedam država vozilo od Trsta preko Rijeke, Splita, Dubrovnika, pa do Bara, Drača i Atene u Grčkoj. Kao što se na našoj lokalnoj razini za predizborne potrebe povremeno afirmira nikad ostvarena zamisao o tzv. brzoj cesti Šibenik-Drniš-Knin, a na nacionalnoj, recimo, Pelješki most, tako se na paneuropskoj razini prema potrebi iz ormara vadi popularni jadransko-jonski autoputeljak. 

Merkel im se obratila – videoporukom

Inače, tu se potencijalnu cestu počelo spominjati tko više zna otkada, a pod tim nazivom još prije dvadeset i nešto godina, početkom 1990. godina u Italiji, a od tada naovamo tu i tamo se u javnim glasilima ponovno pojavi kao velevažna tema od strateškog značaja.Tako i jučer, kada su se neki državnici s Balkana ponovno provozali virtualnom autoputem. Kako javljaju iz Vlade RH: ‘predsjednik hrvatske vlade Zoran Milanović izjavio je u Cavtatu da je jadransko-jonska autocesta interes nekolicine država i da je to važan projekt za Hrvatsku.’
– Projekt jadransko-jonske autoceste zajednički je interes svih četiriju država koji još uvijek nije ostvaren, a važan je i za Hrvatsku kao jedan kontinuitet pravca koji povezuje ovu regiju i za Crnu Goru i za Albaniju, i za BiH, ali i za Kosovo – ustvrdio je naš premijer nakon što se u Cavtatu sastao s predsjednicima vlada Bosne i Hercegovine, Albanije i Crne Gore: Vjekoslavom Bevandom, Edijem Ramom i Milom Đukanovićem.
Njih su se četvorica sastali uoči konferencije o jugoistočnoj Europi koju u Berlinu u četvrtak organizira njemačka kancelarka Angela Merkel, a koja im se tom prigodom obratila s ekrana – videoporukom, kako je to i za očekivati od ‘šefice’ njezinog kalibra.
Od Trsta do Atene bez zasustavljanja do 2050. (Izvor screenshot HTV)

Od Trsta do Atene bez zasustavljanja do 2050. (Izvor screenshot HTV)

‘Nas ima samo 4,3 milijuna’

Dakako i Milanović i ostala trojica su se apsolutno složila u ocijeni kako je ‘jadransko-jonska autocesta važan koridor za razvitak svih zemalja u susjedstvu’. Bevanda se nada kako će ‘jadransko-jonska autocesta pridonijeti razvitku infrastrukture BiH, njezinu gospodarstvu i međunarodnom povezivanju’, dok Rama smatra da je izgradnja autocesta ‘bolja budućnost za cijelu jugoistočnu Europu’.
Dakako, naš domaći premijer Milanović nije propustio reći štogod o tzv. monetizaciji hrvatskih autocesta, a što je drugo ime za prepuštanje naših strateški važnih prometnica u ruke inozemnih koncesionara. Dok dio Hrvatske smatra kako će Hrvatska zalutati u bespuća monetizacije te će dugotočno imati štetu, drugi smatraju kako je to iz više razloga nužan korak. Milanovićev argument je kako je monetizacija ‘posljedica toga da su autoceste pune tri ili četiri mjeseca godišnje, a ostatak godine su prazne.’
– Nas ima samo 4,3 milijuna, a ne 12 milijuna, odnosno nema nas dovoljno da bismo autoceste cijelu godinu eksploatirali – ustvrdio je Milanović.
Nije pak pritom objasnio zašto ta činjenica ne zabrinjava potencijalnog budućeg upravljača hrvatskim cestama.

Na kavu iz Gospića u Atenu

Zanimljivo, najveći dio predviđene jadransko-jonske prometnice prolazi upravo kroz Hrvatsku (oko 460 kilometara), a da stvar bude još zanimljivijia; Hrvatska je izgradila već oko 90 posto te predviđene trase. Neki planovi govore kako bi gradnja preostalog dijela planirane ceste koštala oko 8 milijardi dolara, te kako bi pripremu, gradnju i buduće upravljanje trebalo povjeriti jednoj tvrtki. Možda i to ima veze s našom ‘monetizacijom’.
Inače, predviđeno je kako bi ta cesta mogla biti posve izgrađena do 2030. godine, no ipak je ‘realnije očekivati kako je taj rok 2050. godina’, kako su zaključili neki oprezniji stručnjaci.
U svakom slučaju, onaj tko dočeka njezino otvaranje, recimo, u Gospiću, moći će sjesti u automobil i otići u Atenu na kavu ili grčku salatu ‘bez zaustavljanja.
Ili pak napuniti prtljažnik pa na atensku tržnicu odvesti i prodavati svoj lički krumpir.
Trasa zamišljenog 'auto-puteljka (izvor: Wikipedia)

Trasa zamišljenog ‘auto-puteljka (izvor: Wikipedia)

 

 

Tags: , , , , , , , ,

VEZANE VIJESTI