Neovisni novinarski portal
22.10.2020.
EKOLOGIJA / OKOLIŠ - NEMA OKOLIŠANJA!
Nije li simpatičan (izvor Wikimedia Commons)

Istine i zablude o noćnim letačima:
Dajmo više za šišmiše, a ne – Tko šiša šišmiša

Nije li simpatičan (izvor Wikimedia Commons)
Nije li simpatičan (izvor Wikimedia Commons)

Nije li simpatičan (izvor Wikimedia Commons)

Veliki kratkonosi voćni šišmiš iz Šri Lanke – Cynopterus sphinx

– Šišmiši nisu vampiri, uopće nisu slijepi, oni nisu krvopije već dok mi spavamo jedu komarce koji jesu krvopije, nimalo ih ne zanima zaplitanje u duge kose, tisućljećima spašavaju ljudsku poljoprivredu od štetnih nametnika, mogu živjeti i do 41 godinu, čine četvrtinu svih sisavaca na zemlji, sisavci nisu zato jer sišu krv, Hrvatska je najbogatija europska zemlja, po šišmišima… – to je tek dijelić vrlo zanimljivih i slabije poznatih činjenica o živopisnim noćnim letačima.

 Šišmišu ni Batman ne pomaže

Kako bi se ta povijesna i biološka nepravda prema šišmišima ispravila, a štetne predsrasude o zlim krvopijama elimirale, svjetski zaštitnici prirode su se prije nekoliko godina ujedinili i proglasili konac kolovoza Međunarodnom noći šišmiša. Time su htjeli osvijetliti mračne zablude o šišmišima kao negativcima, u čemu nije puno pomogla ni planetarno poznata stripovska i filmska saga o Šiščovjeku, Čovjeku-šišmišu, odnosno Batmanu.
Noć šišmiša newsletterI u Hrvatskoj se slijepo držimo obilježavanja Noći šišmiša, pa se iz godine u godinu održavaju zanimljive obrazovno-zabavne priredbe o šišmišima. Tako je i jučer i danas, pa primjerice u Nacionalnom parku Krka spremaju događanja nazvana Dajmo više za šišmiše.
– Večeras se obilježava Noć šišmiša u 19:30 na Trgu kneza Domagoja u Skradinu, već četvrtu godinu zaredom. U 19:30 se tamo održavaju dječje likovne radionice i interaktivne igre, šišmišolimpijada, špilja dugonogog šišmiša, tetoviranje šišmiša airbrush tehnikom, potraga za šišmišima bat-detektorom i postavljanje prve kućice za šišmiše. U 21 sat na Trgu Male Gospe u Skradinu se prikazuje predstava Mala gusjenica u izvedbi kazališta „Tvornica lutaka“ iz Zagreba. Šišmiši su iznimno važan dio svjetskih ekosustava i pokazatelj zdravog okoliša. Važnost šišmiša u prirodi očituje se u biološkoj kontroli brojnosti kukaca, oprašivanju te širenju sjemenki biljaka. Glavni razlozi ugroženosti šišmiša su gubitak staništa, upotreba pesticida, smanjivanje količine kukaca, uznemiravanje, isušivanje i onečišćenje voda i sl. U Hrvatskoj živi 35 svojti šišmiša. U Nacionalnom parku „Krka“ evidentirano ih je 17, što je oko 48,6% ukupnog broja šišmiša zabilježenih u Hrvatskoj. U špilji Miljacka II u NP „Krka“ zabilježena je jedna od najvećih kolonija dugonogih šišmiša u Europi koja broji oko 7 000 jedinki – veli Tonči Restović iz NP Krka.

Najbogatiji smo u EU – po šišmišima

Tako smo na neki način privilegirani time što u našoj okolici živi većina šišmiša koja živi na europskom kontinentu: od ukupno 45 EU-vrsta čak – 35 svojti. Po tome se može zaključiti kako smo najbogatija zemlja u Europi, kada je riječ o populaciji letećih noćnih sisavaca. Sinoć je pak u ZOO vrtu Zagreb održana manifestacija zgodna imena „Nije lako živjeti naopako“.
Uspavana družina visi (izvor Wikimedia Commons)

Uspavana družina visi (izvor Wikimedia Commons)

– Kroz taj program su posjetitelji doznali kako su jedini leteći sisavci od strašnih protagonista mitova i legendi postali jedna od najugroženijih skupina životinja. Na svijetu živi čak 1150 vrsta šišmiša, a trenutačno ih je zbog uništavanja njihovih staništa ugroženo gotovo 180. U Hrvatskoj živi 35 vrsta i sve su zakonom zaštićene. Noć šišmiša svake se godine organizira u više od 30 zemalja Europe i svijeta koje su potpisale Sporazum o zaštiti populacija šišmiša (UNEP/EUROBATS) – kažu stručnjaci u ZOO-u.
Vratimo se dakle nakratko opet na rušenje mitova o šišmišima, među brojnim vrstama zabilježene su tek tri u Srednjoj i Južnoj Americi koje nazivaju vampirskim šišmišima, i to stoga što se znaju hraniti krvlju stoke i ptice, i to ne sisanjem. No jedna trula jabuka kvari cijelu gajbu jabuka, kako se veli, pa je tako i superstravična priča o noćnim krvožednicima zahvaljujući nezgodnim prehrambenim navikama latinoameričkih šišmiša natkrilila tamnim krilima cijelu planetu i bacila ljagu na sve ostale netopire.

Radar u nosu – serijska oprema

Inače riječ netopir, drugo ime za šišmiša, dolazi iz grčkog jezika i navodno tvori pojam ‘krilate ruke’, a netopirska družina najradije jede kukce (ovi naši), a oni koji lete u tropima vole pojesti i voće. Nadalje, šišmiši nemaju nikakvog zdravorazumskog razloga da se zapliću u nečiju kosu, a i da hoće u tome ih spriječava i jedan od najsofisticiranijih uređaja za navigaciju i snalaženje u prostoru, svojevrsni radari koje kao ‘serijsku opremu’ imaju ugrađene u nosu, te nevjerovatnu vještinu letenja i kretanja kroz prostor, te spretno izbjegavanje prepreka u letu.
šišmišs
To su ujedno i jedini leteći sisavci na planetu, kažu biolozi, kojima ne uočavaju razlog zbog kojega je nekome palo na pamet da je šišmiš slijep, zbog čega ih neki pogrešno zovu slijepim miševima. Šišmiši ne samo da nisu slijepi, nego i odlično vide, osim možda u dubokoj starosti koju mogu doživjeti (čak 41 godinu), radi koje spadaju u najdulje živuće sisavce, proporcionalno njihovoj veličini.
Ipak, ljudsko nekontrolirano uništavanje prirode, betoniranje i upotreba raznih otrova (radi proizvodnje hrane), te proizvodnja opasnog smeća najveći su neprijatelji šišmišima, pa su zbog toga postali i ugroženi, te zakonom zaštićeni (zabranjeno je i kažnjivo njihovo ubijanje i uznemiravanje!).

Šišmišica donosi samo jednog šišmišića godišnje

– Šišmiši su iznimno važan dio svjetskih ekosustava – bitna su karika u prirodnom obnavljanju tropskih šuma, oprašivanju čitavog niza biljaka koje cvatu noću, kontroliraju brojnost noću aktivnih kukaca, te tako predstavljaju indikator zdravlja okoliša. Jedna su od najviše proganjanih i najmanje proučenih skupina životinja. U umjerenom pojasu, pa tako i u Hrvatskoj šišmiši se hrane isključivo kukcima i paucima. Nastanjuju sve naše ekosustave, a što je veći broj vrsta prisutan na nekom području veći je i njegov „indeks zdravlja”. Neke vrste obitavaju u spiljama, neke u šumama, neke u nadzemnim objektima poput kuća, zgrada, crkava i dvoraca, a neke ovisno o godišnjem ciklusu koriste čitav niz različitih skloništa. Hrane se u šumama, iznad livada, travnjaka i pašnjaka, iznad vode, oko svjetiljki, što ovisi o sklonosti pojedine vrste. Šišmiše ugrožavaju gubitak skloništa i gubitak lovnog staništa. Iznimno dugo žive, imaju samo jedno mlado godišnje, a postotak smrtnosti novorođenih iznosi i više od 50%, pa se stoga populacije pojedinih vrsta vrlo teško oporavljaju – kažu u Državnom zavodu za zaštitu prirode.
Dva mlada Šiš-čovjeka - s radionice o šišmišima na FRK-u

Dva mlada Šiš-čovjeka – s radionice o šišmišima na FRK-u

Ljudi od šišmiša imaju nebrojene koristi što se malo zna: osim što jedu dosadne komarce, ekološki su i gospodarski besprijekorni pomagači ljudskom rodu, jer time osiguravaju biološku kontrolu štetnika i smanjuju potrebu za korištenjem insekticida, dok tropske vrste šišmiša jedu plodove voća i pomažu rasprostranjivanju sjemenki i oprašivanju biljaka.
Stoga Dajmo više za šišmiše je ispravan slogan, a ne, recimo: Tko šiša šišmiša.
aem_baner

 

 

Tags: , , , ,

VEZANE VIJESTI