Neovisni novinarski portal
17.9.2019.
GOSPODARSTVO
Dobra zarada- kilogram suhih smokava otkupljuje se po 17 kuna. Ajmo svi u branje!

Dobra zarada- kilogram suhih smokava otkupljuje se po 17 kuna. Ajmo svi u branje!

Smokva-nekad hraniteljica, danas gotovo zaboravljeni slatki plod kojeg rijetki beru sa stabala, još rjeđi konzumiraju. Većina ploda osuši se na granama koji kao takav postaje slasni zalogaj gladnim pticama. Rijetki su oni koji se odlučuju na branje, sušenje ili pak za preradu. Tek zadnjih godina stvari su se konačno zakotrljale s mjesta zahvaljujući pojedincima koji su u smokvi prepoznali vrijednost i od nje stvorili uspješni brend koji se prodaje diljem svijeta.

snimila: J. K.
Jedna od tvrtki koja je na polju prerade otišla najdalje svakako je Hermes International d.o.o. koja je stvorila brend Dida Boža. Njihovi džemovi od smokava prepoznati su u SAD-u, ali i u Kanadi, Europi, Africi i Aziji. Ekološki proizvod, očito uvijek pronađe kupca, posebice ukoliko se iskaže kvalitetom i inovativnošću.

„Dida Boža“ kreće u otkup 20 000 tona suhih smokava po cijeni od 17 kuna za kilogram

Mladen Ivanuš iz tvrtke Euro-partner d.o.o. ovih je dana po mjestima šibenske okolice polijepio plakate sa kojih poziva sve zainteresirane na otkup sušenih smokava. Za ovu godinu, a za potrebe tvrtke Hermes International, planira se otkup oko 20 000 tona suhih smokava za što postoje prerađivački kapaciteti i sredstva potrebna za otkup te količine. Za jedan kilogram osušenih, higijenski ispravnih smokava plaća se 17 kuna što će za mnoge biti poticaj da krenu najprije u berbu, a potom i u postupak sušenja koji se i dalje uglavnom odvija na starinjski način. Svježa smokva posloži se na dasku i ostavi na suncu koje odradi postupak sušenja. Otkupljivači navode kako se smokva ne smije sumporati što je ranije bio običaj kako bi dobila na trajnosti. Nema sumnje da će otkup ponukati mnoge da zasuku rukave kao što se to ranijih godina dogodilo sa maslinom koju prije toga nije imao tko brati, a danas se svi bave maslinarstvom. Smokva je nakon revitalizacije vinograda i maslinika kao treća zapostavljena kultura konačno došla na red. Samo da se ne dogode krađe tuđih smokava koje su vlasnici iz raznih razloga zapustili i zaboravili. Smokvu godinama nije imao tko brati, a ove će se godine stvari stupkom promijeniti zahvaljujući najavljenom otkupu. Nakon berača smilja koji su ovoga ljeta zavladali prostorom Dalmacije i šire, sada su na redu berači smokava koji će u tome vidjeti šansu za zaradu.
Ivanuš za portal Tris kaže kako se ovim poslom bavi 3-4 godine, a prve informacije koje je ovih dana dobio sa šibenskog područja ulijevaju mu nadu da će odaziv biti dobar. Ponuđeni otkup naišao je na veliki odjek na području Grebaštice gdje je smokva, kažu, najkvalitetnija i najukusnija, a trenutačno se obrađuje Dubrava, Danilo, Perković i druga mjesta u zaleđu.

snimila: J.K.
Pirovac zainteresiran za podizanje nasada smokava

-Idemo i u Pirovac. Tamošnji je načelnik ideju o otkupu prihvatio objeručke te poručio kako će na sadnji, branju i sušenju zaposliti veći broj ljudi. Sa sigurnim otkupom oživjet će i Poljoprivredna zadruga u Tribunju, najavljuje Ivanuš.
Smokva je zahvalna kultura koja ne traži veliku pažnju kao, primjerice vinograd ili pak maslinik. Stabala smokava je puno ali se sa tek manjeg dijela bere plod. Takvu sliku želimo promijeniti iako smo svjesni da se neće ići krupnim koracima. Ovo je ozbiljan posao i važno je opravdati povjerenje ljudi koji moraju biti sigurni da će im netko garantirati siguran otkup. Tek tada će se krenuti u ozbiljniji posao kakav smokva zaslužuje.
Kontaktirali smo mladog pirovačkog načelnika Ivana Gulama koji nam je potvrdio sastanak s Ivanušem. Zainteresirani smo za oživljavanje smokvarstva na našem području, ponajprije za sadnju novih stabala smokava za što se može dobiti financijska potpora. Ukoliko sa tvrtkom koja nam nudi otkup pronađeno zajednički jezik, tj. ukoliko nam garantiraju sigurni višegodišnji otkup, vjerujem da će se u posao krenuti mnogi. Postojeća brojnost stabala nije obećavajuća, ali zato ima mjesta za sadnju novih nasada, reći će Gulam.

snimila : J.K.

Mirko Gugić: Smokva ima budućnost

mirko gugićDobar poznavatelj smokava, prof.dr. sc. Mirko Gugić, dekan kninskog Veleučilišta „Marko Marulić“ za portal Tris ocjenjuje kako smokva ima perspektivnu budućnost, a u plantaže se isplati ulagati. Sjeća se velikog zaljubljenika Ive Brale koji je među prvima podigao dva nasada smokava kod Posedarja utirući tako put njezinoj revitalizaciji. Hvali napore tvrtke Hermes International i njezina vlasnika Nebojše Čupina koji uglavnom živi u Americi, a kod Varaždina ima respektabilni pogon za preradu voća. Hvali napore ove tvrtke i na otkupu planiranih 20 tona što će biti značajan iskorak u preradi.

 

 

Nasad smokava u Kakmi podigao Slobodan Uzelac, bivši pomoćnik ministra kulture

Dalmacija je obećana zemlja za ovu smokvu koja se dosad nalazila uglavnom na rubovima vinograda, a sada sve više i u plantažnom uzgoju. Bivši pomoćnik ministra kulture Slobodan Uzelac podigao je oveći nasad u Kakmi, a veći nasadi dobro napreduju na području Posedarja, na otoku Visu, u Marini kod Trogira i Kistanjama. U Marini se u kontinuitetu otkupljuje 500 do 600 tona smokve. Tamošnje žene je presaju, pakiraju u obliku kvadrata i oblažu celofanom. Najbolja je sa područja Grbaštice kod Šibenika, ocjenjuje naš sugovornik koji žali što je neslavno završio projekt rasadnika u Kaštelama iz kojeg je prije svega nekoliko desetljeća sadnice nabavio Turčin iz okolice Izmira koji je danas najveći uzgajivač i prerađivač smokve na svijetu. Kuriozitet je da danas uvozimo njegove proizvode, a jučer smo mu prodali naše sadnice. Hrvatska, na žalost, nema kulturu prerade jer je riječ o sezonskom poslu pa je malo komu veća investicija isplativa. Zbog sezonskog karaktera propalo je nekoliko projekata sušnica.

Česi su prvi u Hrvatsku donijeli prerađevine od smokava ubranih na našoj obali

Zanimljiva je štorija o počecima prerade smokve koju nam je ispričao Gugić. Najveći ljubitelji ovog voća koje je na Mediteran, inače došlo iz Perzije su Česi koji su na smokvu naletjeli za vrijeme godišnjeg odmora kojeg su provodili na našoj obali. Česi su tako ljeti brali naše smokve i odnosili ih kući da bi se dogodine vratili sa slasnim proizvodima od smokava-marmeladama i džemovima. Eto, takvi su bili počeci prerade.
Smokva je podatna kultura, sigurna je i zato se isplati u nju ulagati.
Samo na području Šibenika prije dvadesetak godina bilo je oko 220 000 stabala smokava. Po brojnosti stabala, kaže Davorin Pamić stručnjak za poljoprivredu, slijedilo je područje oko Dubrovnika i Neretve gdje se najduže zadržala tradicija uzgoja smokve.
Pedesetih godina prošlog stoljeća u Hrvatskoj je bilo oko 1,7 milijuna stabala. Koliko ih je točno danas teško je reći. Računa se da se radi o 700 tisuća stabala sa kojih se ubere tek oko 5 tisuća tona ploda. I Gugić se slaže sa navedenom brojnošću stabala iako točne brojke o tome ne postoje.
Stanovnici otoka zadnjih se godina sve više okreću smokvi. Na Murteru se već nekoliko godina održava Festival smokve, a što se sve može pripremiti od nje demonstriraju vrijedne murterinke koje gostima nude razne pite, rolade, torte, kuglofe, koktele, vočni sok…

smokva, snimila. J.K.

Festivali u čast-smokve

I u susjednom Zadru poznata je manifestacija Festival smokava koju organizira „Šinjorina smokva“ koja uspješno promovira ovaj slasni plod.
Hrvatskoj će, nema sumnje, trebati dosta vremena da uhvati ritam sa najvećim proizvođačima smokava- Turskom, Grčkom, Italijom, Alžirom, Marokom, Španjolskom…Zapuštenost duga više desetljeća učinilaje svoje, a nepravda se ispravlja tek unazad nekoliko godina. Smokva se uglavnom suši za vlastite potrebe, a tek su rijetki otišli korak dalje i u preradi vidjeli šansu za zaradu. Aktualni prerađivački kapaciteti su nedostatni, a na starinjski način ne može se preraditi veća količina. Tako, umjesto domaćeg ploda konzumiramo onaj uvozni bilo da je riječ o običnoj suhoj smokvi ili proizvodima na njezinoj bazi kao što su to razni džemovi, marmelade, sokovi, slatko, žele…

Zdravstvena i nutritivna vrijednost smokve

Nekad se smokva pod obvezno nosila u džepovima kada se prije svanuća odlazilo na polja, a smokva slasna i hranjiva kakva jeste, punila im je želudac do povratka kući i dvala potrebnu energiju. Znali su naši stari prepoznati njezinu zdravstvenu i nutritivnu vrijednost iako im vjerovatno nije bilo poznato da smokva sadrži vitamin C, B kompleks, E i K vitamin, minerale- kalij,kalcij, magnezij, fosfor, mangan, željezo, bakar, cink…Smokva sadrži i dosta vlakana.

Ljekovita svojstva smokve koju je obožavala i slavna Kleopatra

Poznato je da smokva štiti krvožilni sustav, odlična je za regulaciju probave, snižava holesterol u krvi, kontrolira šećer, a navodi se da je dobra u prevenciji i lječenju raznih malignih oboljenja. Jestivi su i ljekoviti i njezini listovi.Stručnjaci navode kako listovi  snižavaju trigliceride u krvi, pomažu kod inhibicije rasta tumorskih stanica…Stručnjaci navode kako je najbolje voće za održavanje lijepog izgleda. Ne čudi stoga što ju je voljela i Kleopatra. A koliko je smokva stara svjedoči i njezino spominjanje u Bibliji, u Rajskom vrtu…
Tags: , , , ,

VEZANE VIJESTI