Neovisni novinarski portal
24.10.2020.
GOSPODARSTVO
Zbog suše stradalo 75 % glavnih pčelinjih paša. Hoće li biti dovoljno domaćeg meda na policama?

Zbog suše stradalo 75 % glavnih pčelinjih paša. Hoće li biti dovoljno domaćeg meda na policama?

U 28 zemalja Europske unije ima 16 milijuna košnica i 630 tisuća pčelara koji godišnje proizvedu 230 tisuća tona meda. Gotovo isto toliko, preciznije 210 tisuća tona meda se uvozi. U ovoj posljednjoj brojci krije se šansa za hrvatske pčelare koji svoj proizvod, osim na domaćem tržištu, tako imaju gdje plasirati. Istina, količinom nisu konkurentni ali kvalitetom svakako jesu i ovu šansu koja im se nudi kao na tanjuru, trebaju iskoristiti. Ali, uvijek se na kraju pojavi ono čuveno-ali, koje u konkretnom slučaju domaćih pčelara znači da je ova godina, a slično je bilo i u dvije prethodne, za pčelare bila iznimno sušna godina koja kakva se ne pamti tamo od pedesetih godina prošlog stoljeća.

Tomislav Gerić, tajnik Hrvatskog pčelarskog saveza za portal Tris procjenjuje kako je u dosadašnjem dijelu godine šteta od velike suše pričinjena na čak 75 posto glavnih pčelinjih paša. Sreća je što sezona traje do kraja rujna do kada će se otvoriti neke nove paše, ponajprije one na području Like, ali i neke druge manje koje bi  štetu mogle donekle ublažiti.

Zbog velike štete koju zbrajaju zbog suše pčelari su zatražili proglašenje elementarne nepogode za pčelarstvo uopće kao i za područje poplavljene Slavonije. Odgovor se još čeka, a ako je suditi po dosadašnjoj praksi, ne treba se nadati prevelikoj državnoj pomoći. Pčelarima ostaje da se snalaze kako znaju i umiju, odnosno da štete saniraju iz vlastitih rezervi ukoliko ih uopće imaju s obzirom da se godinama radi  u teškim uvjetima. Unatoč vrlo, vrlo lošoj pčelarskoj godini mogu reći kako će ipak biti dovoljno domaćeg meda za hrvatsko tržište, a kolike će se količine moći izvesti, teško je reći. Ponavljam, sezona još nije gotova pa sačekajmo njezin kraj, kazuje tajnik Gerić.

Prava je šteta što šansu koja se nudi na velikom tržištu Europske unije koja broji preko 500 milijuna stanovnika domaći pčelari ove godine neće moći iskoristiti.

 Što je to što je desetkovalo proizvodnju meda? Pčelari navode više razloga među kojima dominiraju iznimno nepovoljne metorološke prilike koje su bile u znaku promjenjivih, gotovo ekstremnih temperaturnih oscilacija, te isto tako ekstremne prisutnosti spora noseme cerane u košnicama. Zbog ove spore koja je opustošila košnice, pčele imaju problema s probavnim traktom, preciznije ova bolest uzrokuje neutaženu glad pa pčele jedu više nego prije. Na pojavu ove spore pčelare je upozorila dr. sc. Ivana Tlak Gajger s Veterinarskog fakulteta u Zagrebu. Dalje, kao jedan od razloga navodi se ovogodišnje slabo lučenje nektara iz proljetnica i voćki, neučinkovitost sredstava upotrijebljenih protiv bolesti pčela (prošao rok trajanja), te cijeli niz drugih razloga zbog kojih će na tržište znatno manje količine meda i mednih pripravaka.

Dosad je oko 11 tisuća pčelara u zemlji koji raspolažu sa oko 660 tisuća košnica, godišnje proizvodilo od 6 do 8 tisuća tona meda koji je kod pčelara i na tržištu postizao dobru cijenu s kojom su svi bili zadovoljni. Pčelari su sve zadovoljniji i sa potražnjom njihovih proizvoda, a procjene govore da se danas po glavi stanovnika konzumira 1,5 kg meda godišnje dok je još do jučer ta količina iznosila svega pola kilograma. Domaće je stanovništvo prepoznalo kvalitetu meda i pripravaka od meda, te njegova blagotvorna svojstva.

snimila: J.Klisović

U Hrvatsku se, na žalost, uvoze velike količine meda sporne kvalitete ali pristupačnije cijene kojoj mnogi kupci ne odolijevaju.

Zapravo je uopće upitno koliko se tu radi o medu, a koliko o nekim drugim proizvodima koji su tako obrađeni da u njima samo dobro potkovani  stručnjaci mogu prepoznati da li se radi o medu ili, primjerice o šećerom ili kukuruznom sirupu koji je prvenstveno namjenjen ugostiteljskom sektoru.

Pčelari već godinama upozoravaju na nedostatne kontrole meda kako onog domaćeg tako i uvoznog. Činjenica je da Hrvatska danas ne raspolaže sa kvalitetno opremljenim laboratorijem koji bi bio u stanju detektirati krivotvorine meda koji se nalazi na trgovačkim policama. Kod nas se uvriježila kontrola na osnovne parametre koji nisu dovoljni za prepoznavanje krivotvorina pa zato mnogi danas, misleći da konzumiraju med, zapravo uzimaju nekakav fruktozni sirup koji za osnovu ima-kukuruz. Obrada je, međutim takva da ni iskusni pčelari ne mogu prepoznati o čemu se radi. Postoji opravdani strah da se radi o GMO kukuruzu. Takav med, tj. sirup najčešće koristimo u kafićima kada ga dobijemo uz čaj.

 

Problematiku kontrole meda naš sugovornik nije želio komentirati. Sadržaj na etiketama mora odgovarati sastavu, a Hrvatska ima inspekcije koje su nadležne za kontrole i ja vjerujem da one kvalitetno obavljaju svoj posao, na kraju će Gerić.


VEZANE VIJESTI