Neovisni novinarski portal
18.9.2019.
GOSPODARSTVO
Unatoč krizi, u Hrvatskoj sve veći broj ribara, plovila i ulovljene ribe

Unatoč krizi, u Hrvatskoj sve veći broj ribara, plovila i ulovljene ribe

„Ribar plete mrižu svoju koja njemu triba“-poznati su stihovi pjesme koja veliča život na moru,  govori o težini ribarskog života, neprospavanim noćima, ali i ljepotama koje su vezane uz život na moru i od mora. Iako se zadnjih godina čini kao da ribarstvo sektor koji polako nestaje „ulovljen“ u mreži svakojakih problema, počevši od skupog dizela, preko niske otkupne cijene ribe, do osiromašenja ribljeg fonda, sve “tanje” zarade i drugih nedaća koje su se okomile na ovaj nekoć vrlo propulzivni sektor, najnovije brojke Državnog zavoda za statistiku opovrgavaju takvo poimanje ribarstva. Prema evidenciji o izdanim povlasticama za ribare koji obavljaju gospodarski ribolov, u prošloj je godini u Hrvatskoj došlo do povećanja broja ribara i to za 6 posto. Istovremeno je povećan i broj plovila za 2 posto. Aktualne brojke, očito su u nesrazmjeru s našim doživljajem stanja u ribarstvu koje je, nesporno opterećeno brojnim problemima.

snimila: J.K.

Dok je broj ribara i plovila u plusu, broj povlačnih mreža-koća, jednostrukih i trostrukih  mreža stajačica ostao je na lanjskoj razini, a broj okružujućih mreža i mreža potegača smanjen je za 2 posto. U svakom slučaju, ukupne brojke govore da ljudi okrenuti moru i ribarstvu ostaju vjerni ovoj djelatnosti, a dolaze i novi što predstavlja pozitivni iskorak ili je stvar u nečemu drugom.

Statistika kazuje kako je danas u Hrvatskoj ukupno 3595 registriranih ribara, dok ih je u 2012.g. bilo 3322. Ribara je, dakle u 2013.g. više za 273 u odnosu na prethodnu godinu.

Ribari raspolažu sa ukupno 4329 plovila od čega na brodove otpada 413, dok ostatak od 3916 čine brodice. U 2012.g. ribari su raspolagali sa ukupno 4259 plovila. Usporedbe radi, susjedna Italija broji preko 17 tisuća koćarica, a svima je dobro poznato da su njihovi ribarski brodovi veliki, snažni i, u njavećem broju, prelaze dužinu od 25 metara. U Hrvatskoj prevladavaju brodice. Osim toga, velika je razlika i u opremljenosti ribarskih brodova, a tu je svaka usporedba suvišna. U korist susjeda, dakako koji godinama svojim koćaricama preoravaju morsko dno Jadrana, s njegove obje strane.

snimila. J.Klisović

Ribari raspolažu sa ukupno 1125 različitih vrsta mreža-plivarica, potegača, jednostrukih i trostrukih stajačica. U 2012. g. mreža je bilo nešto manje-1130.

Ponudu Eurospke Komisije koja se odlučila i hrvatskim ribarima ponuditi izdašne svote za odustajanje od daljnjeg bavljenja ribolovnom gospodarskom djelatnosti i uništavanju brodova, ozbiljno razmatraju brojni domaći ribari. Za primaljiva sredstva EK natjecat će se ponajprije oni koji su u poznijim godinama života i oni koji raspolažu sa starijim brodoma. U ribarskom sektoru ostat će oni koji u njoj vide mogućnost za daljnje stjecanje egzistencije, a takva je ipak većina.

Iz posla koji se u njegovoj obitelji prenosi „s koljena na koljeno“ neće izići  ribar Simeon Petrović iz Jezera. Sa svoja dva broda, kaže za Tris, i dalje će zarađivati kruh. Pita se i što bi drugo uopće mogao  raditi kad od malih nogu radi ono čemu ga je naučio otac, a on svoje znanje prenosi na svoje potomke.

Drži da će se mnogi kojima je to u interesu odreći ribarske djelatnosti i javiti se na natječaj za sredstva EK. Vjeruje kako će otići oni koji se više ne mogu hvatati u koštac sa svakodnevnim problemima, neizvjesnošću i sve mizernijom zaradom, te oni koji ne raspolažu sa većim i dobro opremljenim brodovima.

Neki njegovi kolege šansu vide u preorijentaciji na bavljenju turizmom, tj, ribarskim brodovima prevozit će turiste što neki već i čine i ne ide im loše. Pitanje je samo koliko domaće turističko-nautičko tržište može podnijeti novi nalet koncesionara. Izletničkom turizmu na moru zadnjih godina, također ne cvjetaju ruže.

Hrvatski ribari, kako oni na moru tako i oni koji se bave uzgojem, žale se i na sve mizerniji ulov, a uzgajivači na niske kvote. Je li to baš tako? Analize Državnog zavoda za statistiku pokazuju kako to baš i ne vrijedi za prošlu godinu kada je ulovljeno i uzgojeno 18 posto više ribe nego prethodne godine. Preciznije, u 2013.g. ulovljeno je i uzgojeno 85 713 tona razne ribe. Od toga na ulov otpada preko 75 tisuća tona, a na uzgoj 10 tisuća tona. U 2012.g. ta je brojka iznosila nešto preko 72 tisuće tona.

snimila. J.K.

Glasni su i ribari koji su se opredjelili za ulov plave ribe, međutim brojke pokazuju da je u 2013.g. ulovljeno 2 posto više takve ribe koja je, uzgred vrlo tražena na ribarnicama zbog kvalitete ali i zbog niske cijene koja je prihvatljiva velikom broju kupaca. Lani je ulovljeno 71 008 tona plave ribe. Ribari su ulovili 68 392 tone, a uzgajivači 2516 tona. Ostale ribe ulovljeno je za 13 posto više, ljuskavaca za 4 posto, dok je uzgoj i ulov kamenica, ostalih mekušaca i školjkaša smanjen za visokih 15 posto.

Kad je riječ o kamenicama, u 2012.g. izvađeno je 4500 tona, a lanjske godine 3838 tona. Na ulov otpada 1838 tona, a na uzgoj 2000 tona.

Na tržištu je, iz godine u godinu, sve više tune, a tako će, vjeruje se, biti i ubuduće s obzirom da se povlače ozbiljni potezi za povećanjem kvota. U 2012.g. ulovljeno je 2280 tona tuna, a  prošle godine 3005 tisuća tona od čega na ulov otpada mizernih 389 tona, a na uzgoj 2616 tona.


VEZANE VIJESTI