Neovisni novinarski portal
16.11.2019.
KULTURA / OKOLIŠ - NEMA OKOLIŠANJA! / POLITIKA
U Češkoj neradno u čast Jana Husa – čovjeka kojega su spalili jer je želio skromniju crkvu

U Češkoj neradno u čast Jana Husa – čovjeka kojega su spalili jer je želio skromniju crkvu

jan hus1

Danas je u Češkoj nacionalni praznik, Dan Jana Husa (Den upálení mistra Jana Husa), češkog svećenika, teologa, propovjednika, tvorca gramatike i književnog češkog jezika, reformatora i stradalnika koji je živio u 14. i 15. stoljeću. Zašto baš 6. srpnja? Na današnji dan prije 599 godina u Konstanzu spaljen je nakon osude ondašnjih crkvenih vlasti radi žestokih kritika crkve i zalaganja za njene korijenite promjene, a koje su uključivale i skromniji život svećenstva. Godinu dana kasnije spaljen je i njegov u povijesti manje poznati, premda jednako ustrajni prijatelj Jeronim Praški, budući da se javno nije htio odreći Husova podučavanja.

Kako povijest kaže, Jan Hus (1371-1415) je javno osuđivao zlouporabe položaja od strane svećenstva, pojave razuzdanog života ondašnjeg klera, a zahtijevao je skromniju Crkvu i prevođenje Biblije na narodni češki jezik, te promicao tezu kako je za njega jedini autoritet Isus Krist i Sveto pismo, a ne ovozemaljsko svećenstvo. Zato ga je 1409. protupapa (osoba koja se samoproglasila papom uporedno sa ‘službenim’ papom, kakvih je u povijesti bilo barem četrdesetak) Aleksandar V. proglasio heretikom, te ga ekskomunicirao, odnosno protjerao iz crkve. No to nije smanjilo njegov ugled među češkim narodom, već je dobio još više pristalica.

Oprost grijeha ‘u kešu’

Neke od njegovih teza su govorile kako čovjek oprost od grijeha može dobiti isključivo stvarnim pokajanjem, a ne tako što će se za oprost grijeha plaćati novcem crkvenim vlastima. To je izazvalo reakciju pape koji je naložio da se s Husom obračuna bez milosti, što se na koncu i desilo: javno je spaljen je na lomači. I dan danas se prepričavaju dramatične okolnosti tog događaja, te citiraju Husove posljednje rečenice. Naime, nakon što je na suđenju u Kostanzi od njega zatraženo da se odrekne svojih stajališta,  on je to odbio.
Jan_Hus_at_the_Stake– Kako bih se usudio pogledati u nebo? Kako bih mogao pogledati to mnoštvo ljudi kojima sam propovijedao čisto evanđelje? Ne! Smatram da je njihovo spasenje vrednije od ovog mog jadnog tijela osuđenog na smrt – navodno je izgovorio.
Tada su mu, kažu, biskupi skinuli odjeću, a svaki od njih je nad njime izgovarao po jedno prokletstvo, te su mu na glavu natakli papirnatu mitru (šiljata kapa kakvu nose pape i kardinali) iscrtanu repatim zmajolikim prikazama koje su simbolizirale nečastivog. Privezan je za lomaču, te je od njega još jednom zatraženo da se odrekne svojih stajališta.

Papa koji ga je osudio osuđen zbog ubojstva, preljuba i kupovanja titule

– Kakvih zabluda da se odreknem? Ne osjećam se uopće krivim. Zazivam Boga za svjedoka da je sve što sam ja pisao i propovijedao bil sa ciljem da spasim duše od grijeha i propasti, spreman sam stoga vlastitom krvlju zapečatiti istinu koju sam propovijedao – rekao je, a onda je buknuo plamen te je Hus, kaže predaja do zadnjeg trena pjevao: “Isuse, sine Davidov, smiluj mi se”.
Njegova takva smrt izazvala je veliko nezadovoljstvo naroda, koji se ustao protiv takve crkve. Njegove pristaše su se nazivali Husistima, a ondašnji papa je poslao u više navrata križare da uguše husitsku pobunu, no u tome nisu uspijevali, pa su sukobi okončani tek kada su se s njima nagodili.
Povijesni podaci govore kako se dogodio i jedan vrlo zanimljiv i znakovit slučaj. Naime, isti papa koji ga je osudio na smrt, protupapa Ivan XXIII., završio je u istom zatvoru u kojemu je svojedobno utamničen Jan Hus. Posebno je zanimljiva činjenica kako je taj protupapa osuđen zbog, ni manje ni više nego: ubojstva, svojevrsne korupcijske afere oko kupovanja titule pape, preljuba i još nekoliko grijeha. Umro je četiri godine nakon Jana Husa.

Ivan Papa II. duboko požalio radi ‘slučaja Hus’

O ‘slučaju Hus’, za kojega se drži kako je mrlja na povijesti katoličke crkve, po prvi put je jasno progovorio papa Ivan Pavao II. 1999. godine, 584 godine nakon njegove smrti, u svojemu obraćanju znanstvenicima i sudionicima Međunarodnog kongresa o Janu Husu na kojem su objavljeni brojni  znanstveni radovi o njegovu životu, djelovanju i smrti. Taj govor, datiran na 17. prosinac 1999. godine, može se naći i na internetskim stranicama Vatikana (poveznica). U njemu papa žali zbog toga što se desilo, te afirmira Jana Husa kao ‘pozitivca’.
Jan_Hus_2– Osjećam potrebu izraziti duboko žaljenje radi okrutne smrti i patnje koja je nanešena Janu Husu.  Vaš simpozij o Jan Husu je još jedan važan korak  prema dubljem razumijevanju života i djela poznatog češkog propovjednika, jednog od najslavnijih među velikim učenjacima koji su izašli sa Sveučilišta u Pragu. Jan Hus je nezaboravna figura iz više razloga. Ali posebno je to istaknuto u manifestaciji njegove izuzetne moralnosti i hrabrosti koju je prikazao gledajući teškim patnjama i smrti u oči. Zbog toga je posebno značajan za češki narod, koji je i sam pretrpio brojne nedaće kroz stoljeća – ustvrdio je tada Ivan Pavao II.

Ćiril, Metod, Hus i produženi vikend

Inače, isti papa je zapravo prvi put otvorio pitanje svojevrsne rehabilitacije Jana Husa (iz kuta crkve) 1990. godine u Švicarskoj, te je najavio kako će do kraja (prošlog) tisućljeća biti temeljito istražen taj slučaj, a kako bi se otklonile neke povijesne nepravde. Ipak, ‘slučaj Hus’ i dalje je vruća tema, budući da se ističe kako su neka Husova nastojanja, poput onih o zalaganju za skromniju crkvu koja bi  manje bila orijentirana stjecanju materijalnih bogatstava, a više istinskoj duhovnosti, i danas vrlo aktualna. Nešto više o tim kontinuiranim ‘kretanjima’ oko vrednovanja povijesne uloge Jana Husa možete pročitati OVDJE u tekstu Vaclava Dlapke, češkog teologa koji je svojedobno studirao i u Zagrebu.
I na kraju, valja istaknuti zanimljivi podatak kako je dan ranije, 5. srpnja, u Češkoj također nacionalni praznik: Dan slavenskih misionara Ćirila i Metoda, a na spomen njihova dolaska u Veliku Moravsku 863. godine. Dan poslije je, dakle, blagdan Dana Jana Husa, pa su ti ljetni neradni dani  često lijepa prilika Česima za tzv. produženi vikend i eventualni boravak na Jadranu. Međutim to ove godine, na nevolju nekih Čeha,  nije slučaj: Ćiril i Metod padaju u subotu, a Jan Hus u nedjelju.

aem_baner

Jan_hus_1

Tags: , , , ,

VEZANE VIJESTI