Vremenske (ne)prilike koje su ovog srpnja zadesile Hrvatsku još su jedan udar na ukupno nacionalno gospodarstvo koje za sobom broji šestu godinu krize i isto toliko godina recesije. Od turizma se ove godine očekivalo ublažavanje financijskih (ne)prilika, a hoće li se to uistinu i dogoditi kako nam to optimistički sugerira ministar turizma Darko Lorencin, brzo će se vidjeti. Koliko je hrvatski turizam danas podložan vremenskim neprilikama, odnosno u kolikoj je mjeri ovisan o suncu i moru pitali smo mr. sc. Tanju Radić Lakoš, prodekanicu za nastavu Veleučilišta u Šibeniku.
mr-sc. Tanja Radić Lakoš
Turizam u Hrvatskoj, u najvećem broju slučajeva, sezonskog je karaktera, te najveći broj gostiju, kako stranih, tako i domaćih svoje godišnje odmore provode u nekoj od obalnih destinacija tijekom srpnja i kolovoza. U našim tradicionalno poznatim ljetnim destinacijama zapravo deset mjeseci vlada prava pustoš dok tijekom dva mjeseca „špice“ sezone jedva možemo pronaći slobodnu ležaljku na plaži ili se tijekom večeri utapamo u masi šetača na nekoj rivi. Takve, tradicionalno odmorišne destinacije rijetko nude više od ponude „sunce i more i tanjur za večeru“ i zbog toga su vrlo ovisne o stabilnom vremenu, jer ukoliko se zareda nekoliko kišnih ili vremenski nepovoljnijih dana turisti iz takvih destinacija bježe. Upravo zbog ovih razloga stalno pratimo ostvareni broj dolazaka gostiju te broj noćenja, jer su nam oni pokazatelji zarade – u takvim destinacijama rijetko se može zaraditi više od osnove. Nešto više sreće za vrijeme nepovoljnih, kišnih dana imaju gradovi koji svojim posjetiteljima mogu ponuditi širu ponudu, većinom temeljenu na razgledavanju kulturne baštine ili konzumiranju nekih kulturnih sadržaja poput muzeja, koncerata, kazališta i sl. Dakle, destinacije sa „širom paletom usluga“ sigurno će bolje proći i neće biti toliko osjetljive na vremenske ne-prilike od onih koje nisu razvile dodatnu ponudu i turističke sadržaje te turistima još uvijek nude samo sunce i more.
- Vodice, snimila: J. Klisović
Može li jedno problematičnije ljeto ( u meteo smislu) ugroziti turističku sezonu pa i cijelu godinu?
Prilikom planiranja sezone turistički djelatnici moraju biti spremni na sve; od moguće erupcije vulkana, nemira u susjednim zemljama, svjetskog nogometnog prvenstva do kišnog ljeta. Neozbiljno je za neuspjehe kriviti loše vrijeme. Oni gradovi i mjesta koja su se na vrijeme pripremili i razvili široku ponudu svojih usluga te imaju agencije ili turističke zajednice koje nude različite oblike turizma ne moraju svakodnevno pratiti vremensku prognozu. Tu prvenstveno mislim na neke oblike kontinentalnog turizma, ruralni turizam, aktivni turizam, ekoturizam, lječilišni turizam i dr. Ovi oblici turizma dugoročno u održivi i upravo na tome trebamo temeljiti svoje kratkoročne i dugoročne strategije turizma.
- snimila: J. Klisović
Gdje se zakazalo? Što bi se hitno trebalo primijeniti na tom polju?
Problem je što stalno brojimo; brojimo dolaske, brojimo noćenja, koncentriramo se na masovnost, a pri tome iz vida gubimo kvalitetu, humani odnos jedni prema drugima (pa onda naravno i prema turistima), gubimo pojam o važnosti osnovnih prirodnih resursa na temelju kojih se turizam osniva i o kojima itekako ovisi. Dakle, ono što želim reći je, u 21. stoljeću moramo početi razmišljati i djelovati odgovorno na svim poljima pa tako i u turizmu. Mislim da je rješenje u odgovornom i održivom turizmu.
Iako vremenske prilike u nekim zemljama Mediterana pa i šire nisu ništa bolje ovoga ljeta nego kod nas turistička zarada zasigurno će biti veća nego kod nas. Koje bi nam zemlje trebale biti uzor po pitanju turističke sadržajnosti?
Ne trebamo ići daleko, čak niti van naše zemlje. Mislim da se u Istri već nekoliko godina vrlo dobro radi po pitanju osmišljavanja turističkih sadržaja i ponude pa sve do promocije.
- Srima, snimila: J. Klisović
Kako vidite turizam u Šibensko-kninskoj županiji, gradovima i općinama? Tko je kriv kada su brojke u minusima, a one su u lipnju bile takve na razini županije i u Vodicama?
Vrlo mi je teško ocijeniti turizam i ukupnu ponudu u Šibensko-kninskoj županiji iz subjektivnih razloga. Naša je županija godinama bila tipičan primjer destinacije koja nudi sadržaje na obali, pri čemu su po zaradi prednjačile Vodice i Primošten. Sada kada su neki hoteli i kampovi u tim mjestima u problemima brojke odlaze u minus što se naravno preljeva i na ukupne pokazatelje u cijeloj županiji. Međutim, imamo i mnogo pozitivnih primjera gdje se broji kontinuirano stabilan broj posjetitelja ili se čak osjeća porast. Prije svega tu mislim na broj posjetitelja u gradu Šibeniku koji raste uz vrlo visoku stopu što je rezultat većeg broja ležajeva, ali i brojnih manifestacija koji zadržavaju stare, te privlače nove posjetitelje. I, naravno na Nacionalni park „Krka“ koji će, sigurna sam, i ove godine brojati više od 700.000 posjetitelja. Na ova dva primjera može se vidjeti kako su zadovoljni oni koji ulažu i proširuju ponudu, dok se drugi koji nisu napravili dobru pripremu sada nalaze u problemima.
- snimila. J. Klisović
U buduće mislim da bi trebalo osnažiti sektor nautičkog turizma jer se godinama nije ulagalo u ACI marine na našem području. Imamo najljepši arhipelag u Jadranu, mogu slobodno reći i na cijelom Sredozemlju, i to treba bolje iskoristiti. Također, ono što dugoročno treba planirati, to je razvoj ruralnog turizma u zagorskom dijelu naše županije.
Jeste li optimist kad je riječ o ovogodišnjem izdanju turizma? Vjerujete li da će ukupna sezona na razini države biti u plusu?
Budući da je turizam sektor o kojem ovisi ukupan budžet, a time i stabilnost države, mogu se samo, kao i ostali, nadati da ćemo biti barem na razini prošle godine, ako ne barem u malom plusu.
