Neovisni novinarski portal
25.10.2020.
GOSPODARSTVO
Sa sjednice Gospodarskog vijeća (snimila. K.Klisović)

Šibenski gospodarstvenici prozvali gradsku vlast zbog visine komunalne naknade- lanjsko poslovanje najbolje u zadnjih 5-6 godina

Sa sjednice Gospodarskog vijeća (snimila. K.Klisović)

Gospodarstvenici Šibensko-kninske prozvali su sa sjednice Gospodarskog vijeća HGK gradsku vlast Šibenika zbog pasivnosti rješavanja problema komunalne naknade koju ovdašnje gospodarstvo nakon njezina udvostručenja ne može podnijeti. Gradska uprava se obevezala izraditi prijedlog novog modela plaćanja u roku od tri tjedna, a kako su od datog obećanja prošla dva mjeseca, predstavnici gospodarskog sektora i na ovaj način požuruju gradske čelnike podsjećajući ih pri tomu na njihov prijedlog kojim bi se sadašnji potez dvostrukog povećanja cijene realizirao u cijelosti nakon pet godina, odnosno godišnje po stopi od 20 posto.

Sa sjednice Gospodarskog vijeća (snimila. K.Klisović)

Sa sjednice Gospodarskog vijeća (snimila. K.Klisović)

Aktualni iznos komunalne naknade “ sječe granu na kojoj sjedimo“, ustvrdili su gospodarstvenici koji strahuju da će mnogi morati posegnuti za smanjenjem plaća ili čak broja zaspolenih ukoliko se komunalna naknada ne svede u podnošljive okvire.

Sagledavajući aktualnu gospodarsku sliku kroz prizmu brojki i statističkih podataka može se zaključiti kako je protekla godina gotovo u svim segmentima bila u plusu sa iznimkom solventnosti. Kako ističe predsjednik Petar Škender ovako dobri rezultati nisu postignuti u zadnjih 5-6 godina, a znače li pozitivne brojke i uzlazni trend teško je za sada ocijeniti, ali podaci vesele. Cjelokupnom gospodarstvu, menađmentu i radnicima treba odati priznanje za ovakve rezultate postignute u teškim vremenima, dodao je Škender ističući kako vjeruje u „bolje sutra“ ovdašnjeg gospodarstva. A ono je u 2013.g. konačno zakoračilo u pozitivu. Lani je ukupno poslovalo 1798 malih poduzetnika, 26 srednjih i svega 2 velika subjekta. Zajedno su ostvarili 1 milijardu i 18 milijuna kuna prihoda što predstavlja plus za 6 posto. Najveći prihodi ostvareni su, posve očekivano, u prerađivačkoj industriji-2,5 milijarde kuna ili 6,3 posto više nego prethodne godine.

snimila: J.K.

Od prodaje u zemlji u županiji je ostvareno 3,9 milijardi kuna prihoda. Ukupni rashodi iznosili su 5,9 milijardi kuna što je za 1,1 posto manje nego prethodne godine.

Zanimljive brojke i postotci dolaze  sa osnove ostvarene dobiti, a ona iznosi 386.385.647 kuna ili 125 posto više. Najveću iskaznu dobit ima prerađivačka industrija i to u visini od 210.491.759 kuna što je za skoro 5 puta više nego 2012.g. Inače, udio prerađivačke industrije u ukupno ostavrenoj dobiti u županiji iznosi 54,5 posto.

Ostvareni gubitak iznosi 324.665.114 kune ili 37 posto mmanje u odnosu na godinu ranije.

Kad je riječ o investicijama u županiji one su iznosile 308.572.602 kuna što je povećanje od 27,7 posto. Najviše su investirali poduzetnici iz djelatnosti pružanja smještaja i pripreme hrane, zatim u djelatnosti opskrbe vodom, pa u djelatnosti prerađivačke industrije…

Insolventnih pravnih osoba u županiji bilo je 634 što je za 2,1 posto više, a nepodmirene obveze pravnih osoba iznosile su 692.727 tisuća kuna što je za 55,8 posto manje nego u prethodnoj godini.

U dio brojki koje se odnose na prerađivačku industriju sumnju je iskazao Smiljan Kalauz, a razlog najvjerovatnije leži u otpisu dijela dugova, predstečajnom krojenju brojki…

snimila: J.K.

Godišnji skup gospodarstvenika koji uglavnom dolaze iz većih firmi bio je prilika za opravdanu žalopojku o uvjetima poslovanja. Iako na Zavodu za zapošljavanje na posao čeka na tisuće nezaposlenih, praksa, čulo se, pokazuje da mnoge tvrtke teško dolaze do željenog kadra, posebice onog sa područja Šibensko-kninske županije. Robert Šupe, direktor Kanufa navodi za primjer njihov nedavni natječaj za stručnog suradnika na kojeg je stiglo stotinjak molbi iz cijele zemlje, ali nijedna iz ove županije, a radno mjesto se otvara u Kninu. Drugi je poslodavac istaknuo primjer natječaja za pripravnika magistra kemijske tehnologije na kojeg im je pristiglo tridesetak molbi od kojih jedna jedina sa područja Drniša. Pozvana nezaposlena osoba izjavila im je da zapravo taj posao i ne želi jer su „društvena zbivanja u Drnišu mizerna pa ne želi raditi u toj sredini“. Sa pronalaskom radnika određene struke godinama muku muči i direktor “Miaba” Mate Burić koji je konstatirao kako više nitko neće u proizvodna zanimanja za što potvrdu ima u brojnosti učenika srednjih strukovnih škola.

Dio poduzetnika ukazao je na problematiku dobijanja poslova na natječajima koji, kao da su namješteni za inozemne kompanije. Trenutačno je aktualan natječaj vrijedan  12 milijuna eura i zasigurno ga neće dobiti domaći poduzetnik već će domaći ljudi raditi za stranca pri čemu će ovaj na njihovom angažiranju na obavljanju manjeg dijela radova zaraditi 4,5 posto. Nisu htjeli navesti o kojem se natječaju radi, ali ističu kako su primorani pristajati na sve jeftinije obavljanje radova. Ukazali su i na sve brojniji ulazak tvrtki iz regije na područje Jadrana koji im konkuriraju sa sve nižim cijenama rada. Prisiljavanje na jeftinije radove za njih, upozoravaju, znači poslovnu stagnaciju.


VEZANE VIJESTI