Neovisni novinarski portal
24.10.2020.
GOSPODARSTVO
Oporavlja li se prerađivački sektor Šibensko-kninske županije?

Oporavlja li se prerađivački sektor Šibensko-kninske županije?

Oporavlja li se prerađivački sekor na području Šibensko-kninske županije ili su brojke varljive i ne pokazuju pravo stanje stvari? Činjenica je da prema podacima koji se mogu iščitati iz izviješća koja su županijski poduzetnici dostavili FINA-i za 2013.g., ovdašnje gospodarstvo u gotovo svim segmentima bilježi pluseve što je nije dogodilo unatrag 5-6 godina. To se, naravno odnosi i na prerađivačku industriju koja u ukupnom gospodarstvu zauzima značajno mjesto.

snimila: J.K.

Ako je vjerovati podacima koji su prije neki dan iznijeti na Gospodarskom vijeću županijske HGK, lanjska ostvarenja najavljuju konačni oporavak, a da li su trendovi uistinu uzlazni vidjet će se tek na koncu ove godine koja će potvrditi o kakvom se smjeru radi. Do tada, ostaje nam nadati se da Smiljan Kalauz koji je iskazao sumnju u točnost podataka koji se odnose na prerađivače, nije u pravu. Moguće je, naime da brojčani nesklad proistječe iz otpisa dugovanja, predstečajnih nagodbi i drugih procesa. Petar Škender, predsjednik županijske HGK vjeruje podacima FINA-e, ali ujedno upozorava da pravo stanje stvari, kad je riječ o gospodarstvu, pokazuju podaci o broju nezaposlenih, odnosno ukupno zaposlenih, a oni, na žalost, ne pokazuju očekivane trendove.

Iole bolje poznavatelje gospodarskih prilika ne iznenađuje podatak da na razini županije najveće prihode ostavarene u zemlji u iznosu od 1.111.755.996 kuna ili skoro 28 posto više nego u 2012.g., ostvaruje prerađivačka industrija koja je desetljećima bila gospodarska kičma županije. Istina, zadnja dva desetljeća i ovaj sektor bilježi pad kako u prizvodnim količinama, tako i u broju zaposlenih, ostvarenoj dobiti…Ni privatizacija nekadašnjeg TLM-a nije donijela oporavak aluminijske industrije koji je izostao kao i obećana ulaganja.

S druge strane, prerađivačka industrija ostvarila je najveće rashode ali su oni za 6,8 posto manji nego 2012.g. Inače, u strukturi ukupnih rashoda prerađivačka industrija sudjeluje sa 40 posto. Poduzetnici iz djelatnosti ove industrije ostvarili su u 2013.g. i najveću dobit koja je iznosila 210.491.759 kuna. Dobit je za čak pet puta veća nego prethodne godine.

Kad je riječ o gubicima ukupnog gospodarstva u županiji na prerađivački setor otpada skoro 29 posto.

Inače, šibensko-kninsko gospodarstvo zapošljava 10 500 djelatnika od čega najviše u prerađivačkoj industriji u kojoj radi 3100 radnika, odnosno od ukupnog broja zaposlenih u gospodarstvu, na prerađivački sektor otpada 30 posto. Zadnji podaci pokazuju da je broj zaposlenih porastao za 3,8 posto. Ako se, međutim realizira najavljeno smanjenje broja radnika u Tvornici prešanih proizvoda, a riječ je o četrdesetak „prekobrojnih“ koji bi na Burzu rada trebali otići do konca kolovoza, trend povećanja broja zaposlenih u ovoj  će se godini, na žalost, zaustaviti.

Prerađivački  su najveći izvoznici, a u ukupnom izvozu sudjeluju sa 77,8 posto, dok udjel u uvozu iznosi čak 93,7 posto. Potonji podaci potvrđuju gospodarsku orijentaciju ove sredine koja se i u turbulentnim gospodaskim vremenima krize i recesije uspjela održati u nekadašnjim pogonima TLM-a koji su unazad nekoliko godina privatizirani, ali i na području Drniša i Knina. Ove tvrtke, naime uvoze najveće količine sirovina potrebne za rad, a ujedno su i najveći izvoznici finalnih i polufinalnih proizvoda.

I na području Drniša prerađivački sektor ostvaruje najveće udjele bilo da je riječ o uvozu, izvozu, dobiti, prihodima, rashodima…

Panorama Drniša, snimila: J.Klisović

Panorama Drniša, snimila: J.Klisović

Drnišani mogu biti zadovoljni ostvarenjima u investicijama koje su zabilježile skok za 70 posto, a iznosile su 15.247.035 kuna. Najveći dio, dakako otpada na prerađivače čije je investiranje čak 80 posto veće u odnosu na prethodnu godinu. Preciznije, njihovo ulaganje u prošloj godini sudjelovalo je sa čak 93,7 posto u ukupnim investicijama.

Inače, u prerađivačkoj industriji Drniša zaposleno je 260 djelatnika što je neznatni pad u odnosu na prethodnu godinu. Prosječna mjesečna neto plaća u ovom sektoru iznosila je 4.227 kuna i kao takva bila je za 7 posto manja nego godinu dana ranije. Drniški poduzetnici  Ivica Barišić, direktor  GIRK Kalun i Josip Dičak, direktor Drnišplasta upozoravaju na nepovoljnu strukturu nezaposlenih na tržištu rada što im stvara probleme u popunjavanju određenih radnih mjesta. S druge strane, Mate Burić iz MIAB-a upozorava na problematično stanje Srednjih strukovnih škola koje, iz godine u godinu, bilježe sve slabiji interes učenika pa su učionice poluprazne. Takav odnos prema poduzetničkom sektoru već sutra će predstavljati veliki problem pa će se dio radne snage morati uvoziti. Nadalje, poduzetnici upozoravaju i na natječaje koji, kao da su namješteni za inozemne tvrtke pa se oni uspjevaju izboriti tek za „mrvice kolača“. Niska cijena rada koju su prisiljeni ponuditi „veže im ruke“ pa o razvoju ne mogu ni sanjati. Umjesto toga, ne preostaje ništa drugo nego „krpiti kraj s krajem“.

Ulazak nekih tvrtki iz susjedstva na ovo područje i njihove niske cijene još su jedan udarac ovdašnjim poduzetnicima koje, kako ističu, nitko ne štiti. Hrvatska je, upozoravaju, sve svela na najnižu cijenu, a najniža cijena, pokazala je praksa, na kraju postaje najskuplja i najproblematičnija.


VEZANE VIJESTI