Neovisni novinarski portal
23.10.2020.
GOSPODARSTVO
snimila: J.Klisović

Nautički pogled u nebo! Nautičari u strahu od kolovoške “rupe” i nevremena! Jadranom plovi 300 novih plovila u čarteru- tko ih kontrolira?

snimila: J.Klisović

Nautička sezona u dosadašnjem tijeku neznatno je lošija od prošlogodišnje koja je, generalno gledajući, bila loša, a ostvareni rezultati daleko od onih postignutih, primjerice 2007-2008.g. Srpanjska „rupa“ planirala se nadoknaditi kolovoškim dolascima, međutim vremenske (ne)prilike ne idu na ruku ovom turističkom sektoru i upravo će o meteo prilikama ovisiti i konačni rezultat nautičke sezone. Sada su sve oči uprte u kolovoz i dolazak nautičara iz susjedne Italije koji su tradicionalno skloni hrvatskom Jadranu, posebice Kornatima, međutim njihov brojniji dolazak ove je godine upitan iz više razloga. Među inim razlozima svakako su i meteorološke prilike. Nitko nam, naime neće doći ako prognoza vremena ne bude povoljna za ovaj dio Jadrana.

snimila: J. Klisović

Paško Klisović već godinama vodi čarter u „Marini Šibenik“ u Mandalini koja se s godinama profilirala u kvalitetnu marinu koja svojim klijentima pruža vrhunske servisne i druge usluge. Za portal Tris otvoreno će kako strahuje od kolovoza jer u tom terminu nautičari dolaze u „zadnji tren“, a hoće li doći na hrvatski dio Jadrana ili će se odlučiti za neku drugu destinaciju ovisit će i o vremenskim prilikama koje su ovoga ljeta nautičarima vrlo nesklone. Nevere, pijavice, naglo podizanje mora, jaki vjetar i prevrtljiva ćud mora tjeraju ih u kraj, a to nije ono zbog čega su ovi zaljubljenici u nautiku i more došli.

Klisović upozorava na nagli ovogodišnji porast flote na hrvatskom dijelu Jadrana kojim sada plovi tristotinjak brodova više nego lani. Nagli porast flote u situaciji kada nema dovoljno gostiju, vlasnike tih plovila tjera na obaranje  cijena pa tako „damping“ cijene ugrožavaju poslovanje ostalih. Nova plovila u vlasništvu su stranaca koji su u Hrvatskoj otvorili svoje firme, a najviše ih dolazi iz Njemačke, Austrije, Francuske i Švedske. Bogati stranci investiraju u kupnju brodova za čarter, a da se istodobno od strane nadležnih institucija koje se bave turizmom nije poduzelo gotovo ništa na dovođenju novih gostiju, promociji, pojačanom oglašavanju i ostalom.

Ljetne kontrole plovila su redovita pojava, međutim činjenica je da značajan broj flote ostaje izvan domašaja policije i lučkih kapetana. Danas je, uz to, kontrola puno teža, točnije od kada je Hrvatska postala punopravna članica EU, kontrola putnika na plovilima je „tanka“. Prije se znalo da vlasnik brodice ima pravo na svoj brod primiti 27 osoba kroz jednu godinu, a sada se na jednom brodu može izmijeniti i 100 osoba, a da to nitko i ne primijeti. Zlouporaba, naravno ima, ali država kao da zatvara oči pred ovim problemom.

snimila. J.K.

Ima li u Hrvatskoj „crnog“ čartera i što treba učiniti za njegovo iskorjenjenje pitali smo  Branimira Mađera iz Sektora za turizam HGK:

Hrvatska je još 2006.g. odnosno stupanjem na snagu tada novog Pomorskog zakonika i podzakonskih akata u najvećoj mogućoj mjeri suzbila do tada sveprisutni „crni“ čarter. U segmentu pružanja usluga smještaja na plovilima (višednevni čarter) „crni“ čarter trenutno nije problem. On je možda problem u dijelu iznajmljivanja plovila (jednodnevni čarter), ali i u tom segmentu nadležne institucije poduzimaju određene mjere kako bi se iskorijenio do kraja.

Zanimalo nas je kako aktualnu nautičku situaciju, posebice dolazak stranih plovila vide u HGK. Gledano kroz prizmu brojki stanje je slijedeće:

U prvih 6 mjeseci ove godine, u odnosu na isto lanjsko razdoblje, zabilježeno je 6,36% više prvih prijava dolazaka stranih jahti i 15,2% više prvih prijava stranih brodica za sport i razonodu. Broj produljenja stranih jahti u istom promatranom razdoblju pao je za 12,03%, a stranih brodica za 4,81%. Razloge pada broja produljenja treba tražiti u uspješno provedenoj akciji preupisa plovila prošle godine kad je veći broj stranih brodica i jahti prešao na hrvatsku zastavu. Broj dolazaka i noćenja nautičara u charteru u prvih 6 mjeseci u blagom je padu u odnosu na isto lanjsko razdoblje, odnosno bilježi se 1,5% manje dolazaka i 2% manje noćenja.

Hrvatska odavno najavljuje gradnju novih kapaciteta u mamrinama i lukama, međutim većih investicija zasad nema. Ove je godine otvorena tek prva faza servisne marine sa 130 vezova u Brodotrogiru koji je u  vlasništvu Danka Končara. Nacionalna strategija koja je govorila o 15 tisuća novih vezova u isto toliko godina, očito je zapela u bespuću birokracije, nedovoljnog interesa investitora, nesposobnosti  onih na vlasti  koji ne uspjevaju realiziraju obećano…

Mađer pojašanjava kako natječaje za koncesije na pomorskom dobru u svrhu izgradnje luke nautičkog turizma ( među njima su i marine) raspisuje Vlada RH. Preciznije, Vlada raspisuje natječaje za marine s više od 200 vezova, dok za marine s manje od 200 vezova natječaje raspisuju županije. Prema našim saznanjima trenutno nema raspisanih natječaja za koncesije na pomorskom dobru u svrhu izgradnje novih marina, odnosno u ovoj godini ne očekujemo značajnije povećanje broja vezova u moru.

Policija u akciji, snimila: J. Klisović

Policija u akciji, snimila: J. Klisović

Na upit je li Hrvatska propustila priliku snažnijeg prihvata većeg broja velikih jahti na servisiranje i koliko su naše marine u ovom segmentu jake, Mađer odgovara:

Hrvatska je deficitarna po pitanju prihvatnih kapaciteta mega/super jahti odnosno još ne raspolažemo sa zadovoljavajućom infrastrukturom prilagođenoj potrebama ovog specifičnog segmenta nautičkog turizma. Osim jedne marine namijenjene za prihvat i čuvanje mega/super jahti, manjeg broja vezova u postojećim marinama i nautičkim dijelovima luka otvorenih za javni promet, Hrvatska ne raspolaže s potrebnim kapacitetima za prihvat i čuvanje mega/super jahti. Što se tiče servisiranja navedenih jahti, Hrvatska raspolaže s potrebnom infrastrukturom i znanjem, ali nije do kraja iskoristila potencijal, a tako će biti sve dok mega/super jahte ne budu prisutne u Hrvatskoj cijele godine.

snimila: J. Klisović

snimila: J. Klisović

Nautički sektor o kojem se glasnije govori tek u sezonskoj špici bremenit je problemima. Mađer smatra kako su nadležne institucije posljednjih godina puno napravile za razvoj nautičkog turizma. Posebno ističe prošlogodišnji potez kada je EU državljanima omogućeno puštanje u slobodan promet plovila u RH po povlaštenoj stopi PDV-a od 5%. Nadalje, izdvaja jasno definiranje načina i uvjeta obavljanja charter djelatnosti u RH, mogućnost korištenja „plavog dizela“ za plovne objekte za krstarenja i jednodnevne izlete i ostalo. Kao glavni problem ostao je, ističe, dalje zakonsko reguliranje gospodarskih i ostalih aktivnosti na pomorskom dobru, odnosno donošenje novog Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama.


VEZANE VIJESTI