Neovisni novinarski portal
17.11.2019.
GOSPODARSTVO
Hydrodom-Resnik (simulacija)

Hidroavioni iz Resnika uskoro će polijetati sa pontonskih pristaništa izgrađenih u Marinetek NCP u Mandalini

Hydrodom-Resnik (simulacija)

U NCP-ovoj tvrtki Marinetek zahuktala se proizvodnja pontona sa kojih će za najkasnije tjedan-dva uzlijetati i sletati hidroavioni tvrtke European Coastal Airlines (ECA). Prvi pontoni već su spremni za instaliranje u Resniku gdje upravo starta realizacija projekta izgradnje hidroavionskih pristaništa-hydrodoma. Početak je to povijesnog posla kojeg u Hrvatsku donosi iskusni  Klaus Dieter Martin, direktor ECA kojemu je za ostvarivanje ovog posla trebalo punih 8 godina tijekom kojih je savladavao i preskakao brojne birokratsko-administrativne prepreke, ishođujući dozvole, suglasnosti i ostalo utirući tako put jednoj novoj, za Hrvatsku povijesnoj djelatnosti. Vjeruje se da će novi prijevoz i spajanje kopna s morem, tj. otocima imati velikog utjecaja na razvoj turizma.

Hydrodom-Resnik (simulacija)

Hydrodom-Resnik (simulacija)

Da su pontoni spremni za Resnik u Divuljama potvrđuje za portal Tris Boris  Miškić, direktor NCP-ova Marineteka kojemu se ideja o gradnji hidroavionskih pristaništva svidjela u startu. Danas zadovoljno gleda na početak projekta čiji su jedan dio postali i oni izrađujući pontonska pristaništa. Samo za potrebe Resnika izgradili su 6 pontonskih pristaništa koji će sačinjavati jedan gat, tj. pristanište.

Boris Miškić, direktor Marinetek NCP

Boris Miškić, direktor Marinetek NCP

Samo u ovoj godini instalirat ćemo 7 pristaništa za hidroavione. Osim spomeniutog Resnika, sa naših će pontonskih pristaništa hidroavioni operirati u Rabu, Puli, Lastovu, Korčuli, Rijeci i Vela Luci. Na svakom pristaništu moći će stati dva hidroaviona koji mogu primiti po 12 putnika. Uvijek nas veseli inovacija, neki novi zahtjev naručitelja posla, a tako je bilo i sa ovim projektom koji nam je predstavljao izazov. Osim toga, veseli nas sudjelovanje u ovom projektu koji će napokon kvalitetno i brzo povezati kopno sa otocima kao što je to slučaj u brojnim dijelovima turističkoga svijeta u kojima hidroavioni skraćuju put od iskrcaja gosta do dolaska u željenu destinaciju. Tako će već za koji dan biti i kod nas zahvaljujući projektu ECA-a. Vlasnik tvrtke nudi vrlo povoljne cijene prijevoza, upoznaje nas s detaljima projekta direktor Miškić navodeći kako hidroavionu za operacije treba 200 metara pa mu nije jasno zašto su se  neki protivili ovom projektu koji je, po njemu, za sve vrlo prihvatljiv.

Da prijevoz hidroaviuonima ima budućnost i perspektivu svjedoči primjer Sjeverne Amerike, posebice Kanade koja je već više od pola stoljeća premrežena ovakvim vidom prijevoza. Američka agencija za hidroavione u svojim službenim izviješćima govori da su u zadnjih 20 godina zabilježena svega dva slučaja  udara hidroaviona u plovilo. Sigurnost ovakvog vida prijevoza, ističe se, je velika. Osim toga, ovi mali avioni mogu sletjeti na mali prostor što je još jedna u nizu njihovih prednosti. Njemačka tvrtka koja za koji dan kreće s proslom prijevoza iz Resnika prema srednjedalmatinskim otocima, a kasnije i prema sjeveru, zasad raspolaže sa dva hidroaviona, a plan je brzo povećanje flote. Inače, riječ je o linijskom prijevozu što znači da će se uskoro objaviti red letenja prema kojemu će gosti tempirati svoj dolazak ili odlazak prema željenoj destinaciji.

Još ranije objavljene su cijene letova koje će zasigurno biti prihvatljive velikom broju korisnika. Tako će se, primjerice za prijevoz od Resnika do Hvara morati izdvojiti 195 kuna, a let će trajati 10 minuta. Prijevoz do Visa koštat će nešto više-240 kuna, a let će trajati 13 minuta. Nema sumnje da je riječ o prihvatljivim cijenama kojima će vlasnik privući veći broj korisnika kojima želi ponuditi osvježenje u manjim ugostiteljskim objektima, te druge usluge kakve se nude u drugim krajevima svijeta dok se čeka na ukrcaj ili po iskrcaju. Faktor vrijeme u svijetu predstavlja novac, a ako se gostu za nekoliko sati skrati putovanje od dolaska nu neku zemlju do otoka kao krajnjoj točci njegova odmora, to svakako predstavlja veliku stvar. Ovakvim brzim vidom prijevoza putnik izbjegava čekanje u redovima, gužve na cestama, kašnjenje trajekata…

Proizvodni pogon Marinetek NCP

Proizvodni pogon Marinetek NCP

Dok su se u samom gradu Splitu žestoko opirali ovom prijektu, valjda razmišljajući po onoj staroj-ništa novo nije dobro, za projekt su se zainteresirali u gradu Zadru u kojem se trenutačno radi na ishođenju suglasnosti i dozvola. Projekt je objeručke prihvaćen i u Rijeci, te na brojnim otocima čiji čelnici u linijskojm zračnom prijevozu vide šansu za brži prosperitet.

Nenad Čuka, direktor proizvodnje u Marinetek NCP

Nenad Čuka, direktor proizvodnje u Marinetek NCP

Nenad Čuka, direktor proizvodnje u Marinetek NCP ponosno nam pokazuje proizvodni pogon u kojem se upravo dovršavaju dva pristanišna pontona u koja se, kao uostalom i u sve ostale pontone, ugrađuje domaći materijal. Gradnja pontona za pristaništa nešto je specifičnija jer pontoni moraju biti niži, a jedna od specifičnosti svakako je montaža starih automobilskih guma koje će se postaviti oko pontona kao zaštita od mogućih udara. Svaki ponton opasavat će četrdesetak guma što znači da sam se morao dobro potruditi i pronaći gotovo 500 jednoobraznih guma za potrebe ovog projekta. Stare gume oblažemo plavom plastikom kako bi cijeli proizvod dobio atraktivnu vizualnu komponentu, na kraju će Trisov sugovornik Čuka koji s nestrpljenjem čeka prvi let hidroaviona iz Resnika.

Pontoni spremni za prijevoz

Pontoni spremni za prijevoz


VEZANE VIJESTI