Neovisni novinarski portal
28.10.2020.
KULTURA / OKOLIŠ - NEMA OKOLIŠANJA! / POLITIKA
Dragoljub Čupković: Knin od dalmatinskog grada postade palanka osakaćene duše

Dragoljub Čupković:
Knin od dalmatinskog grada postade palanka osakaćene duše

Hrvatska se Knina sjeti svakog 5. kolovoza, ali između dvaju proslava Dana pobjede i domovinske zahvalnosti pod 20-metarskim stijegom koji se vije na kninskoj tvrđavi grad je prepušten sam sebi. I stihiji. Prema riječima Dragoljuba Čupkovića, predsjednika Pododbora Srpskog kulturnog društva Prosvjeta, Knin posljednjih desetljeća polako prestaje biti mediteranski i dalmatinski grad kakav je bio, a pretvara se u palanku ili kasabu. SDK Prosvjeta Knin - Dragoljub Čupković (Foto H. Pavić) (1)

– Posljednjih desetljeća struktura stanovništva u gradu je zbog rata, ali ne samo zbog rata, potpuno promijenjena. Srba je sada u gradu od 15.407 stanovnika tek 3551 ili nekih 23 posto, ali nisu iz Knina odlazili samo Srbi, nego i Hrvati. U više navrata i zbog rata i drugih razloga. Ljepši im je bio Split, Šibenik ili Zadar – kaže 67-godišnji Čupković, žaleći se što sugrađane i prijatelje iz mladih dana vrlo rijetko sreće u Kninu.

On sam iz Knina nikad nije odlazio. Radni vijek proveo je kao inžinjer u Tvornici vijaka Knin, gdje je radio do 1995. godine. Nije bježao ni za okupacije, kada je Knin bio prijestolnica paradržave ‘Krajine’, a 5. kolovoza 1995. godine je, kako je i pozivalo hrvatsko vrhovništvo, Hrvatsku vojsku dočekao u svom domu. Preciznije, radeći u vinogradu u Benderu. Nije se obeshrabrio ni bježao ni kada je  nestalo njegovo radno mjesto u Tviku. Dodatno se obrazovao i zaposlio u Srednjoj strukovnoj školi, gdje je mirovinu zaslužio kao nastavnik. Svo to vrijeme, a posebno nakon rata, aktivan je u kulturnom životu. Obnovitelj je rada kninskog Pododbora Srpskog kulturnog društva Prosvjeta, koje je danas jedina ustanova Srba s kulturnim predznakom, ne samo u Kninu, već i u čitavoj Dalmaciji.

Kulturološko unazađenje

– Trebalo je hrabrosti, mudrosti i naravno znanja drznuti se 1997. godine obnoviti rad jedne srpske ustanove i to u turbulentnom vremenu i još turbulentnijem Kninu gdje su useljeni i naseljeni mnogi stanovnici iz različitih krajeva s različitim kulturama, različitim sudbinama pa i traumama, a koji nisu bili baš raspoloženi prema domaćem stanovništvu, a posebno ne prema Srbima, koji su također traumatizirani – prisjeća se Čupković koji je prostor Prosvjete u Ulici Gojka Šuška tada otvarao zajedno s predsjednikom udruge Slobodanom Uzelcem.

– U to vrijeme je politika, kao i obično, bila licemjerna. Nismo bili dobrodošli, ali se oficijelna vlast trebala dopasti međunarodnoj zajednici, a Srbi u Kninu su također mislili da još nije vrijeme da se pokrene rad jedne srpske kulturne ustanove. Ipak, mi smo se drznuli i učinili to – kaže Čupković.

Od tada na ovamo kninska Prosvjeta kroz razne kulturne aktivnosti sudjeluje u očuvanju kulturnog identiteta. Prostor udruge, knjižnica s 3.500 naslova, računalima, dnevnim i tjednim novinama i časopisima otvoren je svima, a s posebnim ponosom Čupković ističe kako su korisnici knjižnice i članovi Prosvjete i osobe drugih nacionalnosti, ne samo srpske.

– Međutim, Prosvjeta je kap u moru. U ovoj situaciji trud je gotovo uzaludan. Knin se kulturološki unazadio. U gradu je blijeda kulturna scena, uglavnom ispolitizirana, a oficijelna kulturna događanja svode se tek na manifestacije za Dan grada i za Dan pobjede i domovinske zahvalnosti. Od 1990. na ovamo Knin postaje grad sa osakaćenom dušom. Od jednog mediteranskog dalmatinskog grada postade kasaba ili palanka – žali se Čupković.SDK Prosvjeta Knin - Dragoljub Čupković (Foto H. Pavić) (4)

– Rasap mediteranskog kulturnog identiteta grada je očigledan i izvan službene kulturne scene. Grad je ostao bez kulturnih temelja, više  nema građanske ni intelektualne strukture koja bi bila nositelj. Knin je zato  izgubio štih mediteranskog gradića koji je ranije imao – rekao je Čupković.

Klape, gitare, cajke  i pevaljke

– Sjećam se kako smo šetali gradom, sjedili na skalinama, svirale su se gitare, pjevale klape… Ovo je danas neprepoznatljivo. I što smo mladosti ponudili? Samo to da kafane rade do dva, do četiri ujutro. Mladost se tamo okuplja, trešti istovremeno strana muzika i cajke. One najgore. To se onda rasturi i ne možeš ih od gadosti slušati. Koje pjesme, koji izrazi… nevjerojatno – kaže Čupković komentirajući sveprisutnu poplavu turbofolka.

Cajka je u Kninu oduvijek prisutna, ali nekad je bila na marginama, a danas je mainstream.

– Pjevale su se te cajke u Kninu i ranije, i za bivše Juge. Ali uz domaću, dalmatinsku, njegovala se u gradu i druga istočnjačka kultura, ona civilizacijska, građanska, a ne ovaj prostakluk. Bila je i prije poneka kafana gdje je bila takva muzika, ali bilo je za omladinu i drugih sadržaja. Ne možemo reći da je to uvezeno s doseljenicima. Bilo je toga i prije. Međutim, znalo gdje je tome mjesto i tko tamo ide. Na pevaljke su išli stariji ljudi, nije išla omladina. Dolazile su iz Bosne i iz Srbije.  Dotjerali bi je iz Bihaća, Drvara, Cazina…  Knin je bio tranzitni grad, sjatili bi se šoferi, pili, trošili novac, ljepili ga na harmonike. Bilo je toga, ali nije se njegovalo, niti je toga bilo među omladinom kao sada. Znalo se da je to ‘Kod Dešića’, a ostatak grada živio je drugi život. Nikada u tome nisu sudjelovali ljudi iz grada, ljudi građanske provenijencije. A to se danas događa, da u tome sudjeluju najugledniji ljudi, od gradonačelnice do dožupana – razočaran je Čupković.

U svemu tome jedino je pozitivno da se ljudi u Kninu ne dijele na Srbe i Hrvate. Ne postoje srpski i hrvatski kafići, ne gleda se tko je tko, već svi idu svuda i zabavljaju se zajedno, ovisno o glazbenim i drugim preferencijama. Međunacionalnih incidenata kaže Čupković, gotovo i nema, iako je u antićiriličkoj histeriji nedavno sprejem išaran čirilični dio natpisa na Prosvjeti, a i ranije su znali stradati ključanica ili staklo na vratima. Biti Srbin u Kninu, kaže Čupković, u nekim situacijama zna biti neugodno, ali pokušaji takvih podjela uglavnom neslavno propadaju.

SDK Prosvjeta Knin - Dragoljub Čupković (Foto H. Pavić) (2)

Političari se bave samima sobom

Nakon rata veliki su napori i financijska sredstva države i lokalne zajednice uloženi u povratak života u grad koji je proteklih četvrt stoljeća uvijek bio više simbol, a manje grad. Knin je bio simbol rata, velikosrpske pobune, pa onda i oslobođenja. Grad simbol. Možda tek malo više od toga. U takvoj nezavidnoj situaciji Čupkovića dodatno zabrinjava nebriga države, ali i lokalne zajednice za kulturu. Skrb za srpsku zajednicu svodi se na financiranje Vijeća srpske nacionalne manjine. SKD Prosvjeta, kao jedina kulturna ustanova sa srpskim predznakom, dobija sve manje i manje novca. U proračunu za ovu godinu, žali se Čupković,  dobila je tek deset tisuća kuna.

– Da, ali i to je samo na papiru. Kažu, vidjet ćemo ako bude sredstava, kakva bude dinamika punjenja proračuna. A tako je znalo biti i ranijih godina, pa bi umjesto deset, dobili šest tisuća. Jednostavno nema sluha, pa ni novca za kulturu –  kaže Čupković.

– Novac daju Vijeću srpske nacionale manjine, jer su tamo svi u SDSS-u. Nema korektnog stava prema srpskoj zajednici, od razine države do grada, kada se dodjeljuju sredstva. To je posebno vidljivo kada je riječ o kulturi – rekao je Čupković.

Ustavni Zakon o pravima nacionalnih manjina srpskoj zajednici omogućio je formalno ili nominalno sudjelovanje u vlasti, ali Čupković upozorava da je stvarnost drugačija, da jedna srpska stranka koja sudjeluje u vlasti nije i ne može biti srpska zajednica.

– Da, imamo dogradonačelnika Srbina, ali on je tek statistički Srbin. Imamo i dožupana Srbina. Međutim, o njemu je puno toga rečeno, ali se o njegovom radu jako malo se zna. Zna se tek da on sam svojim članovima kaže da tko dođe u Prosvjetu, da nema što tražiti u njegovoj stranci. A što bi tu mogla sama gradonačelnica? Ona je tek produkt tog sistema – smatra Čupković.

Takva situacija, mišljenja je Čupković, na žalost nije svojstvena samo Kninu. I Srbi u Saboru i Vladi svih ovih godina bave se uglavnom sami sobom i svojim statusom, kao  uostalom i svi političari u Hrvatskoj.SDK Prosvjeta Knin - Dragoljub Čupković (Foto H. Pavić) (5)

aem_baner

Tags: , , , ,

VEZANE VIJESTI