Neovisni novinarski portal
12.12.2019.
EKOLOGIJA / GOSPODARSTVO / KRONIKA 112 / POLITIKA
Ovce bi mogle ostati gladne, kao i političari (foto HRT)

Čupaju, sijeku, ogoljuju – na Pagu se ipak javlja bojazan kako ‘Nestaje paško smilje’ (HRT)

Ovce bi mogle ostati gladne, kao i političari (foto HRT)
Ovce bi mogle ostati gladne, kao i političari (foto HRT)

Ovce bi mogle ostati gladne, kao i političari koji vole pašku janjetinu (foto HRT)

Opasna pomama za čupanjem i sječom ljekovitog bilja, ponajviše smilja, na koju se u posljednje vrijeme nailazi na kršu dalmatinskog probalja i zaobalja, na otocima, u susjednoj Bosni i Hercegovini i šire, poprimila je prevelike i zabrinjavajuće razmjere. Kao i uvijek, jagma za profitom u kombinaciji sa osiromašenošću hrvatskog življa, šutnjom ‘struke’, nedovoljno jasnim zakonima i standardnom državnom nebrigom za zaštitu javnog dobra i prirodnih resursa, doveli su do masovne pojave beskrupuloznog branja smilja i devastacije okoliša.

Brigade berača sa srpovima i vrećama pustoše krš, dok otkupljivači trljaju ruke i uživaju u mirisu zarade i aromatičnih ulja, a farmaceutske tvrtke na kraju lanca iz daleka njuše golemi profit od prodaje preparata utemeljenih na dalmatinskom bilju. Ipak, u javnosti su se počeli javljati i oni koji su uočili dugoročno opasne posljedice nekontroliranog pustošenja ljekovitog bilja, koji bi u konačnici moglo dovesti do iščeznuća određenih biljnih vrsta s nekih područja, te zadugo poremetiti ionako krhku ekološku (prirodnu) ravnotežu, kojoj dalmatinski krajolik i duguje svoju opjevanu privlačnost, zdravlje i ljepotu. Na tragu toga je i reportaža HRT-ova novinara Ante Kolanovića objavljena na HRT Radiju Zadar. Spas za, u ovom slučaju paško smilje, mogao bi donijeti jedino strah visokopozicioniranih i utjecajnih političara od iščeznuća tzv. paške janjetine, koji mnogi od njih upravo obožavaju jesti, a zbog njenog specifičnog ukusa koja je vezana uz ovčju prehranu aromatičnim biljem.

 

Reportažu naslovljenu ‘Nestaje paško smilje’ prenosimo u cijelosti:

 

U Kolanu, malenoj općini smještenoj između grada Paga i Novalje, stotinjak berača smilja svakodnevno trpa u vreće gomile smilja i vozi ga u destileriju gdje se od njega radi skupo kozmetičko ulje. Otkako traje pomama za ljekovitim uljem smilja, sve je manje područje na kojem se ova endemična biljka može brati.
Da bi jasnije spoznali omjere proizvodnje ovog ulja, a time i njegova nestajanja, treba napomenuti da od jedne tone smilja nastane samo litra i pol ulja. Samo za jednu litru plaća se 1.000 eura. Ljudi koji žive na Pagu, nemoćno promatraju kako nestaje biljka koja uvelike određuje kvalitetu ispaše paške ovce, a samim time i čuvenog paškog sira. Štoviše, čak 99 posto katastarske općine Kolan je privatno vlasništvo. Dakle, berači smilj beru na privatnom vlasništvu, bez obzira na dozvole koje su dobili od Hrvatskih šuma.
– Prije koji dan sam vidio da beru na mojem zemljištu. Brzo sam došao autom do ulaza kako bih ih spriječio da nastave branje. Odmah sam pozvao policiju. Oni su bili gotovo uvrijeđeni što sam ih uopće zvao. Ljudi, rekao sam policiji, probili su suhozid i beru na mojem zemljištu, molim vas da dođete. Pojavili su se, ali tek kad je sve bilo gotovo. Zamislite da ja uđem u trgovački centar, napunim košaricu ne platim i odem, bi li se tada pojavili –  ogorčeno govori Emil Oštarić, uzgajivač ovaca i proizvođač sira iz Kolana.
Tvrdi da je smilj presudan za kvalitetu paške janjetine i sira, te da će ga, ako se nastavi branje ovakvim tempom, vrlo skoro nestati s pašnjaka na otoku.
Predsjednik Udruge uzgajivača paške ovce iz Kolana, Dubravko Pernjak je imao nekoliko kontakata s beračima.
Ja sam nakon deset minuta nazvao policiju. Čujte, ja se bojim za svoju sigurnost, morati ću otići sa svojeg zemljišta jer mi se ove počele ‘usivati’ u oči, počele su mi objašnjavati da su one hrvatski branitelji, da moraju od nečega živit. Pa i ja sam hrvatski branitelj pa nikomu ništa ne uzimam, sliježe ramenima Pernjak.
Dok smo razgovarali s Kolanjcima, u daljini smo promatrali berače, njih tridesetak, kako nose vreće u bijeli kombi. Unatoč upozorenju da s njima moramo biti oprezni jer su neugodni i da bi bilo bolje zaobićih ih, ipak odlazimo do jednog od njih. Naslonjeni na suhozid, “naoružani” mikrofonom i kamerom, pitamo ga zašto bere smilj na privatnoj zemlji.
– Ne, ja sam tu dobil! Dobio sam ovo. Imam i pismeno dopuštenje od Hrvatskih šuma – maše nam pred nosom bijelim papirom Mile Udorović, berač smilja oko kojeg se za čas sjatila cijela mala kolonija berača, “naoružana” srpovima za branje.
– Oni su s vama – pitamo.
    – Jesu, kaže. Nama je vlasnik, gospodin Frane dao dopuštenje da beremo na njegovoj zemlji. 
Frane Šupraha, vlasnik zemljišta na kojem beru, doista nam povrđuje priču berača.
-Mile dopuštenje ima, ali velika većina nema. Kaže da su na Pagu već četiri dana. Spavaju u kombiju gdje i ručaju, a beru od jutra do mraka. Dnevno mogu zaraditi po 300 do 400 kuna po beraču. Znaju da to ide za neko ulje, ali ih ne zanima previše. Bitno je da zarade. Bolje i to, kažu, nego da kradu ili neku drugu štetu čine. Dubravko Pernjak pak misli da bi berači trebali otići negdje drugdje.
– Meni se kao čini da ljudi smatraju da smo mi prebogati ili blesavi. Mi isto koristimo ovu endemsku biljku koja je tijekom stoljeća napravila od paške ovce i paškog sira ovo što sad imamo. Čini mi se da ljudi u neznanju ili u namjernoj zloći žele to uništiti, jer čujte, nismo mi na Pagu toliko pametni da imamo dobru janjetinu i sir, nego to je dala ova i ostale endemske biljke.
Nije jedina šteta to što smilje polako nestaje. Ivica Oliverić danima obilazi ispašu za svoje ovce i svaki put kad popravlja suhozide koje su berači srušili..
– Pa moje blago iziđe iz ograđenog prostora jer su mi srušili suhozid. Uglavnom dospije na cestu, pa je neki vozač, turist, tko god, udari usmrti i još moram plaćati štetu vlasniku automobila. Samo zato što su mi srušili suhozid, jer ne znaju drukčije ući u prostor-  objašnjava Oliverić kojemu je ova priča prilično dozlogrdjela. 
Procjenjuje se da u cijeloj Dalmaciji trenutačno ima 1500 berača smilja i ostalog samoniklog bilja poput kadulje. Ako se nekontrolirano branje smilja na Pagu nastavi, moglo bi ga nestati, a s njime bi nestala paška ovca i sir kakve znamo.
Tags: , , , , , , , ,

VEZANE VIJESTI