Neovisni novinarski portal
23.10.2019.
EKOLOGIJA / GOSPODARSTVO / OKOLIŠ - NEMA OKOLIŠANJA!
Berači smilja zavladali Dalmatinskim kršem – Za kilogram cvjeta smilja berač dobije 9-10 kuna – Hrvatska godišnje od izvoza raznog bilja inkasira 10 milijuna US dolara

Berači smilja zavladali Dalmatinskim kršem – Za kilogram cvjeta smilja berač dobije 9-10 kuna – Hrvatska godišnje od izvoza raznog bilja inkasira 10 milijuna US dolara

Od sredine lipnja Dalmatinskim kršem zavladali su berači samonikloog bilja smilja koji su u ovoj djelatnosti pronašli dodatnu zaradu kojom „krpaju“ sve tanje kućne budžete. Samo na području Kistanja u berbu se uključilo 400 mještana sa šireg područja. Procjenjuje se dau berbi smilja u Hrvatskoj sudjeluje preko 4000 osoba. U potragu za miomirisnim žutim cvjetovima koje potražuju farmaceutska i kozmetička inustrija uključilo se staro i mlado, oni koji su vični hodanju po kršu i strmim usponima ali i oni nenavikli na ovakve „izlete“ u prirodu. Sve ih je njih privukla solidna zarada koja ovisi o količini ubranih cvjetova od kojih se dobija kvalitetno ulje koje se pokazalo odličnim u proizvodnji krema za lice sa kojih, kažu, briše bore. snimila: J.K.

Kistanje su postale jedan od jačih otkupnih centara u Dalmaciji. Otkupljivači su uspjeli angažirati preko 400 mještana za koje su tamošnje  Zadruge pribavile dozvole kako bi posao obavljali zakonito. Mnogi su, međutim u ovom poslu  u zemlji „na divljaka“ smatrajući kako im nikakve dozvole ne trebaju jer beru samoniklo bilje na „ničijem“ teritoriju. Da Kistanje ima perspektivu u ovoj djelatnosti smatra tamošnji načelnik Goran Reljić koji u suradnji s županijom Šibensko-kninskom planira otići korak dalje na planu komercijalizacije, tj. poticanja sadnje nasada smilja za što će im trebati poticaji. Svjestan je da će se dosadašnjim tempom berbe brzo ogoliti krš i da neće dugo proći do uleta u „crvenu zonu“, a da se to ne bi dogodilo i da i sutra imaju priliku za solidnu zaradu, planiraju podizanje nasada, tj. plantažni uzgoj smilja s čime su neki mještani već započeli. Istina, riječ je o manjim nasadima, ali je dobro što su nasadi „živi“. Smilje je, inače teško uzgojiti pa vesele prvi pozitivni rezultati o „primanju“ sadnica.

Osim okretanja plantažnom uzgoju smilja planiramo krenuti s brendiranjem proizvodnje i prerade u čemu vidimo mogućnost za razvoj ovog kraja. Sa nasadima i bredniranjem ujedno ćemo spirječiti da se jedna „dobra priča“ kakva je ona sada ne pretvori u „lošu priču“. Ukoliko se brzo ne organiziramo prijeti velika opasnost od devastacije krša, a to se ne smije dogoditi, kategorički će za portal Tris načelnik Reljić. snimila: J.K.

Vrijeme berbe smilja traje od 15. lipnja do 15. kolovoza što znači da smo trenutačno u samoj špici berbe. Berači su doslovno okupirali područje Dalmacije, njezinih otoka, priobalja i zaobalja, ali i drugih područja u zemlji na kojima raste ova biljka koju u sve većim količinama otkupljuju tvrtke iz Francuske. Zanimljivo je što ova zemlja naše bilje kasnije prerađuje i brendira kao svoj autohtoni proizvod. Iako su ubrane količine cvijeta svakim danom sve veće, otkupne cijene, također su u porastu i to tolikom da su neki manji otkupljivači počeli odustajati od posla. Jedan od njih je i Drago Laća, vlasnik uljare „Laća“ iz Skradina koji je, privučen novim poslom, investirao u destileriju. Za portal Tris kaže:

Cijene su zadnjih tjedana doslovno podivljale pa sam se odlučio na uzmak. Počeo sam s otkupnom cijenom od 8 kuna za kilogram, međutim cijena je vrlo brzo kod drugih otkupljivača skočila na 10, a sada već i na 11 kuna i pitam se gdje će stati. Ja sam u ovom poslu zapravo početnik ali i kao takav vidim da je pozitiva cijele priče u sadnji nasada, a ne samo u branju jer će se vrlo brzo pobrati sve do čega se može doći. Dobro je što sam nešto naučio od onih koji su u ovom poslu već desetak godina pa vjerujem da će iduća godina biti bolja u svim segmentima. Ovo, međutim što se danas radi prirodi nije dobro i na to već mnogi upozoravaju. Uništava se biljka koju mnogi čupaju iz korijena iako se otkupljuje samo cvijet. To nije dobro.

snimila: J.K.

snimila: J.K.

Inače, za za jedan kilogram ulja potrebno je prikupiti oko 750 kg cvijeta. Berači dnevno mogu ubrati desetak kilograma, ovisno o urodu, terenu, njihovoj snalažljivosti kretanja po kršu, kondiciji… Berači u pohod na smilje kreću u čizmama zbog straha od mogućeg ujeda poskoka koji u ovo vrijeme caruju kršem. Sa sobom nose velike škare kojima otkidaju cvjetni dio biljke koji je, inače žilav pa se teško može otrgnuti rukom. Neki umjesto škara upotrebljavaju srp koji se, inače nekad koristio u žetvi pčenice i raži. Kad nema škara ili srpa pomažu i noževi. Ante i Sandra Duvančić u novi su posao  sadnje i otkupa smilja krenuli prije tri godine. Odlučili su se, ispričali su za portal Tris, za manji nasad smilja, a za iduću godinu planiraju  sadnju lavande i kadulje. Kupili su destileriju za proizvodnju eteričnog ulja u kojoj prerađuju manje količine jer su tek na početku posla koji im je za sada više hobi, ali već za iduću godinu planiraju povećanje uzgoja i otkupa. Sve veći broj berača na terenima koji su u vlasništvu Hrvatskih šuma ili je riječ o privatnim parcelama izaziva bijes mnogih koji u ovom poslu vide veliku štetu po prirodu i na to sve glasnije upozoravaju.

suhozid, snimila: J.K.

suhozid, snimila: J.K.

Još prošle godine na Rabu je osnovana Građanska inicijativa protiv devastacije i krađe bilja. Upozoravaju na devastaciju, ali i na neprovođenje zakona o visokom stupnju zaštite određenog bilja. Zauzimaju se za poticanje plantažnog uzgoja za što se sredstva mogu dobiti iz EU fondova. Ovih su dana reagirali i stočari sa otoka Paga čije ovce pasu travu i smilje. Kad nestane smilja, a sve govori tomu u prilog, i njihov će sir izgubiti na kvaliteti. Tu je i opasnost za otočne suhozide koji se ruše pod nogama nespretnih berača. Hrvatska se u zadnja dva desetljeća snažnije okrenula proizvodnji ljekovitog i aromatičnog bilja iako ostaje činjenica da  se znatne količine i dalje uvoze. Bilje se zadnjih godina sve više sadi zbog ukrasa u hotelskim kompleksima kaošto je to slučaj u Solarisu. Na ovaj se način ujedno ukazuje i na tradiciju uzgoj, ali i na bogatstvo prirode.

Martina Sokač- Saraga, v.d. voditeljica Službe za odnose s javnošću HGK za portal Tris navodi kako unazad nekoliko godina Hrvatska godišnje izveze raznog bilja u vrijednosti oko 10 milijuna američkih dolara. Najveće količine izvoze se u Njemačku, Italiju i BH. Ljekovito bilje jedan je od sektora u poljoprivrednoj proizvodnji koji ima pozitivnu trgovinsku bilancu.

Nasad lavande u Solarisu, snimila: J.K.

Nasad lavande u Solarisu, snimila: J.K.

Uvoz ljekovitog bilja je znatno manji i kreće se oko 3 milijuna američkih dolara, a uvozimo sve, čak i koprivu iako imamo zemlju na kojoj ona može vrlo uspješno rasti, a raste i kao samonikla. Uvozimo i sljez, matičnjak, mentu pa čak i lavandu iako se hvalimo ogromnim površinama nasada, vrlo kvalitetnim proizvodom, tradicijom, tehnologijom prerade… Bilje uvozimo iz brojnih egzotičnih i dalekih zemalja kao što su npr.  Tajvan, Vijetnam, Argentina, Indonezija, Iran, Nepal, Indija, Kina, Egipat, Uzbekistan, Albanija, Burkina Faso, Kenija, Jordan, Madagaskar, Sirija, Pakistan… Najveće površine pod nasadima u Hrvatskoj su one sa kamilicom na koju otpada i najveći dio izvoza. Zadnjih godina sve unosnijom se pokazala proizvodnja sljeza i gloga. aem_baner

Tags: , , , ,

VEZANE VIJESTI