Neovisni novinarski portal
19.8.2019.
EKOLOGIJA / GOSPODARSTVO / POLITIKA
Grožđe je zrelo, a naša agrarna politika je nedorasla

Što bi se dogodilo da Hrvatska, ali i susjedne zemlje prijeđu na 100 posto ekološku poljoprivredu?

Grožđe je zrelo, a naša agrarna politika je nedorasla
Grožđe je zrelo, a naša agrarna politika je nedorasla
Grožđe je zrelo, a  tzv. agrarna politika je nezrela

  Što bi se dogodilo da Hrvatska, ali i susjedne zemlje prijeđu na 100 posto ekološku poljoprivredu? Uvoz hrane bi se povećao? Umrli bismo od gladi? Nezaposlenost bi porasla? Ili bismo svi bili zdraviji? Zaposlenost bi porasla? BDP porastao? Tlo se oporavilo, a vode ozdravile od agrokemikalija? – započinje tekst Marine Kelave, ovogodišnje dobitnice HND-ove nagrade Velebitska degenija, objavljen na portalu H-Alter. Tekst Hrabri scenarij koji sebi moramo priuštiti prenosimo u cijelosti, a u izvornom obliku ga možete pročitati OVDJE.

…Na ovo bi odgovore trebala znati hrvatska Vlada, ali ni naša ni druge vlade svijeta si nisu postavile ovo pitanje. Odgovor je zato potražila skupina stručnjaka koje je okupila Zaklada Heinrich Boell i koji su u Novinarskom domu u Zagrebu predstavili rezultate četverogodišnjeg istraživanja u četiri zemlje regije, Hrvatskoj, BiH, Srbiji i Crnoj Gori, pod nazivom “Seeds of Change: Sustainable Agriculture as a Path to Prosperity for the Western Balkans” (Sjeme promjene: Održiva poljoprivreda kao put u prosperitet za Zapadni Balkan).

Hrabro istraživanje

 

– Mjerili smo stopostotni učinak ovakvog scenarija na obim poljoprivredne proizvodnje, učinak na zaposlenost i na BDP. Bitno je napomenuti da se u uobičajenom računanju BDP-a u udjelu poljoprivrednog sektora ne računaju eksternalije. Brojka koja se navodi u klasičnom računu nije korigirana za ekološke troškove, učinke na vodu, tlo, zrak i klimu. Većina tih troškova odlazi na kraju na zdravlje ljudi, čak 85 posto, dok se 15 posto tiče zdravlja ekosustava”, objasnio je voditelj istraživačkog tima dr. Darko Znaor koji je istraživanje nazvao “hrabrim”, što ovakav pokušaj novog zamišljanja odnosa u svijetu u kojem živimo sigurno jest.
Istraživanje previđa razvoj situacije za tri scenarija u odnosu na baznu godinu 2016. Prvi scenarij je nazvan BAU (Business as Usual) koji predviđa što će se dogoditi ako nastavimo s dosadašnjom praksom bez značajnih promjena u poljoprivrednoj praksi i politikama u odnosu na baznu godinu. Drugi je scenarij nazvan ECO koji pretpostavlja sto postotni prelazak na ekološku poljoprivredu. Treći je scenarij nazvan ECO + i predviđa što će se dogoditi ako uz prelazak na eko poljoprivredu transformiramo i energetski sektor. Dok BAU scenarij predviđa daljnju degradaciju ekosustava i smanjenje dobrobiti izražene u radnim mjestima u BDP, ECO scenarij predviđa značajan porast svih navedenih kriterija, dok ih ECO+ još dodatno naglašava.

Poljoprivreda proizvodi minus

 

'Domaće pomidore' dok su još bile iz Hrvatske Sadašnji udio poljoprivrede u BDP-u Hrvatske iznosi tako 1,43 milijardi eura (2009. godina), ali kada se oduzme 553 milijuna subvencija i 1,1 milijardi troškova eksternalija ispada da hrvatska poljoprivreda danas proizvodi minus u BDP-u, a ne plus. Slična situacija je i u svim ostalim zemljama obuhvaćenim istraživanjem. Kako ekološka poljoprivreda proizvodi značajno manje okolišnih troškova, prelazak na takav način proizvodnje hrane obrnuo bi ovaj negativan trend, smatraju autori. Bitno je znati da ekološka proizvodnja donosi i niz pozitivnih eksternalija koje nije uvijek lako pretvoriti u brojke, kao što su razvoj pčelinjih zajednica koje obavljaju oprašivanje, obnova humusa u tlo, zaustavljanje erozije tla. Autori su u ovom istraživanju uračunali samo manji dio pozitivnih eksternalija, što znači da bi rezultat u korist ekološke poljoprivrede u odnosu na konvencionalnu mogao biti još i povoljniji.
Što se tiče predrasude da bi s ekološkom poljoprivredom zbog nižih prinosa svi umrli od gladi ili bi uvoz hrane porastao, rezultati istraživanja su i to demantirali. Naime, u ove četiri zemlje konvencionalna poljoprivreda ima znatno niže prinose nego što to postižu neke druge zemlje kao što je Nizozemska. Prijelaz na ekološku poljoprivredu zato ovdje ne bi bio tako traumatičan po prinose. Uz to, obnova humusa na tlu povećala bi sposobnost tla da zadržava vodu te s vremenom povećala prinose. Zaključak je zato da bi prinosi ekološke poljoprivrede u Hrvatskoj i susjednim zemljama mogli biti slični onima koje postiže konvencionalna poljoprivreda.

 

 

Ekološka poljoprivreda povećava zaposlenost

 

Ekološka je poljoprivreda više radno intenzivna od industrijske te se može očekivati porast zaposlenosti, a već konvencionalna poljoprivreda u regiji danas zapošljava milijun ljudi. One koje bi ovakav scenarij pogodio su zaposleni u industriji mineralnih gnojiva i pesticidima. U Hrvatskoj prva industrija zapošljava 2500 ljudi, a industrija pesticida oko 500. Međutim, s obzirom na očekivani porast zaposlenosti od deset posto u ECO scenariju do 13 posto u ECO + scenariju u samoj proizvodnji hrane, ekološka poljoprivreda bi i ovdje donijela plus u konačnom zbiru.

– Projekcija je rađena uz tezu deset postotnog povećanja cijene hrane, ali to je pretpostavka koja je otvorena za daljnju raspravu. Mi smo ovo istraživanje radili s namjerom da posluži kao pomoćni alat za kreiranje politike. Ovo je pionirski pokušaj, koliko nam je poznato, u svijetu nije bilo dosad slične studije”, istaknuo je Znaor.
Unatoč usponu ekološke poljoprivrede zadnjih godina u Hrvatskoj, od ovog revolucionarnog cilja koji propituje istraživanje još smo jako daleko. Danas se svega tri posto poljoprivrednih površina nalazi pod ekološkom proizvodnjom. U upisnik je upisano 1 609 proizvođača ili 1,6 posto od ukupnog broja poljoprivrednika u Hrvatskoj. Ohrabrujuće je, međutim, da ovaj tip proizvodnje ostvaruje godišnji rast od 35 posto. Promjena je neophodna, a ključno je pitanje možemo li je sebi nedozvoliti, smatraju autori.

 

Imamo mjere i zakon, nemamo proizvoda

 

Od mjera i politika za razvoj ekološke poljoprivrede već imamo Zakon o ekološkoj poljoprivredi, potpore za proizvodnju, Akcijski plan od 2011. do 2016., županijske i općinske potpore, razvijenu savjetodavnu službu, pozitivan stav medija i razvijeno domaće tržište -, istaknula je suradnica u istraživanju Sonja Karoglan Todorović te nabrojala i ono što nemamo.
– Nemamo proizvoda. Gotovo polovica potrošačke eko košarice je još uvijek prazna. Ekološko mlijeko je primjerice gotovo nemoguće naći. Nemamo ni aktivnu provedbu Akcijskog plana, nemamo podatke, široj javnosti prepoznatljivi eko znak, nemamo znanstvena istraživanja, nemamo jakih udruga ekoproizvođača, kao ni pokreta ekološke poljoprivrede –  zaključila je.
Mogućnosti za plasman se kriju u proizvodnji za turizam, izvoz, ali i domaćem tržištu koje se može razviti uvođenjem novih proizvoda, povećanjem količine proizvodnje te primjerice orijentaciji javnih nabava prema ekološkoj hrani.
Nekih pozitivnih pomaka ima. Tako je Poljoprivredna savjetodavna služa u završetku postupku restrukturiranja čime je oformljen poseban tim za ekološku proizvodnju raspoređen po cijeloj Hrvatskoj.
– Želimo više raditi na oglednim primjerima farmi koje bi poslužile drugim poljoprivrednicima za učenje i inspiraciju. Također, želimo iskoračiti iz dosadašnjih okvira rada samo s poljoprivrednicima i raditi na širenju svijesti među širom populacijom jer smatramo da je ekološka proizodnja put prema skladnijoj zajednici i suživotu s ekosustavom”, rekao je Hrvoje Horvat iz Poljoprivredne savjetodavne službe te dodao kako osobno smatra da je ekološki scenarij moguć, ali uz globalni konsenzus i pritisak politike.
Domaći češnjak se grčevito bori s kineskim

Domaći češnjak se grčevito bori s kineskim

Proizvodnja hrane je nacionalna sigurnost

 

A politiku bi svakako trebalo zanimati kako stojimo s pitanjem proizvodnje hrane jer je to ujedno pitanje nacionalne sigurnosti.
– Hrvatska danas uvozi 50 posto hrane. Ekstremni vremenski uvjeti koje umnožavaju klimatske promjene imat će negativan utjecaj na bilo kakvu poljoprivrednu proizvodnju. Na svjetskom tržištu možemo očekivati cjenovne udare, a Hrvatska kao ovisnik u uvozu će tu biti vrlo ranjiva”, naglasio je Igor Matutinović iz GfK Centra za istraživanje tržišta.
Pitanje hrane nije, međutim, odvojeno od drugih područja. Potrebne su i promjene u energetici, prometu, došlo bi do promjene industrije i trgovine. Istraživači su otvorili temu poljoprivredom i industrijom mineralnim gnojivima, ali ostalo je prostora za još brojna istraživanja. Na tome već radi Zaklada Heinrich Boell koja u sklopu serije “Unlocking the Future” priprema sličnu studiju i za područje energetike.
U završnim danima rada na ovoj studiji dio regije obuhvaćene istraživanjem pogodile su katastrofalne poplave ukazujući kako je degradirana infrastruktura i smanjena otpornost zajednica koja je građena u prošlim desetljećima. Iako su se na početku rada na studiji posljedice klimatskih promjena činile dalekima, sada se pokazalo da je pronalaženje odgovora hitno potrebno te kako ova vrsta izazova prelazi granice. Zato i rješenja treba tražiti zajednički, naglašeno je u studiji. Zato će ova studija o ekološkoj poljoprivredi već ovoga tjedna biti predstavljena i u Sarajevu, Podgorici i Beogradu, a uskoro će biti objavljena i na hrvatskom i na srpskom jeziku, najavio je Vedran Horvat iz Zaklade Heinrich Boell.
Ponešto o problemima hrvatske poljoprivrede, a koji su slični onima susjednih država, možete pročitati i na TRIS-u u prošlogodišnjem intervjuu s agronomom Davorinom Pamićem problematici  naslovljenom Hrvatskom upravljaju uvoznicki lobi i korumpirani politicari tjeraju nas u glad i duznicko ropstvo.
6. sajam agroturizma - Skradin 2014 (1)
Tags: , , ,

VEZANE VIJESTI