Neovisni novinarski portal
27.10.2020.
EKOLOGIJA
Rezalište, snimila: J.Klisović

Šibenske plaže odišu nemarom i nebrigom, a sezona je pred vratima

Rezalište, snimila: J.Klisović

Sa približavanjem ljetnih  vrućina aktualiziralo se pitanje uređenosti šibenskih plaža koje „na prvu“ ostavljaju dojam sveopće nebrige. Kud god baciš pogled vidi se nemar o kojemu građani progovaraju sve oštrije pitajući se zašto je to tako. Mnogima smeta što se priča o plažama svodi na plažu Banj dok su sve druge ostale u njezinoj sjeni.

Rezalište

Rezalište

O (ne)uređenosti plaža koje teritorijalno pripadaju Gradu Šibeniku bilo je riječi i na posljednjoj sjednici Gradskog vijeća. Govoreći o plažama gradonačelnik Željko Burić preskočio je aktualnu situaciju i prebacio se na budućnost u kojoj će se, kako je najavio, zajednički rješavati dvije susjedne plaže- Rezalište i Podsolarsko. Ova potonja je praktički u vlasništvu Zagreb montaže pa, slijedom te činjenice, ostaje vidjeti kakav je plan njezinog vlasnika. Uslijedit će, vjerovatno izrada planova, a za njima i projekata što znači da će se na realizaciju morati pričekati.

Je li opravdanje za posvemašnju neuređenost plaža smanjena dotacija čime se pokušao opravdati dogradonačelnik Danijel Mileta? Djelomično da, ali ostaje činjenica da se i sa manje novca, a više volje i entuzijazma može napraviti kudikamo više. Turisti koji našu rivijeru posjećuju u predsezoni, i ne samo oni, već i domaći kupači, ne zaslužuju ovakav tretman koji odiše nebrigom domaćina.

snimila. J.K.

Plaža Rezalište obrasla je u visoku travu, koševa za smeće nema, a nekad davno postavljeni kontejneri za iznajmljivanje plažnih rekvizita, odišu patinom vremena i posvemašnje nebrige. Na ovu okolnost već neko vrijeme javnost upozorava  Antonio Gović, predsjednik MO Brodarica-Krapanj koji je za portal Tris elaborirao postojeće stanje kao neprimjerno i neodrživo.

Ne smije se uređenje neke plaže svoditi na nasipavanje šljunkom i njegovim vraćanjem iz mora na plažu.  Sa 150 tisuća kuna koliko je izdvojio Grad nije se odmaklo dalje od šljunka, a ni njega nema dovoljno. Brodarica ima 4 kilometra plaža, od čega na četiri glavne otpada najveći dio. Sa tom svotom MO bi mogao bolje gospodariti nego Grad jer bi se izborili za niže cijene. Ovako Grad, ponavljam, sa 150 tisuća kuna ne uspjeva dostaviti niti dovoljnu količinu šljunka, a kamoli platiti osobu koja će pokositi travu, postaviti koševe za smeće…Kad spominjem šljunak moram prigovoriti što je od 100 tona šljunka čak 70 tona iskrcano na privatnoj plaži, a ne na onima koje ugošćuju na tisuće kupača. Dio obale je koncesioniran i Grad s te osnove ubire novce koji se nama ne vraća. Montažni objekata na plažama pružaju ružnu sliku pa ih mi pogrdno nazivamo „brvnarama“. Potez je na Gradu koji bi trebao propisati uniformiranost vanjskog izgleda tih objekata.

snimila: J.K.

Najveća plaža je Rezalište na kojoj se ljeti kupa do 2000 kupača, uglavnom onih iz Šibenika.

Ova plaža ima potencijala za razvoj, a u kakvom je stanju sada bolje je ne sjećati se. O zabavi u večernjim satima da se i ne govori. Nabraja tako Gović koji se ne može suzdržati, a ne prokomentirati ukupno stanje uređenosti Brodarice-Krapanj.

 U 21.stoljeću mi nemamo igralište za djecu niti uređeni park. Brojimo oko 4000 stanovnika od kojih je dječjeg uzrasta oko 1600. Djeca nam se igraju na opasnim ulicama. Upozoravamo Grad na neodrživo stanje, ali osim obećanja, nema konkretnih poteza. Barem nema za sada.

snimila. J.K.

Što o uređenju plaža kaže prvi čovjek Turističke zajednice Šibenika Dino Karađole:

TZ grada Šibenika izdvojila je za sva mjesta koja se nalaze na njenom području djelovanja ukupno 420.000 kn. Novac se daje za  uljepšavanje i uređenje mjesta- hortikulturno uređenje, plaže , šetnice , dječja igrališta…Inače, sredstva se raspoređuju razmjerno prihodima koji se ubiru od boravišne pristojbe pa tako Žaborić kao najjači po toj osnovi dobije 130.000 kn, a Dubrava koja je tek počela izgrađivati svoje turističke  kapacite  10.000 kn . Mjesni odbori sami određuje što su im prioriteti kod turističke infrastrukture. Prošle godine je oko 50% tih sredstava utrošeno na uređenje plaža i plažnih prostora, a slično će biti i ove godine, kaže Karađole.

Grad Šibenik je iz svog proračuna, navodi Karađole, izdvojio oko 1.500.000 kn  ove godine u uređenje plaža na svome području.

U svakome slučaju nama je od vitalnog interesa da su sve plaže uređene i u punoj funkciji jer nam je to osnovna i najbitnija  turistička infastruktura u mnogim mjestima na našem području. Također se nadam da je Grad svjestan te situacije i da je rješava promptno u skladu sa mogućnostima .

snimila: J.K.

Da su plaže na istočnom dijelu grada nepripremljene za prihvat kupača smatra i Rada Alviž, direktorica TIC-a.  Ovih je dana obišla većinu plaža i ostala zatečenja njihovim izgledom. Nada se da će se narednih dana na tom polju nešto promijeniti i da će plažni prostori uskoro dobiti primjereniji izgled i potrebite sadržaje.

Ni plaža Banj u koju se „utuklo“ najviše sredstava još nije spremna za prihvat kupača, a kada će, ne zna se. Točnije, sama plaža je nasuta novim tonama šljunka, međutim velebni višenamjenski objekt koji se tamo gradi još nije finaliziran pa Banj izgleda poput velikog gradilišta. Višemilijunski projekt započet od prošle vlasti kojeg završava aktualna, postaje, bez sumnje, turistička okosnica novog razvoja Šibenika. Još samo da se na njegovu realizaciju stavi točka.

 

 


VEZANE VIJESTI