Neovisni novinarski portal
30.10.2020.
GOSPODARSTVO
ilustracija

Presaonički “ples na žici”- B.Lepur:
umjesto najavljenih 60, slijedi manje od 50 otkaza!

ilustracija

Priča o 60 “prekobrojnih” u Tvornici presanih proizvoda ( od ukupno 143 zaposlena) koji bi uskoro trebali otići put Zavoda za zapošljavanje s razlogom je uzburkala lokalnu javnost, posebice onu na koju se najavljeni otkazi odnose, ali i druge koji strahuju za svoje  sve nestabilnije radničke pozicije.

ilustracija

ilustracija

Čelnike dvaju Sindikata Tvornice prešanih proizvoda (TPP) (Hrvatski sindikat metalaca i Sindikat metalaca Hhrvatske-Industrijski) u ponedjeljak će na stolu dočekati nova organizacijska shema na koju će se oni morati očitovati u roku od tjedan dana. Potom će uslijediti izrada programa tehnološkog viška i zbrinjavanja prekobrojnih radnika. Kazuje to za portal Tris Branimir Lepur, predsjednik Uprave Holdinga koji u sebi objedinjuje dvije tvornice, spomenutu Tvornicu prešanih proizvoda i Tvornicu valjanih proizvoda( TVP). Prema njegovim riječima, organizacijsku shemu-kadrovski plan restrukturiranja, odnosno odabir radnika koji će ostati na radnim mjestima i onih koji će morati otići, ne radi on, već je na tom poslu angažiran cijeli tim kojeg čini predstavnik Uprave zadužen za kadrove, direktor proizvodnje i drugi koji najbolje znaju koji se posao, sa kolikim brojem radnika i kakve stručne profilacije može odraditi.

Iako se dosad špekuliralo o 60 prekobrojnih, Branimir Lepur kaže kako će ta brojka ipak biti manja, pa i ispod 50, što je jedino pozitivno u cijeloj priči.

Po vlasniku je pozitivno i to što se sa podjelom pedesetak otkaza spašavaju preostala radna mjesta i radničke plaće. Oni koji dobiju otkaz polažu pravo na otpremnine koje se izračunavaju množenjem broja godina radnog staža s 3500 kuna. Oni koji odlaze u prosjeku će dobiti između 100 i 120 tisuća kuna.

Nakon izraženog sindikalnog nezadovoljstva najavljenim otkazima, sa čelnicima obaju tvorničkih sindikata sastao se u srijedu vlasnik tvornice Marko Pejčinoski, a skupu su nazočili i članovi Uprave Holdinga i drugi. Vlasnik tvornice je još jednom podastrio argumente kojima se rukovodio donoseći odluku o reduciranju broja zaposlenih uz kategoričnu tvrdnju kako je alternativa toj odluci- odlazak u stečaj.

Prerađivači aluminija u svijetu, pa tako i u Europi i svijetu, već su godinama pogođeni cijelim nizom negativnih mjera i stanja na tržištu koje diktira poslovanje. Nepovoljno stanje na tržištu primoralo je vlasnike više elektroliza i drugih pogona i aluminijskih tvornica na stavljanje „ključa u bravu“. Pod teretom problema već duže vrijeme stenje i šibenska Tvornica valjanih proizvoda, kao i Tvonica Aluminija“ iz Mostara i druge.

Kakvo stanje vlada danas u TPP koju je Pejčinoski preuzeo u veljači ove godine, najbolje ilustriraju brojke o proizvodnji, odnosno preradi. Godišnje se preradi svega 5 tisuća tona na čemu je angažirano 143 radnika, dok, primjerice u susjednoj Sloveniji godišnja proizvodnja prešanih proizvoda iznosi 20 tisuća tuna na čemu je angažirano 80 radnika. Sličan odnos proizvedenih količina i broja zaposlenih vlada i u Njemačkoj. Dakle, u šibenskom TLM-u u proizvodnom procesu radi gotovo dvostruko veći broj radnika, a proizvedene količine su značajno manje. U ovu priču svakako treba ubaciti i faktor modernizacije i tehnološke razine koja je u šibenskom slučaju daleko ispod razine u razvijenijim zemljama koje drže do svoje industrijske proizvodnje.

Od najavljene modernizacije šibenskog TPP-a koju su bombastično najavljivali bivši vlasnici, a nakon nje i novi, zasad nema ništa. Kako već sutra u pitanje ne bi došao opstanak preostalog broja radnika novi je vlasnik obećao instalirati novu presu bez koje ova tvrtka nema budućnost ni sa prepolovljenim brojem zaposlenika.

Aktualna financijska situacija nesumljivo nameće potrebu poduzimanja novih mjera, a vlasnik smatra da je to smanjenje broja zaposlenih. U prošloj godini TPP je ostvario prihod od 84 milijuna kuna, dok je istodobno stvoreno 56 milijuna kuna gubitaka. Novac najvećim dijelom odlazi na plaće zaposlenika i  podmirenje kreditnih obveza koje su opterećujuće i tvornica je, na neki način, postala njihov talac.

Proizvodni proces nastojao se, saznajemo, rasterititi cijelom serijom smanjenja troškova, međutim većeg učinka od takvih mjera nije bilo. U postojećoj situaciji „sjekla se grana“ na kojoj se sjedi pa je vlasnik odlučio da to tako dalje više ne ide. Navodno je od veljače do sada u TPP uložio oko 3 milijuna eura (plaće, kreditne obveze…), međutim od pravog ulaganja u novu presu i modernizaciju postrojenja do sada nije bilo ništa. U novonastaloj situaciji novi se vlasnikse odlučio “spasiti što se od tvornice spasiti dade”.

TPP se, nakon problema nastalih sa Mostarom i opskrbom sirovina, okrenula novim dobavljačima koji su značili skuplju cijenu po toni proizvoda, a nove su okolnosti posljedično rezultirale povećanjem ukupnih troškova što je još jedan od negativnih elemenata koji je zadao udarac šibenskom TPP-u. Sa novom presom i proizvodnjom od 15 tisuća tona, tvornica bi, vjeruje se, mogla dobro funkcionirati.

 Sa 143 zaposlena, kontinuiranom proizvdnjom gubitaka, mizernom proizvodnjom na godišnjoj razini, sve težim stanjem na tržištu aluminija, preživljavanje predstavlja opasni „ples na žici“.

Elektroliza u razgradnji

Elektroliza u razgradnji

U situaciji kada državu već duže vrijeme trese enormno visoki broj nezaposlenih u čemu Šibenik nije iznimka, već pravilo, reakcija jednog od dvaju tvorničkih Sindikata na odluku vlasnika o reduciranju borja zaposlenih posve je očekivana. Dok se Hrvatski sindikat metalaca još nije oglasio ovim povodom što je simptomatično, Ivan Svraka, predsjednik industrijskog  Sindikata metalaca Hrvatske pita se gdje je kraj prekobrojnima, odnosno na kojoj će se brojci priča o tehnološkom višku zaustaviti.

Nakon što je zainteresiranu javnost upoznao sa najnovijim planovima njihova vlasnika o kresanju broja zaposlenika, Svraka za portal Tris rezimira stanje u tvornici od početka privatizacije koju naziva „kancerogenom“.

Umjesto obećanog ulaganja sredstava i najavljene modernizacije pogona danas svjedočimo sveopćem rasulu, a da se nešto opasno događa pokazuju i ogradni zidovi koji su tvornički prostor podijelili na dva dijela. U jednom je ostala osnovna djelatnost-presaonica, a u drugom je „zastao“ nekretninski biznis. Dovoljno je „baciti“ pogled sa Magistrale i vidjeti o čemu govorim. Da podsjetim, obećana nam je nova presa, modernizacija alatnice i lakirnice, međutim od obećanja nije ostvareno ništa, već je i ono što je ostalo „potaracano“, kako bi mi u Šibeniku rekli. Konzorcij ( Zagrebmontaža, Dalekovod i Feal) koji je privatizirao TPP, bio je zlo za sve, a u međuvremenu su svi izišli iz TLM-a. Zadnji je iz Presaonice izišao Feal koji je 14.svibnja ove godine u Širokom Brijegu otvorio novu presu vrijednu 15 milijuna eura kakva je trebala nama u Šibeniku.

Svraka podsjeća da su novom vlasniku izišli ususret pristajući na korekciju kolektivnog ugovora zbog čega će oni koji budu proglašeni tehnološkim viškom, umjesto 5 tisuća kuna po godini radnog staža, dobiti tek 3500 kuna otpremnine.

Od nekadašnje „zlatne koke“ kako je TLM nazivao nekadašnji predsjednik Uprave Ivo Čović, TLM je postao „očerupana kokoš“, kako ono što je ostalo od nekadašnjeg giganta, naziva sindikalist Svraka. Prema njegovim riječima stanje nije ništa bolje ni u Tvornici valjanih proizvoda.

Mi tonemo danas, a oni će za 6 do 9 mjeseci najkasnije.

ostaci nekadašnje Tvornice elektrolize

ostaci nekadašnje Tvornice elektrolize

Da vrag ipak nije tako crn kako ga neki predstavljaju govori najnovije potpisivanje novog Kolektivnog ugovora u ZM Elemesu, a prije neki mjesec i u ZM  Montalu koji su zaposlenicima zagarantirali povoljnije uvjete rada.

Elemesu se smješi posao vrijedan 45 milijuna kuna u ovoj godini koji je jamac za sigurnost 95 radnih mjesta. Sigurno je, kažu, i 130 zaposlenika u Montalu koji su Kolektivnim ugovorom dobili veće plaće i naknade. Montal je ugovorio poslove u zemlji vrijedne 20 milijuna kuna i 7,5 milijuna kuna u Njemačkoj. Trenutačno se čeka realizacija posla vrijednog 3,5 milijuna kuna.


VEZANE VIJESTI