Neovisni novinarski portal
23.10.2020.
GOSPODARSTVO / UKRATKO
Porast izvoza i uvoza,  daljnji pad građevinskog sektora, “dužničko ropstvo”…

Porast izvoza i uvoza, daljnji pad građevinskog sektora, “dužničko ropstvo”…

Izvoz RH u prva tri ovogodišnja mjeseca (prema prilagođenim podacima) iznosio je 17,1 milijardi kuna što predstavlja porast od 8,5 posto. Prema najnovijim analizama Državnog zavoda za statistiku, istodobno smo uvezli robe u vrijednosti od 29 milijardi kuna, odnosno riječ je o porastu od 2,6 posto što znači...

Izvoz RH u prva tri ovogodišnja mjeseca (prema prilagođenim podacima) iznosio je 17,1 milijardi kuna što predstavlja porast od 8,5 posto. Prema najnovijim analizama Državnog zavoda za statistiku, istodobno smo uvezli robe u vrijednosti od 29 milijardi kuna, odnosno riječ je o porastu od 2,6 posto što znači da je vanjsko-trgovinski deficit bio 11,9 milijardi kuna. Prevedeno, i dalje više uvozimo nego što izvozimo.

snimila. J.K.

Usporedbe radi, u istom prošlogodišnjem razdoblju izvezli smo razne robe vrijedne ukupno 15,7 milijardi kuna i uvezli robe vrijedne 28,2 milijarde kuna.

Najviše je porastao izvoz goriva i maziva, potom kapitalnih proizvoda… U uvozu prednjači uvoz prijevoznih sredstava, a slijedi uvoz hrane i pića.

Kad je riječ o zemljama EU, izvoz je iznosio ukupno 10,7 milijardi kuna što je za 12,5 posto više nego lanjske godine. Uvoz je , također porastao za 2,1 posto i iznosio 21,9 milijardi kuna.

Građevinski sektor još je uvijek u velikim minusima što potvrđuju i najnovija izviješća Državnog zavoda za statistiku. Naime, prema izvornim indeksima, građevinski radovi u ožujku ove godine, u odnosu na ožujak 2013.g., manji su za 4,9 posto.

snimila. J.K.

Građevinski radovi u ovogodišnjem ožujku u odnosu na prošlogodišnji ožujak manji su za 6,6 posto. Prema desezoniranim indeksima, građevinski radovi u ožujku u odnosu na veljaču, zabilježili su pad od 0,6 posto.

Negativnim brojkama koje već duže vrijeme dominiraju građevinskim sektorom pridružile su se i one o zateznim kamatama o kojima je progovorio ministar financija Boris Lalovac u emisiji HR „ Poslovni tjedan“. Ministar je, naime zaključio da je riječ o izvanrednom stanju, te je pozvao banke da se odreknu dijela svoje dobiti i tako pomognu građanima u ovoj teškoj situaciji.

Najavu ograničenja zateznih kamata na potrošačke kredite na najviše 10,3 posto, te na stambene kredite na 8,35 posto, banke su dočekale „na nož“.

Zbog duga, trenutačno je u državi blokirano 59,6 milijardi kuna od čega se 32,4 milijarde kuna odnosi na obrtnike i pravne osobe, a 27,1 milijardi na građane.  Na te je iznose obračunato 24,2 milijarde kuna zateznih kamata. U takvoj situaciji vjerovnici, izjavio je ministar Lalovac, neće moći naplatiti ni glavnicu, a kamoli zatezne kamete. Zbog svega je zaključio kako se hrvatski građani nalaze u „dužničkom ropstvu“ te je pozvao banke da daju svoj doprinos u poboljšanju situacije koja polako izmiče kontroli.


VEZANE VIJESTI