Neovisni novinarski portal
30.10.2020.
EKOLOGIJA / GOSPODARSTVO / POLITIKA
Kukuruz (foto: Wikipedia)

Monsanto (ne)zakonito ‘pomaže’ poplavljenima GMO sjemenjem kukuruza, rajčice, krastavaca i kupusa?!

Kukuruz (foto: Wikipedia)
Kukuruz (foto: Wikipedia)

Kukuruz (foto: Wikipedia)

Monsanto, međunarodna korporacija sa sjedištem u SAD-u, najveći svjetski proizvođač herbicida, genetički modificiranog sjemena, umjetnih sladila, pesticida i nebrojenih kemijskih produkata, odlučila je, kako kažu, pomoći poplavljenim područjima u Hrvatskoj, Srbiji i BiH donacijom GMO sjemenja kukuruza, rajčice, krastavaca, kupusa i drugih kultura. Ta je vijest u kratkom roku izazvala veliku pozornost u javnosti, premda joj tzv. mainstream mediji još uvijek nisu dali veliku važnost. Na ‘zeleno’ orijentiranim internetskim portalima je donacija GMO-sjemenja stradalim državama shvaćena kao opasan udarac budućnosti poljoprivrede na ovim prostorima, a onda i zdravlju stanovništva, budući da se često govori o negativnom utjecaju GMO hrane na ljudski organizam i okoliš. No, pogledajmo što o svemu kažu u Monsantu na svojim internetskim stranicama (vidi OVDJE).

– Prirodne nepogode uvijek izokrenu uobičajeni život i normalnu svakodnevnicu u stanje rasula. Balkanske zemlje se sada suočavaju s posljedicama onoga štpo neki smatraju najgorim poplavama u posljednjih 120 godina. Zbog ogromne količine kiše u Srbiji, Bosni i Hercegovini i Republici Hrvatskoj u svibnju je najmanje 56 ljudi poginulo, a deseci tisuća osoba je još uvijek bez vode i struje… – suosjećajno započinju svoj tekst o poplavama u kompaniji Monsanto, tvrtki s oko 12 milijardi dolara prihoda.

 

Dušebrižnička kompanija s 12 milijardi dolara prihoda

 

Kiša koja bi inače padala tri mjeseca pala je u tri dana, nastavljaju Monsantovci, zbog čega je uništeno i oštećeno više od sto tisuća kuća, a pola milijuna ljudi je ostalo bez doma. A onda dolazi ono najbitnije:
– Poljoprivrednici su najgore pogođeni. Više od 100.000 hektara usjeva je uništeno, a ukupna šteta u poljoprivredi u Srbiji se procjenjuje se na oko 500 milijuna €. U nastojanju da se pomogne u sanaciji štete, a kako bi pomogli srpskim seljacima da štp prije zasiju svoja polja, Monsanto je ovaj vikend donirao oko 275.000 € vrijedno sjeme  Dekalb kukuruza, što je dostatno da se zasije kukuruz na oko 3000 hektara zemljišta. Dodatno sjeme kukuruza je distribuirano u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, u ukupnoj vrijednosti od oko 445.000 € u sve tri zemlje – veli Monsanto, koji je inače konstantno na meti aktivista diljem svijeta, ali i Ministarstva pravosuđa u matičnom SAD-u.
No to nije sve, osim kukuruza Monsanto je također donirao oko 75.000 € vrijedno sjeme rajčice, krastavaca i kupusa za poljoprivrednike pogođene poplavama u sve tri zemlje, hvale se iz te korporacije.
– Nadamo se kako će, uz našu pomoć, mali poljoprivrednici koji su izgubili svoje usjeve zbog poplava moći ponovno zasijati svoja polja u roku od dva tjedna. Ovo je za nas vrijeme u kojem možemo pokazati kako možemo priodnijeti potrebitim zajednicama – velikodušno je ustvrdio José Manuel Madero, predsjednik Uprave Monsanto-a za Europu, Bliski Istok i Afriku.

Hoće li reagirati naše institucije?

 

I na koncu ove objave kojoj je namjera istaknuti izrazito dušebrižništvo, dobrotvornost i humanitarnost, Monsanto poručuje svojim zaposlenicima kako će dati dolar za svaki dolar kojega njegovi zaposlenici doniraju za pomoć stradalima u od poplava u Srbiji.
No nije li ova vijest materijal za djelovanje nekih naših institucija, poput mjerodavnih ministarstava, budući da je, prema poznatim zakonskim odredbama, uvoz GMO sjemena u Hrvatsku i dalje zabranjen? Vidjet ćemo u sljedećim satima.
Inače, svijet odavno bruji o tome kako Monsanto ima namjeru postati potpuni svjetski monopolist u proizvodnji i prodaji sjemena, čime bi neizravno kontrolirao i tržište hrane, budući da je glavnina GMO sjemenja podešena da se onemogući samorazmnožavanje nakon jednog (godišnjeg) završenog ciklusa. Ako je to istina, scenarij budućnosti čovječanstva  budućnosti je više nego jeziv, upozoravaju svjetski aktivisti, dok neki drugi smatraju kako je histerija oko Monsanta nepotrebna, te kako su sporno sjemenje i proizvodi od kojih se strahuje već odavno prisutni na ovim prostorima, a tako i u našim tijelima.
Nešto više o Monsanteu i pripadajućim temama možete doznati i klikom na tekst Marine Kelave  Zemlja bez sjemenja koji je objavljen koncem prošle godine na H-Alteru.

VEZANE VIJESTI