Neovisni novinarski portal
27.5.2020.
EKOLOGIJA / IZDVOJENO
Labud na obali Male Soline (foto TRIS)

Mala Solina – od nekadašnje hraniteljice Šibenčana do budućeg ‘Zablaćkog Dubaija’?

Labud na obali Male Soline (foto TRIS)
Labud na obali Male Soline (foto TRIS)

Labud na obali Male Soline (foto TRIS)

Mala Solina i Velika Solina – tako se nazivaju dva slana jezera koja se nalaze nedaleko od Šibenika, u blizini naselja Zablaće i pomorske utvrde sv. Nikole. Ta su dva jezera izvrstan primjer ljudske gluposti i nebrige, kako se to može sagledati  u današnje vrijeme.

Naime, neoprostivo malo je u široj javnosti poznata, a među povjesničarima i zaštitarima prirode je nedovoljno vrednovana i istražena činjenica kako kako je veći dio Šibenika sagrađen zahvaljujući prihodima od proizvodnje i prodaje soli iz tih dvaju jezera. Generacije Šibenčana su podignute i othranjene zahvaljujući soli iz dvaju solana. Proizvodnja soli na dvama Solinama se spominje još na prijelazu 14. i 15. stoljeća, no pretpostavlja se kako su se jezera za te svrhe koristile i davno ranije. Neprekidni nasrtaji Turaka i drugih osvajača, epidemije kuge i druge povijesne nedaće na nekoliko stoljeća su prekinule proizvodnju soli, zahvaljujući kojoj je Šibenik bio jedan od najsnažnijih gradova na ovoj obali Jadrana.
Pogled iz satelita govori više od riječi (foto: Google)

Pogled iz satelita govori više od riječi (foto: Google)

Plićaci i obale kao deponij tvorničke šljake

 

Solane su na neko vrijeme prekidale s radom, da bi se ponovno aktivirale u 18. stoljeću, te su nešto kasnije posve ugašene, kako kažu neki povijesni zapisi. A danas? Danas su pak vidljivi tragovi katastrofalnog odnosa ljudi, te lokalnih vlasti prema tim jezerima od tih vremena do danas. Premda su iz povijesnih, ekoloških i krajobraznih razloga zaslužila posebnu pažnju, brigu i skrb, lokalno stanovništvo i tvornički pogoni su obale i plićine jezera dugi niz godina koristile (i to čine još uvijek) kao divlja odlagališta svakojakog otpada.
I što je još gore, u jednom razdoblju se tamo neprestance tegljačima dovozila šljaka preostala od proizvodnje u bivšoj šibenskoj Tvornici elektroda i ferolegura, pa se posvuda mogu vidjeti razbacane i navaljane gromade crnog razmrveljnog materijala karakterističnog zelenkastog sjaja, koje su šaka u oko u odnosu na prirodni jezerski ambijent.
Labud  i znak zabranjenog parkiranja (foto TRIS)

Labud i znak zabranjenog parkiranja (foto TRIS)

Upravo danas se otvara nova stranica u povijesti dvaju jezera, točnije Male Soline: na sjednici Gradskog vijeća Grada Šibenika vijećnici će glasovati za  Konačni prijedlog odluke o donošenju Izmjena i dopuna (VI ciljane) Generalnog urbanističkog plana grada Šibenika.
U tom je dokumentu važno poglavlje posvećeno upravo prostoru uokolo Malih Solina na koja se planira gradnja apartmana, hotlela, stanova i koječega drugoga. Preciznije rečeno, na 20,18 hektara prostora planira se gradnja građevina ‘Mješovite namjene – stambena s turističkim sadržajima s prometnim koridorima’, 1,5 hektar je namijenjen ‘rekreaciji’, a još jedan za ‘vodni kanal’.   Za razliku od prijašnje verzije GUP-a, koja je također predviđala neke građevine, u njoj su se spominjale i površine pod šumom i gradskim zelenilom, dok nove izmjene ne predviđaju takvu mogućnost.

 Nova Venecija, Šibenski Dubai, Zablaćki Las Vegas…

 

Šibenčani pamte istupe brojnih hohštaplera i kvazi-investitora koji su u prethodnim desetljećima za to područje najavljivali gradnje ‘Nove Venecije’, sve do nedavnih ‘Šibenskog Dubaija’, s kanalima, vodoskocima i apartmanima, hotelima i sličnim sadržajima. Kako stvari stoje, usvajanjem spomenutih izmjena takvo što će biti i moguće. I dok neki smatraju kako bi gradnja novog turističkog ‘Disneylanda’ bila podstrek šibenskom turizmu, drugi su mišljenja kako je takvo što u opasnom nesrazmjeru s vrlo bliskim prirodnim (kanal sv. Ante) i kulturno-povijesnim fenomenima i spomenicima (tvrđava sv. Nikole). Neki drže kako bi u najmanju ruku trebalo konzervirati postojeće stanje, dok drugi tamo već vide ‘Zablaćanski Las Vegas’.
Ipak, u svemu ovome je posebno intrigantna činjenica da je na javnoj raspravi o izmjenama GUP-a, koja se održala u prosincu prošle godine, našlo svega – sedam osoba, od kojih je većina tamo bila po službenoj dužnosti. I dok se drugdje građani zanimaju i zalažu (Zagreb, Dubrovnik, Pula, Split…) za svaki centimetar prostora za koje smatraju da ima značaj za javni interes, u Šibeniku to zasad očito nije slučaj.
Ako nekoga zanima, ovdje može detaljnije proučiti ODLUKU O DONOŠENJU GUP VI,  kao i  IZVJEŠĆE S JAVNE RASPRAVE.
A dok se spomenute promjene ne dogode, još uvijek se može prošetati oko Male Soline, na čijoj obali i dalje već godinama neprekidno obitava jedan labud koji odatle ne može odletjeti jer mu je ranjeno krilo. Zato mu ljudi svakodnevno donose vodu i hranu.
Dok ne stignu bageri i ‘pikameri’.
Zalazak sunca u jezeru Mala solina (foto TRIS)

Zalazak sunca u jezeru Mala solina (foto TRIS)

 

Tags: , , , , , , ,

VEZANE VIJESTI