Neovisni novinarski portal
27.10.2020.
GOSPODARSTVO
Kruzer turizam: Da ili Ne? U Šibeniku ove godine samo 53 uplovljavanja

Kruzer turizam:
Da ili Ne? U Šibeniku ove godine samo 53 uplovljavanja

Iako je, ukupno gledajući, kruzer turizam posljednjih godina u Hrvatskoj u značajnom porastu, u Šibeniku ovaj vid turizma stagnira. Svjedoče o tome brojke o najavljenih 53 uplovljavanja kruzera u Šibensku luku u ovoj godini što je značajno manje nego, primjerice prije 3-4 godine kada je broj kruzera bio gotovo dvostruko veći. Zadnji kruzer koji će doći u Šibenik, uz šibensku obalu privezat će se 23. listopada.

"Ljepotica Jadrana" u Šibeniku

“Ljepotica Jadrana” u Šibeniku

Kruz- listom dominira  elegantni bijeli kruzer  La Belle de L Adriatique koji plovi pod zastavom Belgije, a u Šibenik uplovljava svake nedjelje. I tako već godinama. Ovom elegantnom bijelom ljepoticom već godinama upravljaju hrvatski kapetani (Ivica Dabelić i Nenad Magić), a Hrvata ima i među časničkom posadom. “Ljepotica Jadrana” duga je 110 metara i može primiti 200 gostiju u 100 dvokrevetnih soba koje se nalaze na četiri palube. Prošlog tjedna u Krešimirov  grad uplovio je kruzer  Le Soleal dužine 110 metara koji plovi pod zastavom Francuske. Ovaj će ploveći hotel  u još nekoliko navrata dolaziti u Šibenik u kojem se, međutim zadržava tek jedan sat. Nedovoljno za izlazak sa broda pa putnici grad mogu promatrati samo sa paluba. Šteta!

Unutrašnjost kruzera "Ljepotica Jadrana"

Unutrašnjost kruzera “Ljepotica Jadrana”

Polovica svih kruzera u Šibenik dolazi posredstvom Jadroagenta, a u ostatku dolazaka posreduje agencija Almagest. Jadroagent je od početka ove godine u Šibenik doveo 28 putničkih brodova na kojima je bilo 2533 putnika, kazuje za portal Tris Ankica Milošević Bilušić iz Jadroagenta ističući posebnost triju manjih kruzera koji su godinama vjerni ovom području i ono što je posebno zanimljivo u Šibenik dolaze i u zimskim mjesecima. Riječ je o već spomenutom kruzeru  La Belle L Adriatique, te Atheni i Artemisu.

Najduži kruzer koji će ovoga ljeta proći kanalom svetog Ante je Seabourn Odyssey dužine 198 metara koji plovi pod zastavom Bahama. Ostali kruzeri su manji, a dužina im se kreće od 110 do 156 koliko je dug Silver Wind.

kruzer, snimila. J.Klisović

I Dubrovnik će ove godine zabilježiti značajno manji broj ticanja kruzera. Javnost i struka su podijeljeni. Jedni u kruzer turizmu vide šansu za brži razvoj, veći prihod i profit, a drugi govore o štetnim utjecajima po turističku destinaciju. Dubrovnik je prošle godine prihvatio  711 brodova sa kojima je u jedan od najljepših gradova na svijetu kako mu tepaju, došlo 1 milijun i 200 tisuća putnika. Ove godine se očekuje 570 kruzera sa kojima će stići oko 900 tisuća turista iz cijeloga svijeta. Ipak je riječ o smanjenju što će neki pozdraviti, dok će drugi žaliti jer će im novčanici ostati nešto tanji nego prošle godine. Razlog smanjenju broja plovećih hotela nije odluka dubrovačkih vlasti o smanjenju opsega kruzer turizma, već odluka svjetski poznate kompanije  Carneval da sa svojim brodovima  više ne dolazi na Mediteran. Proteklog je  tjedna, inače u luku Dubrovnik uplovio megakrstaš Regal Princess dužine nevjerovatnih 300 metara. Brod može prihvatiti 3560 putnika o kojima se brine 1346 članova posade.

kruzer, snimila: J.Klisović

Iz godine u godinu i Split postaje sve značajnija kruzer destinacija. Za godinu-dvije i Šibenik će istim stopama. Čeka se uređenje gata Vrulje ukupne dužine 510 metara. Radovi su trebali biti završeni u ovoj godini što će biti neizvedivo s obzirom na prolongiranje znatnog dijela građevinskih radova zbog niza problema sa izvođačima radova.

Značajan doprinos smanjenju štetnih utjecaja kruzer turizma na obalne gradove u koje pristaju odnedavno daje nova direktiva EU koja se odnosi na smanjenje štetnih utjecaja i unapređenja kvalitete ovog oblika turizma. Nastoji se, naime zaštititi kulturna baština, spomenici i znamenitosti. Na snazi je i Direktiva o okolišu, tj. poboljšanju urbanog okoliša. Cilj EU je smanjenje emisije ugljičnog dioksida iz sektora prometa za 40 posto. Direktiva o sumporu na putničkim brodovima na redovitim linijama  propisuje da se sadržaaj sumpora u korištenju goriva mora ograničiti na 1,5 posto u svim teritorijalnim morima.

Nakon prošlogodišnjih preko milijun kruzer posjetitelja samo u Dubrovniku, zaredali su negativni komentari u kojima su prevladavali oni o štetnim utjecajima po okoliš. Citirale su se brojke i navodi stručnjaka koji su izračunali kako kruzer turizam donosi 53, a odnosi 338 milijuna eura godišnje prihoda. Rizici po okoliš su veliki i za lokalnu ekonomiju. Na svaki 1 milijun eura prihoda, navodno dolazi 7 milijuna eura štete. S obzirom da u ukupnim brojkama Dubrovnik participira sa 83 posto ticanja i 85 posto putnika onda je jasno zašti su sve oči uprte upravo u Dubrovnik.

„Ploveći hoteli“ su, iz godine u godinu, sve veći i mogu primiti sve veći broj turista, a njihovo zadržavanje u lukama je sve kraće u što su se ovog proljeća uvjerili i Šibenčani. Veliki brodovi plaćaju manje takse zbog masovnosti broda.

Dubrovnik je i ovih dana u žiži javnosti u koju ga je „bacila“ udruga građana koja u svom gradu ne želi golf terene ni kruzere. O štetnosti utjecaja masovnog turizma po zaštićenu spomeničku baštinu, uskoro će raspravljati svjetski stručnjaci koje će okupiti UNESCO.

 


VEZANE VIJESTI