Neovisni novinarski portal
20.10.2020.
IZDVOJENO
Kad život ovisi o blizini bolnice – 200 tisuća žitelja Dalmacije do bolnice treba više od sat vremena

Kad život ovisi o blizini bolnice – 200 tisuća žitelja Dalmacije do bolnice treba više od sat vremena

Ministarstvo zdravlja RH izradilo je Nacionalni plan razvoja kliničkih bolničkih centara, kliničkih bolnica, klinika i općih bolnica  koji je u jednom dijelu struke naišao na ozbiljne kritike, a u drugom na odobravanje.  Primarijus prof. dr.sc. Mladen Smoljanović i prim. mr.sc. Ankica Smoljanović pozdravljaju predloženi nacionalni plan koji, po njima, pacijenta postavlja u središte zdravstvenog sustava.

Hitna, snimila: J.K.

Ovi su stručnjaci dugo priželjkivali novu mrežu bolničkih ustanova  koja će se temeljiti na četiri regije zdravstvenog planiranja jer je to, smatraju, povratak izvornoj koncepciji Andrije Štampara. Model drže optimalnim jer pokazuje kako  treba planirati i upravljati suvremenim zdravstvenim decentraliziranim sustavom kroz četiri zdravstvene regije u kojima su KBC-i Zagreb, Rijeka, Split i Osijek „krovne“ zdravstvene ustanove izvrsnosti.

primarijus Mladen Smoljanović

primarijus Mladen Smoljanović

KBC-i su danas zatvoreni u „svoja četiri zida“, a tako u budućnosti ne bi smjelo biti. Kao nositelji planiranja i upravljanja bolničkom zaštitom KBC-i moraju „izlaziti“ u druga područja kako bi svi građani imali dostupnu i kvalitetnu bolničku-polikliničku zdravstvenu zaštitu, smatra prof. Mladen Smoljanović. 

Prema njegovim riječima, novom mrežom se konačno  otvara mogućnost da Južna regija, tj. Dalmacija, te druga područja kao što je to sjeverozapadni dio Istre, riješe svoj dugotrajni problem nedostupnosti bolničke zdravstvene zaštite.

Intrigantna je, naime spoznaja da čak jedna četvrtina stanovništva Dalmacije (više od 220.000 stanovnika) živi na takvoj udaljenosti da im do bolničke pomoći treba više od sat vremena, što  je u Europi rijetkost. Rijetkost je i to da  na jednom području kao što je to slučaj u Splitsko-dalmatinskoj županiji, postoje sveučilišni klinički bolnički centar izvrsnosti i ambulanta primarne razine zdravstvene zaštite, a da između ovih razina nema odgovarajućih suvremenih sadržaja javnih bolničko-polikliničkih djelatnosti.

Oboljenja, točnije njihov ishod, također su u korelaciji s dostupnošću bolničke pomoći.  Moždani i srčani udar u Hrvatskoj je dvostroko češći nego u ostatku zemalja Mediterana. Zašto?

Upravo slaba dostupnost bolnice smatra se jednim od najčešćih osnovnih uzroka smrtnosti od bolesti cirkulacijskog sustava kao što su to moždani udar i akutni infarkt miokarda koji su gotovo dvostruko veći nego li u drugim mediteranskim zemljama kamo Dalmacija pripada. Kod umrlih od akutnog infarkta miokarda u Splitsko-dalmatinskoj županiji, prosječno tek svaka treća osoba umire u bolnici- KBC Split. Na udaljenosti do 20 minuta od te bolnice svaki drugi bolesnik od te bolesti imao je mogućnost bolničke skrbi prije smrti, dok kod istih bolesnika  na udaljenosti većoj od 1 sata, tek je svaki četvrti imao mogućnost bolničke skrbi.

U slučaju  moždanog udara u istoj županiji omjeri su nešto povoljniji, odnosno svaki drugi bolesnik umire u bolnici-KBC Split. Međutim, u slučaju pacijenata koji su više od jednog sata udaljeni od KBC-a, tek svaki treći od moždanog udara umire u bolnici, a na udaljenosti do 20 minuta, dvije trećine umiru u bolnici.

 

Prof. Mladen Smoljanović ističe kako je važno istaći značaj dostupnosti bolničke zaštite  za razvoj  zasad jedine profitabilne grane gospodarstva u Hrvatskoj – turizma. Suvremeni turoperatori sve više traže kardiologa i kirurga i to udaljenosti od oko pola sata od turističkog odredišta. Zato se zalaže da se stanovnicima udaljenih područja u Dalmaciji  približe prijeko potrebni bolnički sadržaje i to kroz mrežu malih bolnica s dva osnovna odjela – odjela za interne bolesti te odjela za kirurgiju s minimalnim stacionarnim kapacitetima. I ne samo to. Treba im i dobro opremljeni Hitni bolnički prijem s operacijskim traktom i Jedinicom intenzivnog liječenja. Kako bi se to moglo provesti u praksi nužno je što skorije izmijeniti zakon, odnosno treba ozakoniti postojanje ovakvih bolnica i  kod nas. Inače, ovakve bolnice postoje i u drugim zemljama Mediterana, od Cipra do Španjolske, kao i u najrazvijenijim europskim državama koje su uvelike zaslužne za nisku smrtnost od bolesti cirkulacijskog sustava.

Još jedna, možda i važnija izmjena Zakona, smatar prof. Mladen Smoljanović, neophodna je po pitanju vlasništva i osnivača bolnica.

Naime, KBC-i i Kliničke bolnice sada su u vlasništvu RH, a opće bolnice i lokalne bolnice 4. kategorije u vlasništvu su županija, tj. područne regionalne samouprave. To je, naravno velika  zapreka ideji o funkcionalnoj integraciji kojoj se teži, a koje nema dok postoje različiti vlasnici jer njihovi interesi dovode do sukoba. Zato smatram da sve bolnice iz sustava javnog zdravstva moraju imati jednog vlasnika i osnivača- Republiku Hrvatsku, naravno dok se ne uspostave drugi oblici regionalnog upravno-administrativnog ustroja RH.

U vlasništvu lokalne samouprave trebaju ostati samo sadržaji djelatnosti primarne razine zdravstvene zaštite kako je to i određeno Ustavom Republike Hrvatske.

Ovo je jedinstvena prilika da se Master planom konačno napustiti povijesni megalomanski razvojni koncept izgradnje i postojanja samo velikih bolnica sa što većim brojem postelja. Naime,  postignuti standard u zemlji omogućava primjenu novih oblika  bržeg ostvarivanja zdravstvenih potreba građana –dnevne bolnice. S većim brojem ravnomjerno raspoređenih malih, ali izrazito funkcionalnih bolnica sa suvremenim polikliničkim sadržajima, može se postići ravnomjerna i značajno veća dostupnost zdravstvenih djelatnosti sekundarne i tercijalne  razine, naravno sve to uz primjenu suvremene digitalne tehnologije, na kraju će prof. Mladen Smoljanović.


VEZANE VIJESTI