Neovisni novinarski portal
30.10.2020.
POLITIKA
Dr. Josipović i Obama se rukuju u Varšavi (foto Ured predsjednika RH)

Josipović i Obama ‘radno ručali’ i malo popričali o bušenju Jadrana, pa malo o plaćanju NATO ‘kišobrana’…

Dr. Josipović i Obama se rukuju u Varšavi (foto Ured predsjednika RH)
Radni ručak u Varšavi (foto Ured predsjednika RH)

Radni ručak u Varšavi (foto Ured predsjednika RH)

Predsjednik naše države dr. Ivo Josipović je jučer, netom što je javnosti kazao kako SOA-nije špijunirala Slavka Linića, avionom hitro odletio u Varšavu gdje je ‘radno ručao’ s kolegom predsjednikom SAD-a Barackom Obamom i ostalim europskim predsjednicima.

 – Predsjednik je na radnom ručku na koji su zajednički poljski i američki predsjednici pozvali predsjednike europskih država koji u Varšavi prisustvuju obilježavanju dvadeset i pete obljetnice prvih slobodnih izbora u Poljskoj nakon Drugog svjetskog rata. Hrvatski predsjednik iskoristio je prigodu zajedničkog ručka s američkim predsjednikom Barackom Obamom da mu iznese mogućnosti Hrvatske što se tiče energetike i energetske sigurnosti – javili su iz Ureda predsjednika RH.

S Barackom O. za stolom – o nafti i plinu

No za našeg državnog poglavara to nije bio tek uobičajeni puki ‘radni ručak’ na kakvima često ruča temeljem svojih državničkih obveza – ovaj put je za stolom sjedio tik uz šefa tzv. svjetske velesile B. Obamu. Čini se kako ni on nije propustio pred poglavarom Bijele kuće afirmirati mogućnost bušenja našeg Jadrana radi crpljenja nafte i plina, kao i njegov kolega Milanović dan ranije na susretu s crnogorskim premijerom Milom Đukanovićem. Uostalom, evo što je dr. Josipović kazao o svom doživljaju za stolom.
 – Kako smo sjedili oko stola, imao sam čast i priliku razgovarati s predsjednikom Obamom koji je sjedio neposredno do mene. Bilo je riječi o nekim našim specifičnim pitanjima. Naglasio sam pitanje energetike i mogućnosti koje Hrvatska ima. Hrvatska može pomoći zajedno s drugima da se diversificiraju izvori energije. Na sastanku sam spomenuo projekt LNG i izvore nafte i plina u Jadranu koji mogu pridonijeti energetskoj neovisnosti srednje i istočne Europe budući da je energetska sigurnost jedan od najvažnijih aspekata koji su ugroženi i to određenim monopolom koji Rusija ima na europskom tržištu. S Obamom smo razgovarali o posljedicama ukrajinske krize na Europu, posebno na srednju Europu, na naš dio svijeta –  rekao je hrvatski predsjednik.
Dr. Josipović i Obama se rukuju u Varšavi (foto Ured predsjednika RH)

‘Daj šaku ruke Barače…’ – nasmijani predsjednici (foto Ured predsjednika)

Malo o Ukrajini, malo o Crnoj Gori

 Dakako, varšavski kružok je raspredao i o Ukrajini, a i naš je predsjednik imao što reći o neredu u tom djielu svijeta.
– Ukrajina je bila jedna od glavnih tema radnog ručka. Moja teza je bila da moramo povući pouke da nismo kao Zapad bili dovoljno spremni, nismo predvidjeli sve što je trebalo, a posljedice su vrlo ozbiljne. Bilo je riječi i o opasnosti širenja krize. Na skupu sam naglasio da Europa i NATO moraju učiniti sve da se isključi svaka mogućnost prenošenja krize na jugoistok Europe. Važno je da te zemlje, od kojih neke još traže svoj put ne ostanu napuštene – opisao je razgovore s radnog ručka predsjednik Josipović
Kako se ističe, naš se predsjednik u Varšavi spomenuo i Crne Gore, opet kao i naš premijer dan ranije, te je rekao: “Založio sam se da se članstvo u NATO-u otvori zemljama poput Crne Gore jer je to strateški osjetljivo područje s obzirom da je to ulaz u Jadran”.

Plati 2 posto BDP-a pa se skloni od ‘kiše’

I na koncu, razgovaralo se i o novcu, točnije o američkoj tezi kao ‘kako bi teret sigurnosti u NATO-u trebalo ravnomjerno podijeliti na način da se ravnomjerno sudjeluje u troškovima sigurnosti, uključivo i nove članice’. To bi značilo da Sjevernoamerikanci od svih zemalja članica, pa tako i Hrvatske žele naplatiti članarinu od oko 2 posto brutodržavnog proizvoda. Tu je američku tezu naš predsjednik ‘ocijenio zanimljivom’, premda je, po nekima, izvjesno da neke od država nisu u stanju plaćati toliki ceh za članstvo u Sjeveroatlanskom savezu.
–  Malo je država koje su tome u ovom vremenu krize udovoljile. Ipak, SAD očito smatraju da one zemlje koje žele moćni sigurnosni kišobran moraju snositi i svoj dio odgovornosti – rekao je predsjednik Josipović.
,Kako se da izračunati, Hrvatska bi, kako bi se ugurala pod spomenuti ‘kišobran’, godišnje trebala plaćati oko 1,2 milijarde US dolara.
Nije istaknuto odakle se očekuje ‘kiša’.

VEZANE VIJESTI