Neovisni novinarski portal
25.10.2020.
EKOLOGIJA / OKOLIŠ - NEMA OKOLIŠANJA!
Gradu Šibeniku 680 tisuća kuna od vjetroelektrana, a selima gdje su one postavljene – 0 kuna. Ili dio naknade, ili sudska tužba!

Gradu Šibeniku 680 tisuća kuna od vjetroelektrana, a selima gdje su one postavljene – 0 kuna. Ili dio naknade, ili sudska tužba!

Uz Svjetski dan vjetra-15. lipnja

Proizvodnja energije iz vjetra postala je svjetski brzorastući biznis koji dobre perpektive ima još za koje desetljeće. U prilog brzom širenju ove industrije u kojoj se obrće ogromni kapital idu i odluke koje nalažu smanjenje emisije štetnih plinova pa  se energija koja se dobijala iz pogona koji onečišćuju zrak zamjenjuje „zelenom“ energijom iz obnovljivih izvora. Samo u Njemačkoj je u posljednjih 15 godina podignuto preko 15 000 vjetroturbina i na toj se brojci neće stati, ni na kopnu ni na obalnom pojasu. Slično je u brojnim zemljama Europe.

Danilo

Danilo

I Hrvatsku je unatrag sedam godina zahvatio energetski val vjetra. Krenulo je sa Pagom, nastavilo sa Šibenikom, Splitom, Dubrovnikom…

Ovih je dana na brdima iznad Danila puštena u rad najveća vjtroelektrana  Danilo (Velika glava, Bubrig i Crni vrh) u Hrvatskoj sa 19 vjetroturbina ukupne instalirane snage 43,7 megavata koje će godišnje proizvoditi oko 100 gigawatsati struje. Projekt je realizirala tvrtka RP Global iz Beča uloživši 70 milijuna eura. Strujom iz ovog vjetroenergetskog objekta snabdjevat će se oko 22 tisuće kućanstava. Globalovi stručnjaci ističu kako će se sa ovim projektom smanjiti emisija štetnih plinova, preciznije za 33 000 tona ugljičnog dioksida i povećati proizvodnju energije iz vjetra za 20 posto. Najavljeno je zapošljavanje 10 osoba.

Zanimljivo, prilikom puštanja u rad najveće hrvatske vjetroelektrane, na upriličenoj svečanosti nije bilo predstavnika Grada Šibenika kojem Danilo teritorijslno pripada, a ni čelnika županije. Bio je najavljen dolazak predsjednika Ive Josipovića koji je tog dana boravio u obližnjem Splitu, ali se ni on nije ukazao na danilskim brdima. Opravdano se postavlja pitanje zašto su političari odbili doći na svečanost kad se zna da, inače u sličnim svečarskim prigodama rado dolaze i slikaju se.

Danilo

Danilo

Na pismeni upit upućen Gradskoj upravi Šibenika dobili smo dogovor u kojem stoji: „Predstavnici Grada Šibenika nisu nazočili otvaranju jer se taj dan održavala sjednica Gradskog vijeća“.

Provjerili smo i utvrdili kako se satnice sjednice i svečanog otvaranja nisu preklapale.

Iz službe za odnose s javnošću uvjeravali su nas kako Vjetroelektrana Danilo ima sve dozvole ishođene, kako je napisano, u skladu s važećom prostorno-planskom dokumentacijom. Dodano je kako su lokacije na kojima se podižu takvi energetski objekti određene PP-om Grada Šibenika, a ovaj s PP županije. Podsjećaju još kako je bila obvezna procjena utjecaja zahvata na okoliš.

Biranj

Biranj

Možda baš u tom „grmu leži zec“, zaključili smo prisjetivši se primjedbi koje su mještani Danila upućivali na predloženi prijedlog Studije koja se izrađivala za susjedni vjetropark na Crnom brdu. Vjetroagregati su podignuti na maloj udaljenosti od kuća pa žitelji trpe svakodnevne posljedice. Prijedlozi, naravno nisu uvaženi, ali ostaje činjenica da se neke radnje nisu provele kako to nalaže struka, posebice kad je riječ o istraživanjima utjecaja na životinje.

Daljnjim istraživanjem došli smo do saznanja da političara nije bilo na Danilu jer investitor nije uspio navrijeme ishoditi konačni građevinski dokument kojeg izdaje Ministarstvo zaštite okoliša, tj. Rješenje o građenju, odnosno Uporabnu dozvolu. Zapelo je na nekim tehničkim detaljima i problematičnoj čestici zemlje koju je valjalo riješiti zbog čega nadležno Ministarstvo nije moglo izdati završni dokument. Nije sporno da će se Rješenje o građenju za koji dan naći u rukama investitora, ali ostaje činjenica da ga u trenutku puštanja u pogon nisu imali u ruci što su znali i čelnici Grada i Županije kao i predsjednik Josipović. Nije jasno zašto su nam iz Gradske uprave zatajili da projekt nije imao uporabnu dozvolu koja je, očito bila razlog zbog koje gradonačelnik Željko Burić nije nazočio svečanosti ostvaranja objekta, a na isti se potez odlučio i župan Goran Pauk kao i predsjednik Ivo Josipović.

Iako je medijima bilo najavljeno svečano puštanje u pogon Vjetroelektrane Danilo njezini su se vlasnici, suočeni s nedolaskom čelnika, odlučili korigirati pa su na webu naveli da se radilo o testiranju, a ne puštanju u pogon.

Danilo

Danilo

Sa rastom vjetroindustrije istodobno raste i otpor  takvoj gradnji od koje lokalna zajednica nema nikakve koristi. Na šibenskom području već su izgrađena tri vjetroparka, odnosno tri vjetroelektrane- Orlice, Trtar-Krtolin, Crno brdo i Danilo. Previše vjetroagregata na malom prostoru koji je vizualno  devastiran, krajolik je trajno promijenjen, a ostaci maziva i ulja bez kojih agregati ne mogu raditi, završavaju u krškom propusnom tlu.

Žitelji mjesta koji žive u okruženju visokih grdosija ispaštaju i trpe posljedice, a zauzvrat ne dobijaju ništa. Potvrđeno nam je to i iz Gradske uprave Šibenika. Prošle godine gradski proračun bio je bogatiji za 756 500 kuna dobijenih na ime naknade koju vlasnici vjetroelektrana moraju plaćati Gradu na čijem su području instalirani objekti. Kako se broj vjetrenjača u međuvremenu povećao, u ovoj je godini s te osnove već „ubrano“ 681 667 kuna, a dogodine će ta brojka biti i kudikamo veća.

Koliko od te svote dobijaju mjesta na kojima su vjetroagregati izgrađeni, pitali smo Gradsku upravu i dobili odgovor –0 (nula) kuna. I sve je po zakonu.

Aktivist sa Danila Miro Vukšić zajedno sa predstavnicima mjesne samouprave traži od Grada nagodbu o visini naknade za obeštećenje ili će, zaprijetili su, pokrenuti sudski spor.

Ponudili su nam 30 posto od ukupnog iznosa kojeg oni dobijaju  na što ne pristajemo i tražimo više jer su ti objekti na našem području, a oni po kilovatu isporučene struje dobijaju 1 lipu, kazuje Vukšić od kojeg saznajemo kako investitor vjetroparka na Crnom brdu nije dobio suglasnost HAC-a. Inače, na području Danila nalazi se ukupno 10 vjetroturbina, a ostale teritorijalno pripadaju Birnju i Slivnu.

Danilo

Danilo

Kakva je praksa u Europi?

Iako je Španjolska među prvima krenula u proizvodnju struje iz obnovljivih izvora, iz vjetra, od prije nekoliko godina odlučila se na radikalni potez zatvaranja nekih elektrana jer su stručnjaci dokazali da negativno djeluju na populaciju orlova i bjeloglavih supova.

Da se može i drugačije potvrđuju stanovnici Danske koji žive suživot sa vjetrenjačama. Zajedno sa investitorima, lokalnom samoupravom i javnim ustanovama, lokalno se stanovništvo uključilo u energo- zadruge pa tako združeni razvijaju projekte i dijele dobit. Lokalcima je dat odabir izvora energije kojeg će razvijati na svom području. Ako već ne mogu spriječiti gradnju nekog energo- objekta, barem od njega imaju neke koristi.

Hrvatska praksa je, dakako drugačija i naš čovjek od silnih vjetroturbina ne ubire ni novčića, a nitko ga ni ne pita za mišljenje koji oblik energije želi na svom području. Zadruge se formiraju i u Njemačkoj u kojoj je 51 posto projekata iz OIE u vlasništvu građana, a u Danskoj čak 70 posto. Najačom se smatra zadruga Middelgrunden iz Kopenhagena.

Danilo

Danilo

Dok u dijelu Europe vjetrenjače oživljajaju lokalno gospodarstvo u Hrvatskoj o tome zasad nema govora. Kako su se unatrag desetak godina brojni pojedinci odlučili na otvaranje seoskih gospodarstava u kojima nude izvornost, vjetrenjače su im poremetile posao jer ranije idiličnim krajem sada drsko dominiraju vjetrenjače i estetski ga nagrđuju. Gradovi, Općine, Županije i država u cjelini,očito nemaju jasnu strategiju razvitka već se projekti ostvaruju kako se tko sjeti: danas ćemo otvarati seoska gospodarstva i hvaliti se tradicijom, izvornom arhitekturom, ekologijom, a sutra ćemo na brda postaviti 80-metarske grdosije sa rotirajućim lopaticama koje na kuće bacaju sjenu, stvaraju odsjaj, proizvode buku, remete život životinjskom svijetu, posebice pticama, šišmišima, zečevima, lisicama…

Nema sumnje da vjetroenergetski objekti proizvode čistu energiju, međutim valjalo je dobro promisliti prije odobravanja lokacija za gradnju, umjesto što se dopustila  gradnja gdje je to investitor poželio. Koliko je javnosti poznato, zaradu od ovakvih objekata zasad imaju samo invevstitori, a oni su uglavnom stranci sa iznimkom Končara koji je gradio na Pometenom brdu kod Splita. U sve druge vjetroagregate ugrađena je strana oprema i materijal. Od najavljenog velikog zapošljavanja, također nema ništa jer je riječ o visoko automatiziranim objektima.

Ne čudi stoga sve veći otpor prema ovim projektima.

aem_baner

 


VEZANE VIJESTI