Neovisni novinarski portal
27.10.2020.
GOSPODARSTVO
Europska komisija Hrvatskoj – Deficit do 2016.g. mora pasti ispod 3 %, PPD u mirovanju

Europska komisija Hrvatskoj – Deficit do 2016.g. mora pasti ispod 3 %, PPD u mirovanju

Dogodine morate provoditi struklturne reforme kako bi Vlada mogla ispuniti zahtjeve EK, poručeno je u ponedjeljak popodne Hrvatskoj iz Europske komisije uz opasku kako do 2016.g. moramo smanjiti deficit na razinu ispod ispod 3 posto BDP-a.

Hrvatska je dužna ostvariti cilj ukupnog deficita od 4,6 posto BDP-a u tekućoj godini, zatim 3,5 posto BDP-a dogodine, te 2,7 posto BDP-a u 2016.g.

Europska komisija je donijela odluku o stavljanju u stanje mirovanja Procedure prekomjernog deficita s čime se u Hrvatskoj nije računalo. Na ovaj korak EK se odlučila cijeneći poduzimanje brojnih mjera za postizanje strukturnih ciljeva, pojašnjeno je.

Prema preporuci EK  moramo u cijelosti provesti u praksi proračunske mjere za tekuću godinu, pojačati  proračunsku strategiju, dodatno konkretizirati mjere za sljedeće dvije godine, pojačati nadzor na rashodovnoj strani i do sljedećeg ožujka provesti reviziju rashodovne strane. Nadalje, od Hrvatske je zatraženo ubrzanje provođenja procedure odlaska u mirovinu sa 67 godina, nastavak reforme na tržištu rada, dublje razmatranje poreznog i socijalnog sustava, poduzimanje mjera koje će dovesti do kvalitetnijeg poslovnog okruženja i bržeg zapošljavanja nezaposlenih…

Hrvatska, poznato je od ranije i bez najnovije opaske koja je stigla iz EK, zna da mora do 2016.g. svoj proračunski deficit svesti ispod 3 posto BDP-a, a to nije nimalo jednostavna zadaća, posebice u situaciji kad se rezovi nisu poduzeli kad je trebalo. Ako se zna da je Hrvatska u recesiji već šestu godinu i da je od početka ove godine u Postupku prekomjernog deficita u kojem su osim Hrvatske još samo dvije članice EU, onda je jasno kolika je dubina gliba u kojem se nalazi zemlja. Paket mjera kojeg je Vlada usvojila početkom travnja, a čija je glavnina tereta pala na građane, očito je polučio rezultate koje su prepoznali stručnjaci EK pa su Proceduru stavili u fazu mirovanja.

Najnoviji podaci o izvršenju proračuna za prvi ovogodišnji kvartal govore o deficitu “teškom” 7,4 milijarde kuna i veći je od predviđenog deficita za cijelu godinu. Rashodi u prvom kvartalu iznose 42,4 milijarde kuna, a prihodi 34,5 milijardi kuna. Do povećanja rashoda došlo je, prema izjavama prvog čovjeka Ministarstva financija Borisa Lalovca zbog isplate poticaja poljoprivrednicima i  plaćanja zaostalih računa iz prethodne godine. Na stanje prihodovne strane najviše je utjecao slabi prihod od PDV-a čemu nije pomoglo ni povećanje međustope, a izostao je i efekt fiskalizacije od koje se puno očekivalo. Pad prihoda sa stavke PDV-a izostao je, pojašnjeno je,  zbog smanjene potrošnje građana koji su sve manje posezali u džep pri kupnji živežnih namirnica i druge robe široke potrošnje.

Još je neizvjesno  hoće li se ostvariti planirani efekti od paketa mjera koje je u travnju ove godine donijela Vlada izračunavši da će u ovoj godini s te osnove inkasirati oko 700 milijuna kuna, te da će smanjiti rashode za gotovo isto toliko, točnije za 640 milijuna kuna. Spašavanje proračuna pretvara se polako u „nemoguću misiju”.

 

 

 


VEZANE VIJESTI