Neovisni novinarski portal
27.10.2020.
GOSPODARSTVO / KULTURA / OKOLIŠ - NEMA OKOLIŠANJA!
Mrle i ovce u muzeju (foto: www.ravnododna.com)
Mrle i ovce u muzeju (foto:www.ravnododna.com)

Blejanje i preživanje u muzeju:
ovce sve češće među umjetnicima, a sve rijeđe na pašnjacima

Mrle i ovce u muzeju (foto: www.ravnododna.com) Mrle i ovce u muzeju (foto:www.ravnododna.com)
Mrle i ovce u muzeju (foto: www.ravnododna.com)     Mrle i ovce u muzeju (foto:www.ravnododna.com)

Mrle i ovce u muzeju (foto: www.ravnododna.com)

Ovce se sve češće s livada, proplanaka, štala, torova i pašnjaka blejeći sele u galerije, muzeje, publikacije o suvremenoj umjetnosti i tome slično. O tome svjedoči i današnji glazbeno-umjetnički performans u zagrebačkom Muzeju suvremene umjetnosti u kojem je uz ostale sudjelovalo i šesnaest ovaca, a o kojem je izvjestio portal www.ravnododna.com.

–  Provokativni performans sa šesnaest ovaca ugodno je šokirao sve prisutne na snimanju novog spota LET3 s legendarnom umjetnicom Vlastom Delimar. Iako je gotovo nemoguće doživjeti stado ovaca u galerijskom prostoru, to se ipak dogodilo usred MSU-a zahvaljujući prvorazrednoj rock atrakciji Let3 na snimanju njihova novog spota „Divljakuša“. Mnoštvo znatiželjnih uzvanika nije vjerovalo vlastitim očima kada su Mrle i Prlja ušetali sa 16 ovaca… – ističu na portalu Ravno do dna.

LET3 i V.Delimar uoči dolaska ovaca (foto: www.ravnododna.com)

LET3 i V.Delimar uoči dolaska ovaca (foto: www.ravnododna.com)

– Naša suradnja s legendarnom Vlastom Delimar leži u našem jednakom senzibilitetu prema umjetnosti i performansu, što nas je i dovelo do zajedničke suradnje. Vlastina izložba savršeno se uklopila u scenografiju za novi spot „Divljakuša“, a ono što je nedostajalo mi smo doveli. A to su bile ovce, i to njih čak šesnaest. Evo idealnog spoja popularne kulture i suvremene umjetnosti – kazao je Damir Martinović Mrle iz LET3, a više o ovom događaju pročitajte OVDJE.

Blejanje na Peristilu

Nije to prvi put da su ovce ravnopravni sudionici umjetničkih projekata, ali u integralnom, živom stanju, a ne u vidu obroka s ražnja. Prije devet godina, na prvi dan proljeća 21. ožujka 2005., ovčice je gradom Splitom prošetao splitski slikar te multimedijalni umjetnik Petar Grimani. Na koncu su ovce stigle na Peristil, drevni splitski trg i srce Dioklecijanove palače, a koji je i ranije i kasnije bio prizorište kojekakvih umjetničkih projekata (npr. Crveni Peristil). Vjerovatno je do tada prošlo vremena otkad je zadnji ovčji papak kročio na uglačani tisućljetni kamen Peristila, te se začulo blejanje i meketanje.

Ovce razgledaju Diklecijanovu palaču (foto www.hulu-split.hr)

Ovce razgledaju Diklecijanovu palaču (foto www.hulu-split.hr)

– Petar Grimani svojim sustavnim djelovanjem promišljeno, ali istovremeno s puno emocija i vezanosti za svoje okruženje, mjeri puls Splita i njegovih stanovnika. Njegovo promatranje i shvaćanje grada jedno je od rijetkih u kojima nema odmaka – on u dijalog s gradom uvijek ulazi otvoreno. Fotodokumentacija happeninga Ovce i ribe iz 2005. godine pruža dobar uvid u način Grimanijeva rada – promišljanje isprepletenosti društvenog i umjetničkog angažmana, ali i problematike muzealizacije suvremene umjetnosti – vele na internetskim stranicama splitske podružnice Hrvatske udruge likovnih umjetnika.

Sanitarni čvor kao umjetničko djelo
Sanitarni čvor kao umjetničko djelo

I dok su se neki zgražali, zaboravljaući duboko ukorijenjenu vezu s pastirskim precima i blejanjem ovaca, drugi su pravdali projekt govoreći kako su ‘ljudi ovce’, a treći su učeno hvalili boravak stada na Peristilu govoreći ‘ako može mrtvi pisoar, zašto ne bi živa ovca’, aludirajući na revolucionarni izložbeni uradak  Fontana, u kojem je dadaist Henri-Robert-Marcel Duchamp još prije 97 godina izložio sanitarni čvor kao tzv. umjetničko djelo.

Ljudi su ovce, ovce su ljudi?

Tragom već spomenute izreke ‘ljudi su ovce’, a koja se često ponavlja i nakon nekih izbora, neki su zaključili kako to ujedno znači da su ovce – ljudi. Stoga je konceptualni umjetnik Siniša Labrović ovce smjestio u svojevrsni reality show, u kojem je glavna nagrada bila – prirodna smrt.

Stado.org (Flock.org) je reality show u kojem je sudjelovalo 7 ovaca: Nevinka, Prozerpina, ovan Josip, Staša, Tihana, Veselka i janje Vjeran. Tijekom 12 dana gledatelji su uživo ili preko Interneta mogli pratiti što se događa u toru i glasati. Nakon pet dana počele su ispadati ovce s najmanjim brojem glasova. Ovcu koja je ispala dobiva jedan od glasača u nagradnoj igri. Ako on(a) ne preuzme ovcu, ovcu može otkupiti netko drugi, ali tada ovca mora 24 sata provesti u njegovom životnom prostoru. Ako se ni otkupljivač ne pojavi, ovca ide u klaonicu. Glavna nagrada za pobjednika je prirodna smrt garantirana ugovorom sa skrbnikom, a pobjednik je bio ovan Josip. Sve ovce imale su imena i individualne profile objavljene na Internet stranici posvećenoj showu, a na stranici su objavljivane i vijesti o svakodnevici u stadu – pojašnjava autor Labrović na http://www.labrovic.com/hr/projekti/stadoorg.

Kao i u ‘klasičnim’ šouovima i ovce su imale dnevne zadatke i zanimanja.

– U okviru Dana kulture svoje pjesme i dijelove priča, romana i drama čitalo im je 16 suvremenih hrvatskih pisaca, na Kreativnom danu pod vodstvom Vlaste Žanić su slikale, imale su i Dan kritičkog gledanja televizije, kao i Karaoke dan u kojem su mogle glasati se kao guske, svinje i neke druge životinje i slično. Jedan dan su im u posjet došli kolege ljudi iz reality showa Bar. Sve ovce su preživjele show. Rad je izveden u rujnu 2005. Zagrebu na Touch Me festivalu OutInOpen – sjecišta tehnologije, umjetnosti i znanosti: “Zloupotreba inteligencije“ – pojašnjava se.

 

Književnik M. Jergović čita , ovce (možda) slušaju (foto http://www.labrovic.com)

Književnik M. Jergović čita , ovce (možda) slušaju (foto http://www.labrovic.com)

U ZOO na šišanje

Ovce se, izuzev u umjetnosti i show-bussinesu, odnedavno nalaze i u zoološkim vrtovima. Nije ni čudo, s obzirom da su ih neke mlađe urbane generacije mogle vidjeti samo na televiziji ili u pečenom stanju, a rijetki sretnici i tek ponegdje u pustopoljinama Like, dalmatinskog zaleđa ili na nekim otocima. Ponukan potrebom da ovce približi djeci, zagrebački ZOO je prije nekioliko dana priredio atraktivni program nazvan Šišanje ovaca.

– Patuljaste ovce iz Dječjeg zoo vrta moraju na šišanje. Kako bi se posjetitelji Vrta upoznali sa životinjom koja je kroz povijest čovječanstvu osiguravala vrijedan materijal za izradu odjeće, Sunčica, Jagoda, Višnja i Dunja, četiri ovčice koje u Maksimiru žive već godinu dana, ostrižene su starinskim i suvremenim alatima. Taj inače pastirski posao u Zoološkom vrtu je obavio timaritelj, a posjetiteljima je pritom ispričanoi mnoštvo zanimljivih stvari o sitnoj stoci i njezinu suživotu s ljudima. Uzorak sirove vune posjetitelji su mogli ponijeti i kući – pojasnili su u zagrebačkom ZOO-u.

Premda sve skupa nekima izgleda šaljivo, neka su udruženja prijatelja životinja na neke od ovih projekata gledali kao na teško kršenje prava životinja, premda  nije jasno što je to toliko loše u šetnji Peristilom, posjeti muzeju ili inače diksutabilnom sudjelovanju u reality showu. No puno gori svojevrsni reality show odvija se bez kamera na polju ovčarstva, s obzirom da je u Hrvatskoj – sve manje ovaca, upozoravaju agronomi.

Foto H. Pavić

Foto H. Pavić

Milijardu janjaca i kineska domaća janjetina

Prema podacima FAO-a, UN-ove organizacije za hranu i poljoprivredu,  u Hrvatskoj se danas, unatoč za pašnjake idealnim prostranstvima, šeće i pase oko 650 tisuća ovaca, a to je tek 0,5 posto ukupnog broja ovaca u Europi. Nadalje, neki zbrajaju kako u svijetu bleji oko 1,1 milijarda ovaca, janjaca i ovnova, a najviše ih je, dakako, u Kini, Australiji i na Novom Zelandu. U prošlom stoljeću je, prema nekim podacima, u ovim krajevima obitavalo i preživalo puno više ovaca nego sada, pa danas ljubitelji janjetine na poslovnim sastancima ne znajući jedu ‘domaće pečenje’ koje bi lako moglo biti – iz Kine.

– Prodajem ovce 2-3 god starosti… bređe, i sa janjcima… moguća zamjena za druge životinje! – kaže jedan oglas u oglasniku. Mnogi upozoravaju kako je besmisleno i promašeno u zemlji poput Hrvatske ne polagati više pažnje u razvoj ekološkog ovčarstva.

– Imamo 500 tisuća hektara pašnjaka bez grla stoke. To nitko ne govori. Eno – pusta Lika. Tako je s jedne strane. S druge strane ta ista hrvatska službena politika priznaje 360 tisuća ljudi nezaposlenih. I treće – priznaje uvoz hrane od 1,5 do 2 milijarde američkih dolara godišnje. To su takvi paradoksi: imaš zemlju neobrađenu, nezaposlene ljude i uvoziš hranu na dug. Podvlačim: na dug! To nitko u Europi nema. Sumnjam da takvog nečega ima i u Aziji. To je taj paradoks – kazao nam je u prošlogodišnjem razgovoru Davorin Pamić, umirovljeni diplomirani agronom (više u tekstu  ‘Hrvatskom upravljaju uvoznički lobi i korumpirani političari – tjeraju nas u glad i dužničko ropstvo! )

ovce_hrp_news_110409 (1)

‘Nisu mu sve ovce na broju’

– Ovca je četveronožna životinja, tijelo joj prekriva vuna. Biljojed je i preživar. Žive u stadu. Ovca je vrsta, koja se uzgaja zbog vune, mesa i mlijeka (sira). Janje je simbol u kršćanstvu. Ovca se često smatra slabo inteligentnom. George Orwell u satiričnoj noveli „Životinjska farma”, koristi ovce kao simbol neobrazovane mase ljudi u revolucionarnoj Rusiji, kojima je lako manipulirati. Prva klonirana ovca, zove se Dolly – nabrajaju podatke o ovcama na Wikipediji, a o novije vrijeme se nesimpatična crna ovca pojavljuje i u reklamnom biznisu u ulozi menadžera u telekomunikacijskoj tvrtki.

O ovcama postoje i brojne izreke poput:

– Ošišalo ga ko ovcu
– Ovca koja bleji zalogaj gubi
– Vuk sit, ovce na broju,
i:
– Nisu mu sve ovce na broju.

aem_baner


VEZANE VIJESTI