Neovisni novinarski portal
29.3.2024.
IZDVOJENO
Ne skupljaj, premda je besplatno - otrovna gljiva muhara

Šumsko-drumska idila:
branje gljiva – 210 kuna, trčanje po šumarku – 250 kuna…

Ne skupljaj, premda je besplatno - otrovna gljiva muhara
Šetnja po šumi: autor fotografije Hans Tibben

Šetnja po šumi – neprocijenjivo: autor fotografije Hans Tibben

I kad čovjek pomisli kako ga teško išta može iznenaditi, eto šumskog iznenađenja. Naime, državna tvrtka Hrvatske šume d.o.o., koja upravlja zajedničkom državnom imovinom svih hrvatskih državljana, odlučila je od istih izvući što više novaca i to na do sada neviđen šumsko-drumski način. Tako je nedavno uprava te tvrtke sastavila i potpisala novi dokument koji je nazvan Cjenik nedrvnih šumskih proizvoda, a u kojem su detaljno nabrojane cijene po kojima namjeravaju naplaćivati sakupljanje šumskih plodova, samoniklih biljaka za prehranu, gljiva, ljekovitih, aromatičnih i začinskog bilja, ali i trčanje i puku šetnju po šumi. Kao da su u Upravi HŠ-a sami zasadili, plijevili i zalijevali šparoge, šumske jagode, vrganje, hajdučku travu, borovnice, kupine ili vrijesak, odvažili su se narodnim masama iz džepa ubrati i sakupiti novac za ‘nedrvne proizvode’, kako ih nazivaju.

– Kakve proizvode? Tko ih je proizveo? – postavit će neki pitanja, doživljavajući ovu odredbu i kao svojevrsno ograničavanje slobode, kakvu za mnoge predstavlja slobodna šetnja preko livada, kroz šumarke i proplanke i branje po kojeg stručka samoniklog bilja.
Ne skupljaj, premda je besplatno - otrovna gljiva muhara

Ne skupljaj, premda je besplatno – otrovna gljiva muhara

Dozvola za gljive – 200 kuna

 

Čini se kako bi se tvrdokorni zagovaratelji različitih teorija zavjere sada mogli zadovoljno nasmiješiti i uskliknuti:  Jesmo li vam rekli, još će vam na kraju naplatiti i zrak… Nedavni slučajevi pokušaja naplate ulaznice šetačima na Učku, ignoriranje građana Pule koji ne žele golf igrališta nadomak grada i slični slučajevi prisvajanja javnih prostora i njihove prisilne komercijalizacije, upućuju na ozbiljno razmišljanje i djelovanje. No, nećemo ovdje zalutati u mračne šumske scenarije i labirinte, već ćemo prikazati jasne brojčane podatke koji stoje u tablicama i cjenicima u odlukama Hrvatskih šuma, a koje u cijelosti možete vidjeti OVDJE  ili klikom na linkove na dnu ovog teksta.
Do tada ćemo vam samo ukazati na neke od odredbi iz cjenika: primjerice, mjesečna dozvola za sakupljanje šparoga, kapara ili medvjeđeg luka košta 150 kuna mjesečno, a za kilogram, primjerice, kapara, mora se izrojati još 30 kuna, dok je stručak od 40 šparoga jeftiniji – tri kune. Ako ste ljubitelj vrganja, mjesečnu dozvolu plaćate 200 kuna, a svako sakupljeno ‘kilo’ još 10 kuna, a rujnica ili mrkih trubača po osam kuna. Nema istaknutih cijena za branje otrovnih gljiva ili pak bunike.
Nadalje, naplaćuje se i ‘korištenje šume i šumskog zemljišta za odmor i rekreaciju’. Nakon što čuju ovo, neki bi od šoka mogli pasti s bicikla. Naime, korištenje šumskih biciklističkih staza (kakvih staza?) košta 10 kuna po danu, a za obitelji – 20 kuna po danu. Ako u šumi namjeravate održati neki kulturni događaj, primjerice likovnu radionicu ili možda koncert Rolling Stonesa, za to ćete morati platiti – tisuću kuna.

forest-walking-1024x682

Obiteljski izlet u šumu – 40 kuna

Izlet u šumu će za neke postati jednako skup kao i odlazak u šoping-centar: obitelji za izlet s djecom morati ishodovati ‘dozvolu za korištenje površina s popratnim sadržajima u svrhu izleta’, a što će ih koštati 40 kuna po danu. Spomen kako će se trebati ishodovati dozvola s nazivom kakav ne bi mogao izmisliti ni vrlo maštoviti satiričar ili pisac komedije apsurda ipak nije više smiješna – više izaziva nelagodu i jezu, reklo bi se.
No pričekajte, ima još: grupa koja se želi razonoditi tzv. orijentacijskim trčanjem po šumi ili škrapama na otocima automatski će se dezorijentirati kada čuje da će za trčanje morati platiti – 250 kuna. Jedino nam nije žao onih ‘team buildera’ i ostalih koji se po šumi u maskirnim uniformama igraju rata i međusobno se gađaju streljivom punim boja (tzv. paint-ballom) i tako učinkovito zagađuju okoliš. Oni će međusobno maltretiranje platiti kao i obični trkači – 250 kuna. Zaključak, kroz šumu se ne isplati trčati – ako vidite šumara, odmah se ukopajte u mjestu i odglumite – stablo.
Inače, naplaćivat će se i grabljenje humusa (35 kuna metar kubni) i prikupljanje smole, granja, napasanje stoke i druge komercijalne upotrebe šumskih bogatstava, što je i logično i posve opravdano, budući da bi Hrvatske šume u prvom redu trebale štiti područje koje im je dato na upravljanje.
Zec pojeo vuka (izvor: Uncyclomedia Commons)

Zec pojeo vuka (izvor: Uncyclomedia Commons)

Boj se zeca, boj se vuka…

 

Jasno je da na šumskim površinama treba biti reda i da nitko ne smije zloupotrebljavati zajedničke resurse, no u više navrata se pokazalo da su se neka takva zemljišta pod slabo poznatim okolnostima koristila za nečije vidljivo bogaćenje, no to je već neka druga priča.
U nastavku su spomenuti Cjenik: Nedrvni proizvodi cjenik , Pravilnik o korištenju nedrvnih šumskih proizvoda: Nedrvni proizvodi ogledni primjerak obrasca Dozvole za sakupljanje nedrvnih šumskih proizvoda: Nedrvni proizvodi dozvola.
Umjesto zaključka, evo odgovarajuća narodna poslovica:

 

Boj se zeca, boj se vuka, pa nikad u šumu…

 

šuma1

 


VEZANE VIJESTI