Neovisni novinarski portal
24.4.2019.
POLITIKA
HNS-ovci u Zagori

‘Suhozid i baba na vratima’ – HNS na selu o Jadranskoj Provansi odnosno Dalmatinskoj zagori

HNS-ovci u Zagori

– Suhozid, baba koja prede na vratima, djeca koja se igraju jalove tute – sve se to može iskoristiti za projekte oživljavanja turizma na ovim prostorima – među ostalim je kazao Jozo Radoš, HNS-ov saborski zastupnik. Naime, Radoš se sa šeficom svoje stranke i ministricom vanjskih i europskih poslova Vesnom Pusić i drugim Haenesovcima i gostima zatekao u Kalpićima, zaseoku u Radoniću, selu 17 km udaljenom od Šibenika.

HNS-ovci u Zagori

HNS-ovci u Zagori

Provansa se više neće spominjati

Ministrica Pusić i ostali iz HNS-a su u seoskom gospodarstvu Kalpić održali tribinu na kojoj su nastojali pojasniti neke odredbe iz programa razvoja turizma u Dalmatinskoj Zagori koji su prvotno nazvali Jadranka Provansa. Kako je naziv tog projekta po nekima bio promašen, u čemu možete pročitati i u nedavnom tekstu na TRIS-u (Što je to Jadranska Provansa – ministrica vanjskih poslova u posjeti Dalmatinskoj zagori) , predstavljači programa su ipak donekle izmjenili njegov naziv. Tako je Vesna Pusić odmah u uvodu kazala kako se u budućnosti više neće spominjati Provansa, već Dalmatinska Zagora.

Usporedba s Provansom poslužila je ne zato da bi se hvalili, nego kako bi drugima u Europi približili o čemu govorimo, budući da se o Dalmatinskoj Zagori vrlo malo zna, kazala je Pusić.

– Dalmatinska  Zagora je na neki način naša najbolje čuvana tajna za EU.  Malo ljudi zna što postoji ovdje, ako nemaju rođake, prijatelje, znance u ovom kraju. Obično svi samo prođu na putu prema moru. No prije 100 godina nitko nije znao ni za Provansu, a jednako tako prije 20 godina ntkoi nije znao ni za Istru. A u slučaju Dalmatinske zagore imamo puno veći prostor koji je puno bliži moru i obiluje vrijednom arhitekturom, hranom, ljekovitim biljem. Treba dovesti turiste da beru masline, barem im dati da gledaju kako se pravi sir… Nedavno sam u jednim engleskim novinama vidjela da oglašavaju trodnevni izlert u Toskanu za 1500 funti. Dobro, ne moramo odmah istaći takve cijene, ali treba početi – smatra Vesna Pusić, koja je kazala i kako je projekt zamišljen i kao suradnja s susjednom BiH.

‘Vraćanje stanovništva na predmetno područje’

Izuzev ministrice Pusić i Radoša, inače stranačkog kandidiata za ‘EU-izbore’, o selima i perspektvi „razvoja ruralnog turizma u Jadranskom zaleđu’su govorili i Hrvoje Marušić, pomoćnik ministrice, i saborski zastupnik HNS-a Petar Baranović.

– Poseban cilj projekta je bolja koordinacija inicijativa ruralnog turizma u Jadranskom zaleđu te zajedničko predstavljanje istoga. Posljedice takvog pristupa trebale bi se očitovati u povećanju zaposlenosti, vraćanju stanovništva na predmetno područje, povećanju prihoda lokalne zajednice te naposljetku ukupna korist za stanovništvo, županije i sam krajolik čije vrijednosti se stalno zanemaruju, istaknula Sredstva za ostvarenje projekta u razdoblju od 2014. do 2020. godine povukla bi se iz Kohezijskog fonda  čime bi se direktno privukle investicije iz privatnog sektora. Istovremeno se, rekla je, razgovara s Europskom investicijskom bankom te Europskom bankom za obnovu i razvoj – kaže Vesna Pusić.

Spominjane su i neke brojke: prikupljeno je ukupno 165 projekata, od kojih su 122 projekta odabrana kao prioritetna za ostvarenje cilja i prioriteta programa, a njihova ukupna vrijednost je oko 239.2 milijuna eura.

Jedno novo 'staro' selo (foto: Solaris)

Jedno novo ‘staro’ selo (foto: Solaris)

Demografski oporavak uz pomoć ruralnog turizma

Projekti prepoznati od lokalnih dionika mogu se podijeliti na projekte obnove i turističke valorizacije kulturno-povijesne i prirodne baštine; projekte razvoja inovativnih turističkih sadržaja/proizvoda; projekte izgradnje popratne, temeljne infrastrukture povezane s turističkom ponudom (lokalne nerazvrstane ceste, pročišćivači otpadnih voda, kanalizacija, vodovodna mreža, rasvjeta i dr.).

– Program „Razvoj ruralnog turizma u Jadranskom zaleđu“ zamišljen je kao niz projekata (project pipeline) koji će poboljšati mogućnosti za razvoj dalmatinskog zaleđa i susjednih, prekograničnih prostora Bosne i Hercegovine (BiH). Idejni začetnik programa je Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske dok je cjelokupno upravljanje programom na najvišoj razini odgovornost međuresorne radne skupine sastavljene od predstavnika sljedećih ministarstava: Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU, Ministarstvo zaštite okoliša i prirode, Ministarstvo poduzetništva i obrta, Ministarstvo gospodarstva, Ministarstvo kulture, Ministarstvo poljoprivrede, Ministarstvo turizma te predstavnika MVEP-a. Cilj programa je „osigurati preduvjete za održivi razvoj i demografski oporavak Jadranskog zaleđa (Hrvatska i BiH) kroz poticanje razvoja ruralnog turizma i povezane infrastrukture“ – kako se pojašnjava.

Baš u vrijeme dok je ministrica vanjskih poslova govorila o oživljavanju mrtvoga hrvatskog zaleđa, zazveckali su tanjuri 50-ak turista, Francuza zrelije životne dobi,  koji su došli  na imanje Kalpićevih iz ‘vani’, te su se posvetili krumpirima  i mesu ispečenima ispod peke. Francuzi su izdaleka došli usred ‘puste’ Zagore, i to zahvaljujući obitelji Kalpić, koja je strpljivo u zadnjih 15 godina gradila svoje gospodarstvo, počevši od jednog komina i nekoliko stolova. Njima tada nije bilo nikakve pomoći , evaluacija, kandidiranja, fondova, bespovratnih sredstava i tomu sličnoga…


VEZANE VIJESTI