Neovisni novinarski portal
26.10.2020.
EKOLOGIJA / GOSPODARSTVO / POLITIKA
Provansa (izvor: Wikipedia)

Što je to Jadranska Provansa – ministrica vanjskih poslova u posjeti Dalmatinskoj zagori

Provansa (izvor: Wikipedia)
Provansa (izvor: Wikipedia)

Gle, u Provansi imaju i lavandu (izvor: Wikipedia)

– Oj Provanso, lijepaa li si, oj Toskano zlatna ti si… – mogao bi se uskoro i prepjevati jedan domovinski superhit, sudeći prema sljedećoj najavi.

– Dalmatinska zagora – Jadranska Provansa – nazvana je tribina koja će se održati u nedjelju 11. svibnja 2014. godine na seoskom domaćinstvu „Kalpić“ u Radoniću (Šibenik), zaseoku Kalpići, s početkom u  14 sati. U selu 17 km udaljenom od Šibenika će o projektu nazvanom Jadranska Provansa govoriti Vesna Pusić, ministrica vanjskih poslova i europskih integracija RH, njezin pomoćnik Hrvoje Marušić, te Jozo Radoš, predsjednik Kluba zastupnika HNS-a u Hrvatskom saboru i  Petar Baranović, saborski zastupnik HNS-a.

Nije čudno što će se čelništvo HNS-a okupiti u šibenskom zaleđu u ovom broju, kada se zna da je njihova stranka, odnosno Vesna Pusić, istoimeni projekt javnosti predstavila još prije više godina. Kako kažu u najavi, ministrica i ostali će govoriti o tom projektu koji pretpostavlja ravnomjerni regionalni razvoj ruralnog turizma u Dalmatinskoj zagori, a za koji su osigurana financijska sredstva u državnom proračunu (A776060 Razvoj ruralnog turizma u Dalmatinskoj zagori (Jadranska Provansa)), te su zatražena financijska sredstva EU-e. Kako bi slabije upućenima predstavili tu projektnu zamsiao, koji, sudeći po nazivu, ima namjeru Dalmatinsku Zagoru pretvoriti u razglašenu francusku pokrajinu Provansu (fr. Provence), pogledajmo što u kratkim crtama o tom projektu kažu na stranicama Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija.

‘Turizam životnog stila’

– Jadranska provansa je projekt razvoja ruralnog turizma u Jadranskom zaleđu (i zato naziv Jadranska Provansa), kroz kojeg bi se očuvalo kulturno naslijeđe te stvorili uvjeti za demografski razvoj, ali i razvijala prekogranična suradnja. U suradnji sa županijama radilo bi se na projektu koji bi se kandidirao za financiranje iz Kohezijskog fonda, čime bi se stvorili preduvjeti za privlačenje direktnih investicija iz privatnog sektora. Radi realizacije projekta razgovara se s Europskom investicijskom bankom te Europskom bankom za obnovu i razvoj. Obnova starih kamenih kuća u kojima bi bila organizirana seoska domaćinstva koja bi turistima nudila gastronomske užitke pripremljene od autohtonih namirnica i na starinski način, a pri tom i njih učile kako se spremaju soparnik ili mijesi pogača. Pa zašto ne i kako se melje žito teškim, bijelim okruglim kamenom u mlinici na rijeci. Niti dvadeset kilometara udaljen od mora i otoka, i jednako tako od planina, na ovaj je prostor moguće privući turiste, znatiželjnike i putnike i ljeti i zimi.
– pojašnjava se.
U nekim svojim prijašnjim javnim istupima, ministrica Pusić je kazala kako je prostor Dalmatinske zagore ‘iza prvog planinskog lanca uz obalu apsolutno atraktivan’, te kako bi se tamo trebao razvijati novi tip turizma, “koji nije turizam lokacije, nego turizam životnog stila, gdje ljudi dolaze da bi upoznali ukupni način života od kulture, kulture hrane, tradicije, arhitekture, ljekovitog bilja itd.”
Naselje u Provansksi  (izvor Wikipedia)

Nije Vrlika nego Moustiers Saint Marie, naselje u Provansi (izvor Wikipedia)

Blejanje ovaca i pjev ptica umjesto priobalnog meteža

Temeljna zamisao ovog projekta je, po mnogima, izuzetno pozitivna, a naslanja se na višedesetljetne napore ‘vizionara’ koji su odavno prepoznali krajobrazne, tradicijske, kulturne, gastronomske i druge vrijednosti i ljepote toga kraja. Štoviše, upornost i zanesenost pojedinaca koji su od svojih starih ruševnih seoskih kuća u međuvremenu uredili hvale vrijedna slikovita ruralno-turistička gospodarstva najzaslužnija je za konkretnu afirmaciju gore spomenutog projekta Jadranska Provansa. Seoska gospodarstva u ambijentima primjereno adaptiranih kamenih kuća, s otvorenim ognjištima, tradicijskim predmetima, vrtovima od prirodno uzgojenog povrća i vrtačama s ljekovitim biljem, nešto je što su mnogi turisti odavno prepoznali. Tako već godinama grupe posjetitelja iz Njemačke, Danske, Norveške i drugih europskih zemalja  ciljano isključivo borave u takvim domaćinstvima, kilometrima udaljenima od priobalne vreve, meteža i gužve, u ozračju seoskog mira, uz blejanje ovaca i pjev ptica.
No ipak, najveće zamjerke ovom projektu su upućene radi njegova imena – Jadranska Provansa. Po mnogima nije bilo potrebe domaće posebnosti inferirono podvesti pod zemljopisni pojam Provanse, nego bi bilo zgodnije afirmirati već poznati geografski pojam – Dalmacija. No takva je praksa, na žalost, odavno svojstvena za Hrvatsku, budući da se domaće autohone vrijednosti prepoznaju tek onda kada se za to dobije potvrda ‘iz vani’. Osim toga, pokrajina Provansa već dva desetljeća ‘muku muči’ s velikim problemom: masovnim turizmom koji ih je počeo gušiti nakon što je ta ‘turistička destinacija’ postala previše popularna u svijetu. Tada su se počeli domišljati kako zaustaviti pošast masovnog turizma koji je zaprijetio da će uništiti esenciju Provanse, njezine ambijentalne, krajobrazne i druge vrijednosti. U tome, čini se, još uvijek nisu uspjeli, pa bi zato bilo bolje da Jadranski Provansalci  ne krenu istim dugoročno štetnim ‘razvojnim’ stranputicama.

Seoski turizam, nacionalni park, autotrkalište i tvorničke hale?

Vjerovatno je namjera bila tek skrenuti pažnju na ovdašnje ljepote spominjanjem imena Provanse, no veća prijetnja ovome projektu leži negdje drugdje, u nedostatku razumnog strateškog promišljanja korištenja prostora na koji se odnosi. Primjer za to se nalazi vrlo blizu mjesta na kojemu će ministrica održati predstavljanje projekta Jadranska Provansa: nedaleko odatle na pašnjacima i starim vinogradima neki planiraju golemo automobilsko trkalište, nadomak Nacionalnog parka Krka. Nešto dalje je afirmirana tzv. industrijsko-poslovna zona s tvorničkim halama koja je u potpunom i opasnom neskladu s plemenitom i logičnom idejom turističke valorizacije Dalmatinske zagore. Takvo što se, naime, u francuskoj Provansi  ne može lako sresti,  pa je i to jedna od tema o kojoj bi se, osim o pršutu, siru i seoskom miru, na tribini u nedjelju trebalo ozbiljno porazgovarati.
Nije Provansa, ali je Zagora (izvor: www.sibenik.hr)

Nije Provansa, ali je Zagora (izvor: www.sibenik.hr)


VEZANE VIJESTI